1 / 25

Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovoga poboljšanja

Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovoga poboljšanja. dr Kemal Kozarić i dr Željko Šain Dubrovnik, 8. i 9.12.2011. Makroekonomski pokazatelji za BiH. 2. Makroekonomski pokazatelji za BiH. Ocjena makroekonomske situacije u BiH “Bolja nego što bi se moglo očekivati”?

july
Télécharger la présentation

Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovoga poboljšanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovoga poboljšanja dr Kemal Kozarić i dr Željko Šain Dubrovnik, 8. i 9.12.2011.

  2. Makroekonomski pokazatelji za BiH . 2

  3. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • “Bolja nego što bi se moglo očekivati”? • (ocjene u dijelu akademske i stručne javnosti, EC, IMF i druge međunarodne financijske institucije) • Zabrinjavajuće ...  ... Katastrofalno? • (ocjene dijela akademske i stručne javnosti, NVO, ...  podaci o rastu zaduženosti, vanjskotrgovinskom deficitu, razini neuposlenosti i ukupne gospodarske aktivnosti u realnom sektoru...

  4. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • Suvereni kreditni rejting BiH kao pokazatelj makroekonomske situacije? • Zvanične ocjene dvije respektabilne rejting agencije • S&P: 1.12.2011. rejting snižen s B+ na B, status rejtinga “na promatranju” • Moody's: B2, izgled izmijenjen sa stabilnog na negativan od svibnja 2011. • Negativni izgledi tijekom ove godine (uglavnom razlozi političke prirode) • Nakon posljednje izmjene kreditni rejtinzi S&P i Moody’s su na istoj razini

  5. Kreditni rejting • Kreditni rejting je ocjena opće kreditne sposobnosti određenog dužnika ili dužničkog instrumenta – vrijednosnih papira ili neke druge financijske obveze, utemeljena na odgovarajućim čimbenicima rizika • Rejting određenog klijenta je procjena njegove kreditne sposobnosti, odnosno “urednog” servisiranja obveza izražena odgovarajućom oznakom • (Pr)ocjena kreditnog rejtinga: • Interno razvijeni kvantitativni modeli; • Specijalizirane rejting agencije (Moody’s, Fitch, Standard & Poor’s…). • Financijske institucije koriste oba načina razvoja rejtinga 5

  6. Kreditni rejting • Kreditni rejting pruža međunarodno harmoniziran i prepoznatljiv okvir za ocjenu i poređenje kreditnog kvaliteta pojedinih dužnika i dužničkih instrumenata (vrijednosnih papira) • Kreditni rejting ni u kom slučaju ne daje mišljenje o tome koliko je neki kreditor (na primjer: banka, država) ili investicija “dobra” ili “loša”, profitabilna, uspješna i sl. nego samo i isključivo vjerojatnoću povrata “pozajmljenih” sredstava u ugovorenom roku • Za manje banke i SMP obično ne postoji vanjski rejting (neisplativost) 6

  7. Rejting kategorije/oznake 7

  8. Rizik zemlje • Mogućnost da dođe do neizvršenja obveze prema banci uslijed postupaka vlasti ili događaja u zemlji dužnika • Odrednice rizika zemlje: • Politički rizik • Ekonomski rizik • Rizik transfera • Rizik neplaćanja • Rizik jamstava • Upravljanje rizikom zemlje: • Usvajanje formalnih politika za upravljanje rizikom zemlje • Interni monitoring • Mehanizam izvješćivanja rukovodstva banke

  9. Elementi koji određuju rizik zemlje

  10. Struktura strateškog rizika Rizik Rizik Rizik Rizik Rizik Vrijeme Rizik Rizik Rizik

  11. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Očekivanja i procjene za budućnost  Kako do održivog gospodarskog razvoja? • 2012. i “kratki” rok •  dužnička kriza u EU i usporavanje ekonomskog rasta (recesija ili kriza s dvostrukim dnom) i utjecaj na JI Europu, Zapadni Balkan, BiH • “Dugi” rok •  Ima li potencijala za zdrav rast realnog sektora zasnovan na rastu uposlenosti, domaće potražnje i izvoza? •  Nedostaje li (samo) kapital/novac?

  12. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Očekivanja i procjene za budućnost  Kako do održivog gospodarskog razvoja? REALNI SEKTOR   FINANCIJSKI SEKTOR (Kako i zašto je nastala globalna/financijska kriza i kako je razriješiti ?)

  13. Struktura financijskog sektora u BiH • Bankarski sektor dominira financijskim sektorom u BiH  osnovni izvor i kanal za financiranje realnog sektora (i stanovništva) • Visok postotak stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH • Relativno mali udjel ostalih financijskih posrednika • Tablica: Vrijednost imovine financijskih posrednika 13

  14. Bankarski sektor u BiH • “Bankocentričnost” financijskog sektora: • 84% ukupne aktive financijskog sektora (kraj 2010.) • Dominantnost ino bankarskih grupacija: • 95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrirano u bankama s većinskim stranim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora – 29,5% ukupnih obveza) • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala (16,1%/2010, 15,5%/Q1 2011) • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010. • NPL (nekvalitetni krediti) – rast 14

  15. Profitabilnost i razina nekvalitetnih kredita . 15

  16. Štednja – druga strana medalje? • Istraživanja kompanije Visa: • 33,2% građana BiH štedi • 61% ne štedi ili nema novca za štednju • 73,1% građana posuđuje novac • 75% posuđuje novac od banaka • 17,8% od roditelja • 13,2% od prijatelja

  17. Krediti • Krediti privatnim poduzećima veći su za 354 milijuna KM ili za 5%, krediti stanovništvu veći su za 98 milijuna KM ili za 1,5%, ukupni krediti za 471 milijun KM ili za 3,4%. U milijunima KM 17

  18. Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom? • Započela i kulminirala u Grčkoj  prijetnja bankrota, napuštanje eurozone, ... • Nastavila se u Irskoj i Portugalu • (Zemlje: “PIGS” – članice eurozone) • Ugrožene Španjolska, Italija, ... ? • Pokazatelj udjel javnoga duga u BDP-u, razina proračunskog deficita, stopa neuposlenosti • Posljedica  pad suverenog kreditnog rejtinga, rast cijene zaduživanja, nemogućnost servisiranja javnoga duga, pomoć IMF i EU, ..., domino efekt, opstanak eura i eurozone

  19. Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

  20. Javni dug kao % BDP-a u zemljama regije

  21. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

  22. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

  23. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom? • Eskaliranje dužničke krize (oklijevanje i neusuglašen stav EU?)  i pored ugovorene i primljene pomoći Grčkoj prijeti bankrot (Portugal i Irska  nešto bolje stanje)  sve ozbiljnija situacija u Španjolskoj i Italiji (francuski rejting pod “prismotrom”)  Izloženost europskih banaka  “okidač” bankarske krize? • Tromjesečni podaci uglavnom usporavanje gospodarskoga rasta i izvoza, prijeteća inflacija, “visoka neuposlenost”  • Nouriel Rubini  Šanse za novu recesiju veće od 50%!

  24. Kako osigurati bolji kreditni rejting u budućnosti? • Kako bi kreditni rejting bio bolji u budućnosti, treba osigurati: • političku stabilnost; • stvoriti bolji makroekonomski ambijent; • podići svijest o odgovornosti za kreditni rejting (vlade, ministarstva, regulatori, CBBiH, realni sektor); • proračunsku disciplinu (smanjiti proračunski manjak i donijeti proračune na vrijeme za sve razine, a posebno za BiH); • ukloniti administrativne prepreke za korporativni sektor i, najbitnije, • upamtiti kako ove gorenavedene stvari nisu jednokratne mjere već kontinuiran proces.

  25. Hvala na pozornostihttp://www.cbbh.ba 25 25

More Related