1 / 16

Antonimi, 1.

Antonimi, 1. Jednom rukom daje , drugom ________. U svakoj ________ pola istine . I crne krave daju ________ mlijeko. Bolje iz daljega ljubiti nego ________ mrziti. Tko nije probao ________, ne zna što je dobro . Ni previše ni ________ nije dobro. Iz smijeha – ________.

kiri
Télécharger la présentation

Antonimi, 1.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Antonimi, 1. • Jednom rukom daje, drugom ________. • U svakoj ________ pola istine. • I crne krave daju ________ mlijeko. • Bolje iz daljega ljubiti nego ________ mrziti. • Tko nije probao ________, ne zna što je dobro. • Ni previše ni ________ nije dobro. • Iz smijeha– ________. • Što jedan lud pokvari, stotinu pametnih ne može popraviti. • čuvati (skupljati) bijele novce za crne dane • Itd.

  2. Antonimi, 2. • leksemi: značenjska suprotnost • nebo : zemlja • dan : noć • svijetlost : tama • antonimi • leksičko-semantička pojava značenjske opreke između 2 leksema; leksemi suprotnih značnja

  3. Antonimi, 3. • Karakteristike antonimskih parova • Ista vrsta riječi • Stoje u svim kontekstima • Podjednako česta upotreba • Antonimija svojstvena • Imenice, pridjevi, glagoli, prilozi, prijedlozi mali - velik; kratak - dugačak; mršav -debeo; blagost - strogost; gorostas -patuljak; ljubav - mržnja ljubazan - neljubazan; skroman – neskroman dati – uzeti; jasno – nejasno; od – do...

  4. Podjela antonima • Samardžija • Po podrijetlu • Istokorijenski: upisati se – ispisati se • Raznokorijenski: istina – laž; ružnoća – ljepota... • Po naravi značenjske opreke • Binarni (komplementarni): život – smrt; muže – žena... • Stupnjeviti: hladan – mlak – vruć... • Obratni: Milivoj je Vedranov djed. Vedran je Milivojev unuk. • Po usvojenosti • Općejezični: crn – bijel; starost – mladost... • Individualni ili kontekstualni: “samo što ljubav ne ide u vino nego ravno u ocat.” (Slamnig)

  5. Podjela antonima • Samardžija • Djelomična (parcijalna) • dan – noć • Višestruka • On je star. On je mlad. • Televizor je star (= rabljen). – Televizor je nov. • U stara vremena (= prošla) – u moderna vremena

  6. Polarna suprotnost antonima • visok - niti visokniti nizak - nizak • Ovaj čovjek je visok. • Ovaj čovjek nije nizak. • Ovaj čovjek je visok. • Ovaj čovjek je normalne /srednje visine. nizak visok • "niži od normalne visine" "viši od normalne visine" • + visina ispod norme + visina iznad norme • Ovaj čovjek je nizak. • Ovaj čovjek je niži nego što je obično (za čovjeka).

  7. Stupnjeviti antonimi (SA) vruć - vreo - topao - mlak - prohladan - hladan - studen - mrzao - leden • 4 tipa pojačanja • pojačanje stupnja svojstva do maksimuma • srednja vrijednost svojstva s dvojakim • usmjeravanejm prema središtu ljestvice • umanjivanje stupnja svojstva • minimaliziranje stupnja svojstva

  8. Srednji član u SA • izražava seleksičkim, tvorbenim i sintaktičkim sredstvima topao - mlak - hladan; mokar - vlažan - suh predratni/prijeratni - ratni - poratni/poslijeratni Pitanje je jasno. Pitanje je nejasno // nije jasno. dobar - ni dobar ni loš - loš

  9. Međučlanovi u antonimiji • izražava se tvorbenim i morfološkim sredstvima 1.jednak - nejednak - različit lije - nelijep - ružan 2.dobroćudan - nedobrućudan - zloćudan kratkovidan - nekratkovidan - dalekovidan 3.tvrd - polutvrd - mek mastan - polumastan - postan

  10. Međučlanovi u antonimiji • izražava se tvorbenim i morfološkim sredstvima 4. mlad - mlađi - star velik - veći mali 5. nizak - oniži - visok debeo - podeblji - mršav 6. istina - ni istina ni laž – laž

  11. Terminološki antonimi, 1. • kvalitativni antonimi • filozofijsko nazivlje aktivan – pasivan, dinamičan – statičan, optimizam – pesimizam... • lingvističko nazivlje deminutivni – augmentativni glagoli, tipičan – atipičan, artikulirani – neartikulirani glas... • bankarsko i financijsko nazivlje aktivno osiguranje – pasivno osiguranje, bruto proračun – neto proračun

  12. Terminološki antonimi, 2. • vektorni antonimi • filozofijsko nazivlje analiza – sinteza, integracija – dezintegracija • lingvističko nazivlje teza – antiteza, dedukcija – indukcija • bankarsko i financijsko nazivlje slobodno za izvoz – slobodno za uvoz • informatičko nazivlje uzlazni redoslijed – silazni redoslijed

  13. Terminološki antonimi, 3. • komplementarni antonimi • filozofijsko nazivlje skeptik – dogmatik, aktivan – inaktivan • lingvističko nazivlje afirmativna rečenica – niječna rečenica glagolska radnja – glagolsko stanje • bankarsko i financijsko nazivlje neopozivni – opozivni, neizravni – izravni porezi

  14. Terminološki antonimi, 4. • kordinacijski antonimi • filozofijsko nazivlje finalan – kauzalan, ekstrasubjektivni – intrasubjektivno • lingvističko nazivlje antepozicija – postpozicija • bankarsko i financijsko nazivlje noćni novac – dnevni novac

  15. Terminološki antonimi, 5. • konverzivni antonimi • filozofijsko nazivlje mazohizam – sadizam • bankarsko i financijsko nazivlje prodajni tečaj – kupovni tečaj

  16. Lj. Šarić: Antonimija u hrvatskome jeziku, 2007. • poglavlja • pojam suprotnosti u filozofiji i logici – put ka leksičkoj antonimiji • razlike među tipovima suprotnih odnosa među leksemima • struktura i semantička klasifikacija antonima • Kvalitativne, koordinacijske, komplementarne, vektorne i konverzivne • kontekstualna antonimija, antonimja u frazeologiji te leksikografski pristup obradi antonima i njihova uloga u leksikografksom opisu

More Related