Projektiranje zdravstvenih informacijskih sustava

1. Projektiranje zdravstvenih informacijskih sustava Damir Kalpić Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstvaZavod za primijenjenoračunarstvo Unska 3, 10000 Zagreb http://www.fer.hr/Damir.Kalpic damir.kalpic@fer.hr

2. Povijest • Sporadičninapori / Otoci informatizacije • HZZO – Zajam Svjetske banke u ’90.-tima • Zajam Svjetske banke za informatizaciju zdravstva u Križevačko-koprivničkoj županiji • Studija informatizacije KBC Zagreb 2002. • Javni natječaj za IS u 2002.: • Primarna zdravstvena zaštita • Središnji poslužitelj primarne zdravstvene zaštite • Bolnički informacijski sustav • Ocjena stanja nabavke u 2004.

3. Sporadičninapori / Otoci informatizacije • Razvoj: • povremene donacije • povremeni priliv novca • lokalni entuzijazam i inicijativa • naporima vlastitog nedostatnog osoblja • Djelomično zadovoljava • Nije integrirano • Nije održavano

4. HZZO – Zajam Svjetske banke u ’90.-tima • Alfanumerička aplikacija (Informix, Unix) • Cijela država • Funkcionalno primjereno • Nikad potpuno dovršeno • Neadekvatno održavano • Zbog (nepotrebne?) svađe s dobaljačem • Nova verzija se razvija?

5. Zajam Svjetske banke za informatizaciju zdravstva u Križevačko-koprivničkoj županiji • Oglašeno samo uFinancial Times,London • Međunarodne reference nužne • BIS Healthcare Group, UK: • Makedonija • Bosna i Hercegovina • Nisu imali ni Web sjedište • Projekt uHrvatskoj: Kopiraj i Zalijepiiz Makedonije

6. Zajam Svjetske banke za informatizaciju zdravstva u Križevačko-koprivničkoj županiji (nast.) • Nalazi nakon nekoliko milijuna£: • Nažalost nema računalnih znanja u Hrvatskoj • Ako pohranite podatke o pacijentu u bazu podataka, možete ih kasnije pronaći • Ako se pacijenti prijavljuju putem Interneta, ne moraju toliko čekati, itd. • Rezultati: • Svjetska banka zabranila firmiBIS Healthcare Groupda se nekoliko godina javlja na projekte • Odgovoran u Hrvatskoj prešao na bolje plaćeno mjesto

7. Studija informatizacije KBC Zagreb 2002. • Velik, složen, raznorodan • Različite razine informatizacije • Nedostatna kućna informatika • Moguće velike uštede, naročito na lijekovima • Namjera da se kupi SAP zajmom Svjetske banke • Savjet: • Umjesto otplate zajma financirati postupni lokalni razvoj • Ako zajam i SAP: • Plaćanje po postignutoj funkcionalnosti, a ne po konzultantskim satima • Cijene licenci prilagoditi lokalnom nacionalnom dohotku po stanovniku • Nije se dogodilo ništa?

8. Primarna zdravstvena zaštita Javni natječaj 1998.: Objavljen u lokalnom listu Oracle aplikacija za sestru i liječnika Automatski generirano i nedotjerano Ignoriranje primjedbi sestara i liječnika Neuspjeh! Javni natječaj 2003. (G2): 5 rješenja za opću praksu prihvaćeno i regionalno raspodijeljeno Privremeno uvedene pametne identifikacijske kartice za medicinsko osoblje Pilot projekt s vezom na središnji poslužitelj zdravstva Ugradnja navodno započela nedavno

9. Središnji poslužitelj zdravstva(G1) • Cap Gemini Ernst & Young tender: • Središnji poslužitelj primarne zdravstvene zaštite • Dobavljač Ericsson Nikola Tesla • Središnji poslužitelj zdravstva!

10. Uloga G1 prema dobavljaču

11. G1 arhitektura

12. Nacionalniinformacijskisustavzasnovan na G1 • Arhitektura: • Višeslojna komunikacija, • Komponentni dizajn, • Asinkrona međusobna komunikacija, • Otvoreni sustav. • Glavne komponente: • HCSI (Integrator zdravstvene zaštite), • EPRS (Elektronički registar stanovništva), • HRRS (Registar zdravstvenih resursa), • EHCRS(Elektronički zdravstveni kartoni), • HCP (Zdravstveni portal).

13. Bolnički informacijski sustav • Oko 3000 zahtijevanih funkcionalnosti • Godinu dana za postizanje reprezentativne funkcionalnosti • Sav posao je dio natječaja • Nema financiranja natjecatelja • Teški uvjeti – samo za najjače • Travnja 2003. 4 dobavljača za 4 bolnice • Veljače 2004.poništen natječaj (jer nema novaca)

14. Bolnički informacijski sustav(nast.) • b4b – hrvatski dobavljačrješenja zasnovanog na SAP-u • Nastavili radom • Visoka integriranost i funkcionalnost • Rad s povijesnim podacima • Spremni za (riskantni) veliki prasak • Ericsson Nikola Tesla konzorcij uključuje manje domaće firme • Nastavili radom • Djelomična integriranost i skromnija funkcionalnost • Razvijeni moduli u punoj uporabi • IBMHrvatska • Navodno najbolji program u svijetu • Nisu napravili ništa! • AME, Austria • Otišli kući

15. Ocjena stanja nabavke u 2004. • Preporuke: • G1 • Dobar koncept središnjeg poslužitelja zdravstva • Nastaviti • G2 • Platiti dobavljačima i krenuti u uporabu • Bolnice • Obnoviti natječaj • Nastaviti s oba (preživjela) sustava • Prihvaćanje temeljem stvarnog rada • Neka oboje preživi (skuplji & sofisticiraniji – jeftiniji & jednostavniji), ako to zavrjeđuju!

16. Trenutno stanje • Najavljen novi natječaj za 7 bolnica • Primarna započeta? • Pametneidentifikacijske kartice preduvjet za e-bilošto • autentifikacija (dokaz identiteta) • autorizacija (ovlasti)

17. Zaključak • Moguće velike racionalizacije i uštede • Rumunjska “30%” • Lijekovi – negdje propadaju, drugdje ih nema • Ishodi medikacija (iskustvo, istraživanje, farmaceutska industrija) • Fakturiranje stvarnih usluga (a ne napamet!) • Kreću se informacije, a ne ljudi • Telemedicina (treba i organizacija, a ne samo oprema!) • Planiranje medicinskih akcija (povećanje protoka pacijenata, smanjenje čekanja)

18. Zaključak (nast.) • Nedovoljno brige i računarskog znanja u Ministarstvu (državnoj upravi) • Nedovoljna pravna sigurnost dobavljača • Omiljelo vrijeme za natječaje: • Krajem srpnja • Između Božića i Nove godine • U seoskim novinama ili u Financial Timesu • Od nedostatka informacija ima netko koristi • HZZO skoro nagradio “štedljivog” liječnika na bolovanju • nekontrolirani prijam pacijenata • nekontrolirano korištenje lijekova i materijala, opreme itd. • CILJ: Da djelatnici u zdravstvu • rade manje rutinskih poslova • zarađuju više, ali oni pravi! • ZDRAVIJE STANOVNIŠTVO! • NEDOSTAJE LI NEKOME MOTIVA?