1 / 60

SME ŠTAJ KAO ELEMENT TURISTIČKE PONUDE

SME ŠTAJ KAO ELEMENT TURISTIČKE PONUDE. Igor Kovačević asistent. igor @ekof.bg.ac.rs. Karakteristike smeštajnih objekata. Elementi smeštaja kao proizvoda Lokacija/pristupačnost Opremljenost Nivo usluga Imidž Cena Sposobnost diferenciranja proizvoda za različite ciljne segmente.

Télécharger la présentation

SME ŠTAJ KAO ELEMENT TURISTIČKE PONUDE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SMEŠTAJ KAO ELEMENT TURISTIČKE PONUDE Igor Kovačević asistent igor@ekof.bg.ac.rs

  2. Karakteristike smeštajnih objekata Elementi smeštaja kao proizvoda • Lokacija/pristupačnost • Opremljenost • Nivo usluga • Imidž • Cena • Sposobnost diferenciranja proizvoda za različite ciljne segmente

  3. Osnovne karakteristike turističkog smeštaja: • Sezonalnost 2. Nivopopunjenostikapaciteta 3. Lokacija 4. Nivokvalitetasmeštaja 5. Visok nivo fiksnih troškova 6. Zakonska procedura i standardi prilikom pripreme hrane

  4. Standarizacijasmeštajnih objekata Standardizacija je proces koji se sprovodi sa ciljem upoznavanja budućih korisnika sa vrstom i kvalitetom usluga. Faze procesa standardizacije: • Propisivanje standarda • Obrazovanje i trening svih zaposlenih • Primena standarda • Kontinuirana kontrola primene standarda i otklanjanje eventualnih odstupanja • Unapređenje standarda i permanentno obrazovanje

  5. Proces standardizacije sprovodi se na dva nivoa: 1. Razvrstavanje – klasifikovanje ugostiteljskih objekata u određene grupe prema različitim kriterijumima Razvrstavanje ugostiteljskih objekata u Srbiji: • Ugostiteljski objekti za smeštaj • Ugostiteljski objekti za pružanje usluge ishrane i pića • ketering objekti 2. Kategorizacija– utvrđivanje nivoa kvaliteta najznačajnijih elemenata ponude, koji su zajedničko obeležje jedne vrste ugostiteljskog objekta, na osnovu propisanih standarda.

  6. Kategorizacija objekatazasmeštaj • Hoteli • Moteli • Apartmani • Apartmanska naselja • Kampovi • Svrha kategorizacije – prepoznavanje kvaliteta proizvoda • Cilj kategorizacije – Zaštita potrošača

  7. Elementikategorizacije u hotelijerstvu: • obavezni (tehnički elementi i kvalitet) • izborni (izgled objekta, aktivnosti, način provođenja slobodnog vremena..)

  8. Prednosti klasifikacije i kategorizacije: • Uređenje značajnog domena poslovanja i ugostiteljstva zemlje, kao i ujednačavanje uslova poslovanja u međunarodnim razmerama. • Regulisanje odnosa na bazi propisanih standarda • Definisanje kvaliteta usluga • Kvalitet na bazi standarda uslovljava konkurenciju, niveliše cenu, pospešuje promociju i prodaju i definiše osnove kvalifikovanosti stručnog osoblja • Povećava se stepen informisanosti potrošača, čime se povećava stepen zaštite potrošača i obezbeđuje njihova lojalnost. • Povećava se mogućnost kontrole poslovnih operacija.

  9. Standardizacija Hotelskog smeštaja • Hotel – komercijalni objekat namenjen za kraći ili duži boravak gostiju koji koriste različite pogodnosti. • U većini zemalja ne postoji jasno definisana klasifikacija objekata, već se oni samostalno registruju, pa tako nastaju teškoće prilikom statističkog praćenja poslovanja u ovoj delatnosti. • Najčešći kriterijumi klasifikacije hotelskog smeštaja: • Fizičke karakteristike objekta • Tržišna namena • Vrsta usluga i način na koji se one pružaju • Vreme poslovanja • 5*-1*

  10. Klasifikacija hotela u SAD: • Gradski hoteli • Resort hoteli • Hoteli na aerodromima • Hoteli pored autoputeva • Kazino hoteli • Kongresni hoteli • Hoteli sa punom uslugom • Badžet (budget) hoteli • Hoteli sa garni uslugama

  11. Gradski hoteli • Lokacija zadovoljava potrebe kako poslovnih tako i posetilaca i turista radi odmora i razonode. • Mogu biti luksuzne, poslovne, srednje i ekonomske klase • Luksuzni gradski hoteli nude visok nivo kvaliteta usluga, savremenu tehnologiju, moderan dizajn, savremenu ponudu u vidu salona lepote, spa centara, bazena, teniskih terena, restorana, kafeterija, konferencijske sale, zdravstvenih usluga. • Usluge su dostupne 24 h

  12. Ramada hotel

  13. DaY’sInn hotel

  14. Resort hoteli • Nastaju sa razvojem železničkog saobraćaja, a ekspanziju doživljavaju sa ravojem avio saobraćaja • Sezonski karakter poslovanja • Usmereni na sportske aktivnosti: ribolov, skijanje, golf • Nude porodične paket aranžmane • Sve veća orijentacija na poslovne turiste, kako bi se povećala popunjenost kapaciteta • Visoko stručno osoblje koje u potpunosti stoji na raspolaganju gostima • Gosti su ograničeni na uži prostor, pa očekuju da budu „razmaženi“

  15. Grand Hyatt, Dubai

  16. Four Season Resort, Vail

  17. Hoteli na aerodromima • Kararteriše ih velika popunjenost kapaciteta • Maksimalan broj soba je 600 • Pružaju punu uslugu 24h • Konkurencija dovodi do stalne potrebe za inoviranjem pa se tako uvode sale za sastanke, konferencijske sale • Obezbeđuje se prevoz putnicima od aerodroma do hotela • Karakteriše ih niska cena, pogodna lokacija i niži troškovi prevoza.

  18. Hilton, Frankfurt Airport

  19. Kazino hoteli • Sektor zabave i rekreacije postaje važan motor privrednog rasta Amerike. • Najbrže rastući sektor u oblasti zabave je kockanje. • Kazino hoteli se grade po modelu manjih porodičnih hotela. • Kockanje je dostupno odraslima tako da se u okviru hotela nudi usluga čuvanja dece, na raspolaganju je veliki broj igraonica, zabavnih parkova.. • Poseduju i sale za konferencije i kongrese, jer oni nastoje da se promovišu kao poslovni hoteli. • 150 hotela na području Amerike

  20. MGM Grand, Las Vegas

  21. Kongresni hoteli • Nemenjeni pre svega grupi posetilaca koji održavaju kongrese i na njima prisustvuju • Menadžment ovih hotela nastoji da privuče i sezonske putnike koji idu na odmor • Raspolažu kapacitetima do 500 soba • Poseduju velike zajedničke prostorije, banket sale • Hoteli su građeni tako da omoguće lakše snalaženje gostiju

  22. Venetian, Macao

  23. Hoteli sa pružanjem pune usluge • Ovi hoteli nude širok spektar usluga: internacionalne kuhinje, barove, restorane, perionice, formalne i neformalne organizacije večera, kongrese, sastanke.. • Razlikuju se međusobno po nivou i kvalitetu pružanja usluga..npr. Ograničena ponuda hrane i pića, manja ponuda u sektoru zabave..

  24. Holiday Inn hotels

  25. Budget hotels • Period saturacije, preko 25000 hotela ove vrste je prisutno na tržištu • Jaka konkurencija dovodi do fokusa na vrednost, a ne na obaranje cena • U ponudi su čiste sobe, srednje veličine bez preteranog ukrašavanja. • Popularnost stiču badžethoteli koji pružaju samo uslugu prenoćišta • Cena je za 30%niža nego u slučaju hotela srednje klase • U ponudi nemaju restorane, samo kontinentalni dorucak u holu hotela

  26. Ibis Budget hotels

  27. Garni hotels (B&B) • „Bed and breakfast“ • Nudi se smeštaj kod privatnog vlasnika koji stoji na raspolaganju gostima i živi u neposrednoj blizini smeštaja koji izdaje. • Primer- B&B hoteli • Nude porodičnu atmosferu • Tzv. udaljene kuće

  28. BAH Beograd

  29. Nove generacije hotela • Novi trendovi u turističkoj industriji • Nova generacija hotela: • TEMATSKI HOTELI • BUTIK HOTELI • NEOBIČNI HOTELI

  30. TEMATSKI HOTELI • Osobine tematskih hotela: • Novi koncept poslovanja • Nastaju spajanjem filmske i tehnologije zabavnih parkova • Jedinstvena arhitektura • Teže da postanu turističke atrakcije • Predstavljaju imitacije afirmisanih turističkih atrakcija • Obiluju zabavnim sadržajem i animacijama

  31. Disney hotels

  32. Principi oblikovanja hotelskog proizvoda u tematskim hotelima • Distinkcija i diferencijacija: moraju se razlikovati od prostora koji ih okružuje • Predvidivost i kontrolisanost: pored egzotičnosti, gosti hotela zahtevaju i osećaj familijarnosti i sigurnosti • Kulturna diversifikacija: u nedostatku atraktivnosti domaće kulture, menadžment hotela pribegava pozajmljivanju umetničkih stilova, objekata, predmeta itd. • Tematski karakter: celokupan poslovni model hotela je podređen utvrđenoj temi

  33. Principi oblikovanja hotelskog proizvoda u tematskim hotelima • Kontinuirana aktivnost: danonoćno pružanje usluga gostima hotela • Modularni karakter: kombinovanjem sličnih standardizovanih atrakcija, hoteli međusobno počinju da liče • Redukcionizam i koncentracija: Kompresija događaja u prostoru i vremenu stvara utisak intenzivnog i bogatog turističkog sadržaja. Redukuje se i smisao, jer su hoteli samo atrakcije forme lišeni sadržaja i funkcije.

  34. Butique hotels • Često ih definišu kao kuće u gradu ili mala vlasništva vođena sa stilom, namenjena modi i dizajnnirani po uzoru na butike ih 60-ih godina. • Nastali su 1984.godine otvaranjem Morgans hotela u Njujorku • Mogu biti nezavisni ili mogu biti u okviru hotelskih lanaca.

  35. Osobine butik hotela: • Manje su prostrani (od 3 do 100 soba) • Pružaju jedinstveno iskustvo i intimnu atmosferu • Karakteriše ih unikatna arhitektura i opremljenost • Moderna oprema • Personalizovana usluga dostupna 24h • Ciljno tržište-potrošači sa visokim nivoom dohotka • Tematska opredeljenost-radovi slikara,vajara..moguća prodaja eksponata

  36. Faktori koji utiču na rast butik hotela su: • Internet-veća dostupnost informacija potrošačima • Prodor velikih hotelskih lanaca na ovo tržište (Hilton, Marriott..) • Efekti ulaska velikih hotelskih lanaca na tržište butik hotela: • pozitivni – rast tržišta ovih hotela • negativni – homogenost usluga koju gosti očekuju od hotela iz hotelskog lanca, može biti narušena prrincipima butik hotela, a to je da je svaki butik hotel jedinstven. Od 2002-2007g. tržište butik hotela je uvećano za 85%

  37. Canopy by Hilton

  38. Neobični hoteli • U današnjem okruženju jake konkurencije i rastuće tehnologije, neohodna je kontinuirana implementacija inovacija. Kao rezultat toga javljaju se brojni hoteli širom sveta koji se kako po svojim fizičkim karakteristikama pa tako i po poslovnom modelu značajno razlikuju. • Primeri neobičnih hotala su: The Treetops Hotel u Keniji, Ice Hotel u Švedskoj, Hotel kapsula u Japanu, Langholmen hotel iz Stokholma..

  39. Treetops hotel

  40. Trendovi u hotelijerstvu • Hoteli u budućnosti će biti definisani budućim potrebama ljudi ili novim motivima putovanja • Nove tehnologije redukovaće potrebe poslovnih putnika za putovanjma, ali se očekuje rast putovanja radi zabave i razonode • Očekuje se povećan stepen segmentacije turističkog tržišta usled rasta diversifikacije turističke tražnje. • Rast svesti o značaju očuvanja životne sredine dovešće do razvoja tzv. zelenih ili eko hotela. • Razvoj spa hotela, brodova hotela, hoteli avioni

  41. Izazovisakojimaće se suočiti hotelska industrija: • Kontrola kapaciteta – ko kontroliše prodaju hotelskih soba, mesta u avionima, iznajmljivanje automobila. Da li čće to i dalje ostati uloga vlasnika ili će je preuzeti oni koji poseduju i upravljajuglobalnim rezervacionim sistemima. • Sigurnost i bezbednost – pokreće se pitanje opasnosti od terorističkih napada, povećanja statusnih razlika između bogatih i siromašnih, pitanje infrastrukture, zdravstvenih problema, političke i lične bezbednosti. • Imovina i kapital – pitanje racionalnog korišćenja privatnog kapitala i vladinih fondova.

  42. Izazovi sa kojima će se suočiti hotelska industrija: • Tehnologija – povećano korišćenje veštačke inteligencije omogućila je standardizaciju poslovanja i stvaranje uspešnih sistema menadžmenta kao i njihovu kontrolu. • Novi menadžment – složeni zadaci upravljanja hotelima zahtevaju visoko stručan i obučen kadar, sposoban da se prilagodi ubrzanim promenama na tržištu. • Globalizacija – utiče na porast broja i širenja hotelskih lanaca širom sveta.

  43. Hostelski biznis

  44. Istorija nastanka i razvoja hostelskog biznisa • Hosteli ili omladinski hoteli u svom izvornom značenju predstavljaju jeftin vid smeštaja koji je u prošlosti pre svega bio namenjen đacima i studentima . • I danas je namenjenvećinom mlađoj populaciji (15-34 godine) • Početak hostelske industrije vezuje se za ime Richarda Schirmanna. • Godina 1912. je godina koja se smatra početkom razvoja hostelinga. • 1919.g se formira Organizacija omladinskih hostela u Nemačkoj

  45. 1920.g u Sarajevu održana je osnivačka konferencija Ferijalnog saveza Jugoslavije. • U toku II svetskog rata savez prestaje sa radom • Na scenu se vraća 1952. godine, kada je u Beogradu održana osnivačka skupština. • 1968. godine ovaj ferijalni savez postaje pridruženi član Međunarodne organizacije omladinskih saveza • 1970. godine na konferenciji u Kopenhagenu ovaj Ferijalni savez primljen je za punopravnog člana međunarodne federacije.

  46. Karakteristike i specifičnosti hostela • Pružaju avanturu, druženje, nova iskustava i dobru zabavu • Kvalitet smeštaja nije toliko bitan • Cena je povoljnija nego u slučaju hotela • Namenjeni su pre svega mladim ljudima • „backpacker“ ’ turista koji sa rancem na leđima obilazi svet – tržišna niša na koju se fokusiraju hosteli • Obično su smešteni u centru grada, u blizini spomenika kulture, istorijskih znamenitosti, ali i noćnih klubova i diskoteka

  47. Često sadrže restorane, kafeterije, prostorije za pranje i sušenje veša, kuhinje u kojima turisti mogu sami sebi pripremati obroke.. • Sobe mogu sadržati dva, tri pa čak i 20 kreveta, tzv. spavaonice. • U sobama se iznajmljuje krevet. • Sobe mogu sadržati kupatilo, ili je ono zajedničko za ceo sprat. • Cena se kreće između 10-30 eura po noći, a prosek je izmedju 15-20 eura.

  48. Karakteristike hostela: • Mogućnost boravka na jednu noć za istu cenu kao da se boravi više noći • Postoje zajedničke prostorije koje može deliti više gostiju koji ne bukiraju istovremeno, jer se u tim situacijama bukira samo krevet • Smeštajni kapaciteti hostela rade tokom cele godine, nisu sezonskog karaktera.

  49. Kljucne razlike izmedju hotela i hostela su: • Razlika u ceni • Razlika u stepenu formalnosti u odnosima sa klijentima • Razlika u atmosferi koja vlada među posetiocima • Razlika u broju zajedničkih prostorija

  50. Tipovi hostela • Danas postoje hosteli koji posluju samostalno • Najveći broj hostela je deo Međunarodne organizacije hostela. • Kao članovi ove organizacije moraju da poštuju postavljene uslove i posluju u skadu sa propisanim standardima čime je obezbeđen određen nivo kvaliteta usluga.

More Related