1 / 13

SLO BODA KRETANJA ROBA - perspektiva pridruživanja EU i neki praktični aspekti -

SLO BODA KRETANJA ROBA - perspektiva pridruživanja EU i neki praktični aspekti -. Predavanje u okviru projekta AUTRES DIRECTIONS, Organizacija civilnog društva – CIVILNET 08. Septembar 2011. godine. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU.

kara
Télécharger la présentation

SLO BODA KRETANJA ROBA - perspektiva pridruživanja EU i neki praktični aspekti -

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SLOBODA KRETANJA ROBA- perspektiva pridruživanja EU i neki praktični aspekti - Predavanje u okviru projekta AUTRES DIRECTIONS, Organizacija civilnog društva – CIVILNET 08. Septembar 2011. godine

  2. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU • Dominantni interesi u osnovi formiranja Evropskih zajednica – danas Evropske unije: politika i ekonomija • Ekonomske integracije na poprištu političkih sukoba: Evropska zajednica za ugalj i čelik, EURATOM i Evropska ekonomska zajednica • Od zone slobodne trgovine do carinske unije

  3. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU • Zona slobodne trgovine – relativno nizak nivo integrisanja, ali relevantan posebno u kontekstu priduživanja EU. Osobine: - unutrašnja trgovina između država članica zone je slobodna; - to znači odsustvo carina i količinskih ograničenja u prometu roba; - ipak, svaka država članica zone u trgovini sa trećim zemljama (nečlanice zone) zadržava svoje carine i svoj trgovinski režim, - fokus na pravila o poreklu proizvoda/robe; - geografska blizina država članica zone nije presudna • Bilateralne zone – između EU i pojedinih država u pristupanju (za Srbiju, na bazi SSP). Sporazum o slobodnoj trgovini Srbija-Rusija. Regionalni multilateralni primer – CEFTA.

  4. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU • Carinska unija kao polazni integracioni oblik Evropske ekonomske zajednice u skladu sa osnivačkim ugovorima. Ostaje u osnovi svih “viših” integracionih formi (Zajedničko tržište, Ekonomska unija); • Osobine – dvostruki aranžman, prema spolja i prema unutra: - otklanjanje prepreka za trgovinu unutar unije (ukidanje carina i drugih barijera unutar unije); - uspostavljanje jedinstvenog trgovinskog režima (zajedničke carinske tarife) prema trećim zemljama; - nema fokusa na internom poreklu roba; - jednom uvezena roba slobodno cirkuliše kroz sve članice unije; - geografska bliskost članica Carinske unije.

  5. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU • Uklanjanje Carinskih barijera kao pretpostavka uspostavljanja Carinske unije: fizičke barijere/prepreke (policijsko-carinska kontrola na granici); tehničke (različiti standardi i merološke regulacije); administrativne (eksplicitne zabrane uvoza-izvoza ili količinska ograničenja); jezičko-običajne (različit jezik i običaji poslovanja) • Uklanjanje vancarinskih barijera kao pretpostavka uspostavljanja Carinske unije: direktne (kvote, kontingenti, dozvole) i indirektne (porezi, subvencije, propisi o javnim nabavkama, monopoli, itd.) • Periodi za usklađivanje carina i prelazak na zajednički carinski režim u okviru Carinske unije u EZ, zavisili su od nivoa konkurentnosti država i dosta varirali.

  6. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU • Količina dobiti od Carinske unije zavisi od polaznog nivoa carinske zaštite ; • Nedostaci Carinske unije posebno su naglašeni ukoliko se ona uspostavlja na višem nivou zaštite: - povećavanje nivoa protekcionizma i opterećenje za države koje su imale carinske zaštite na nižem nivou; - poskupljavanje uvoznih aritkala i porast opšteg nivoa cena unutar Carinske unije – potrošači su na gubitku; • Pogodnosti Carinske unije naglašene su ukoliko se ona uspostavlja na nižem nivou zaštite i povećavaju se sa povećanjem unije: - odsustvo izdataka za carinske i vancarinske barijere; snižavanje troškova poslovanja; - povećana specijalizacija koja vodi većoj produktivnosti; - povećana inovativnost i tehnološki napredak usled izrazitije konkurencije; - takođe i: niže cene uz isti kvalitet ili bolji kvalitet uz iste cene; - poboljšana pregovaračka pozicija EU u međunarodnoj trgovini zbog veličine tržišta

  7. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU • Zašto Carinska unija nije zadovoljila ambicije kreatora EZ? Težnje ka višem stupnju integracije. - neke vancarinske barijere (300?) su opstale i uzrokovale dodatne troškove i kašnjenja u prevozu i robnoj trgovini; - kretanje lica i sloboda pružanja usluga ostale su samo na nivou plana iz Osnivačkih ugovora o EZ, itd. • Jedinstveni Evropski Akt 1986 – prelaz ka zajedničkom tržištu koje će praktikovati sve četiri slobode. Target - godina 1992. • Ogledna provera – Čekinijev izveštaj predviđa uvećanje ukupne očekivane dobiti za države članice 4,3-6,4%

  8. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU • Šta je učinjeno: - ukidanje kontrole roba na unutrašnjim granicama između država članica; ukidanje preostalih kvota i drugih vancarinskih barijera - usaglašavaje tehničkih regulacija; uzajamno prihvatanje sanitarnih i veterinarskih standarda; - minimizacija indirektnih oblika protekcionizma. Primer slučaja pred Evropskim sudom pravde – uvoz francuskog likera od crnih ribizi u Nemačku (Cassis de Dijon); - još neki oblici protekcionizma pozivanjem na odredbe Osnivačkih ugovora (rupe u propisima): protekcionističke mere u slučajevima remećenja zajedničkog tržišta; antidamping odredbe; restriktivni uvozni mehanizmi u slučaju ugrožavanja javnog morala, sigurnosti i politike; zaštita zdravlja ljudi, biljaka i životinja; zaštita nacionalnog umetničkog blaga; industrijskog i trgovačkog vlasništva

  9. RAZUMEVANJE OSNOVNIH INTEGRACIONIH ŠEMA NA PROSTORU DANAŠNJE EU • Šta je postignuto: - Ugovor iz Maastrihta 1992. godine i formalno “rađanje” Evropske unije; Sagledavanje efekata tržišne integracije (podaci iz 1996) - nastalo 300.000-900.000 radnih mesta, - stope inflacije bile bi više za 1-1.5% da nij ebilo integracije; - porast investicija za 1-3 %; - porast direktnih stranih investicija sa 28% na 44% • Dobitnici i gubitnici: - nekonkurentne (obično manje) firme–MSP vs. krupne korporacije? - političari? - zaposleni? - potrošači (zaštita potrošača)?

  10. Ekonomska saradnja EU i Srbije - aspekti relevantni za kretanje roba - • Period koji je prethodio Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju – Autonomne trgovinske mere: - EU ih odobrava od 2000. godine različitim državama Zapadnog Balkana otvarajući svoje tržište za slobodan plasman njihovih poljoprivrednih i industrijskih proizvoda. Države korisnice moraju da se uzdržavaju od uvođenja novih oblika carinskih barijera (ali ne i da snižavaju postojeće) – preferencijalni tretman - u periodu od 2001. godine značajno i progresivno porastao izvoz ovih proiizvoda iz Srbije na tržište EU - 2001. – 1.037 miliona evra - 2004.- 1.457 miliona evra - 2006. – 2.681 miliona evra - 2008. – 4.028 miliona evra

  11. Ekonomska saradnja EU i Srbije- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - • SSP i Prelazni trgovinski sporazum, karakter sporazuma (ugovorni, dvostrano obavezujući odnos); relevantnost za promet roba – stvaranje zone slobodne trgovine između Srbije i EU; • Problemi u primeni Prelaznog trgovinskog sporazuma 2008-2010, • Konačno SSP – danas? Gde ćemo biti za 6 godina? • Režim predviđen za promet poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, asimetrična liberalizacija (osetljivi, vrlo osetljivi, najosetljiviji i posebno osetljivi proizvodi); • Važnost zauzimanja dobrih pregovarčkih pozicija

  12. Neke aktuelne nedoumice • Nezadovoljavajuća konvergencija cena za iste proizvode u različitim državama EU (zamrznuto povrće, testenine, brašno, itd ...). Da li su granice ipak i dalje bitne? • Varijacije cena za svežu hranu – do 20% između različitih država EU. Najekstremniji primeri – preko 50%. Mars čokoladice su u Danskoj 100% skuplje nego u Belgiji! • Prirodni, strukturni i tržišni faktori: lokalni običaji (kulturni), troškovi prevoza; PDV; životni standard (paradoksi, Nemačka , Holandija, Portugalija); maloprodaja i veleprodaja • Nedovšenost integracija

  13. HVALA NA PAŽNJI milena.radomirovic@seio.gov.rs

More Related