Europska unija - institucije, pravni sustav i odlucivanje

1. Europska unija - institucije, pravni sustav i odlucivanje Predavanje 2&3 20. & 27.10.2010.

2. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE Vijece EU (Vijece ministara) Europsko vijece Europski parlament Europska komisija Europski sud pravde (Sud pravde Europskih zajednica) Financijske institucije Europska sredi�nja banka Europska investicijska banka Savjetodavna tijela Unije Europski gospodarski i socijalni odbor Odbor regija Kontrolori Europski ombudsman Europski nadzornik za za�titu podataka Europski revizijski sud Slu�be i uredi Ured za slu�bene publikacije Europski ured za odabir osoblja Europska upravna �kola Agencije Agencije u 1., 2. i 3. stupu Izvr�ne agencije

3. Sadr�aj ovog dijela Europsko vijece Vijece EU Europski parlament Europska komisija, komitologija i agencije Kontrolori sustava

4. EUROPSKO VIJECE (European Council) Redovni sastanci �efova dr�ava i vlada + predsjednik Komisije (+ predsjednik EP se obraca) od 1974. / slu�beno od 1987. Jedinstveni europski akt najmanje 4 x godi�nje (2 puta u predsjedanju) + tematski predsjedava �ef dr�ave koja predsjedava Vijecem EU tj. EU poticaj razvoju, smjernice zajednickoj politici zakljucci pitanja integracije, inicijator politika, svjetski problemi, vanjski poslovi deklaracije, smjernice, rezolucije

5. Reformski ugovor � cl.9b postaje institucija Unije �poticaj za razvoj i definira opce politicke smjernice� nema zakonodavnu funkciju Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sudjeluje u radu sastaje se 2x u 6 mjeseci, a saziva ga predsjednik (i po potrebi) odluke donosi konsenzusom (osim ako drugacije nije odredeno ugovorima)

6. Reformski ugovor � cl.9b Predsjednik Europskog vijeca bira ga Europsko vijece kvalificiranom vecinom na razdoblje max 5 godina (uz mogucnost jednokratnog produ�etka mandata) i mo�e ga razrije�iti du�nosti predsjedava i usmjerava rad osigurava pripremu i kontinuitet rada (zajedno s predsjednikom i potpredsjednikom Komisije) radi na olak�avanju kohezije i konsenzusa unutar Europskog vijeca podnosi izvje�ce Europskom parlamentu nakon svakog sastanka zastupa Uniju u vanjskim i sigurnosnim pitanjima

7. Reformski ugovor � cl.9e Visoki povjerenik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku imenuje ga Europsko vijece kvalificiranom vecinom uz suglasnost predsjednika Komisije predsjedava Vijecem za vanjske poslove (Vijeca EU)+ potpredsjednik Komisije

8. VIJECE EUROPSKE UNIJE (The Council of European Union) Vijece (ministara) nacionalni interesi konfiguracije - ministri iz dr�ava clanica � ovisno o pitanju Opci poslovi i vanjski odnosi Gospodarski i financijski poslovi Suradnja u pravosudu i unutarnjim poslovima Zapo�ljavanje, socijalna politika, zdravstvo i potro�aci Tr�i�no natjecanje Promet, telekomunikacije i energija Poljoprivreda i ribarstvo Za�tita okoli�a Obrazovanje, mladi i kultura

9. VIJECE EUROPSKE UNIJE  PREDSJEDANJE � svakih 6 mjeseci prema unaprijed utvrdenom redoslijedu (�vedska; 2010 - ) COREPER � Odbor stalnih predstavnika � veleposlanici i zamjenici (I i II) TAJNI�TVO i Glavni tajnik Potpora zemlji koja predsjedava Postizanje kompromisa Plan rada, pravna pomoc, izvje�tava ministre, priprema dnevni red

10. VIJECE EUROPSKE UNIJE - FUNKCIJE ZAKONODAVNA (zajedno s EP) PRORACUN EU (zajedno s EP) KOORDINACIJA EKONOMSKIH POLITIKA DEFINIRA I PROVODI VANJSKU I SIGURNOSNU POLITIKU (II. stup; smjernice postavlja Europsko vijece) KOORDINIRA djelovanje dr�ava u podrucju suradnje u unutarnjim poslovima i pravosudu (III. stup) SKLAPA UGOVORE s drugim zemljama i med.organizacijama

11. VIJECE EUROPSKE UNIJE ZAKONODAVNA FUNKCIJA - ODLUCIVANJE podjela zakonodavnih ovlasti s EP (demokratski deficit?) glasovi dr�ava clanica ponderirani � od 1.1.2007. 345 glasova ukupno Odlucivanje: obicnom vecinom kvalificiranom vecinom � 14 (50%) / 18 (67%) dr�ava i 255 (74%) glasova (+ dodatno 62.5% stanovni�tva) jednoglasno (promjena osnivackih ugovora, pro�irenje, nova politika)

12. VIJECE EUROPSKE UNIJE ODLUCIVANJE 29 - Njemacka, Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo 27 - Poljska, �panjolska 14 - Rumunjska 13 - Nizozemska 12 - Belgija, Ce�ka, Grcka, Madarska, Portugal 10 - Austrija, Bugarska, �vedska 7 - Danska, Finska, Irska, Litva, Slovacka 4 - Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg, Slovenija 3 - Malta Ukupno: 345

13. VIJECE EUROPSKE UNIJE ODLUCIVANJE akti � ovisno o stupu i vrsti odluke uredbe, direktive, odluke, zajednicke akcije, zajednicki stavovi, preporuke, mi�ljenja, zakljucci, deklaracije, rezolucije na temelju prijedloga Komisije

14. Reformski ugovor � cl.9e Novi mehanizam glasovanja (�dvostruka vecina�) � kvalificirana vecina pravilo Kvalificirana vecina Nacionalni kriterij � vecina glasova dr�ava clanica (55%) koji cine 15 dr�ava Populacijski kriterij � predstavljaju vecinu svih gradana Unije (65%) Ako nema prijedloga Komisije � 72% dr�ava clanica + 65% gradana Do 2014. primjenjuje se sustav iz Nice, a od 2014. do 2017. prijelazno razdoblje � pravila iz Nice ako zemlje �ele + nova verzija Ioannina kompromisa iz 1994 (razumni rok za postizanje prihvatljivog rje�enja)

15. EUROPSKI PARLAMENT (European Parliament) predstavnicko tijelo sastavljeno od zastupnika gradana EU koje sudjeluje u zakonodavnom procesu jedino tijelo koje se izravno bira (od 1979.), na neposrednim izborima, svakih 5 godina; (lipanj 2009 posljednji izbori) ranije � Skup�tina � zastupnici delegati nacionalnih predstavnickih tijela sjedi�te � Strasbourg, neka zasjedanja Brisel; dio slu�bi u Luksemburgu glavno debatno tijelo

16. EUROPSKI PARLAMENT - SASTAV nacionalne kvote - broj zastupnika iz svake dr�ave odreden ugovorima, prema broju stanovnika danas � 736 zastupnika (gotovo 500 mil. stanovnika); min 5 � max 99 po dr�avi (cl.9a Reformskog ugovora � max 750 / 6-96) Zastupnici organizirani prema politickoj orijentaciji - europske politicke stranke / grupacije Od srpnja 2009, da bi se oformila politicka grupa potrebno je 25 clanova EP i oni moraju biti iz najmanje 7 dr�ava clanica izbori � u svakoj dr�avi clanici za njezinu kvotu biracko pravo imaju ne samo dr�avljani clanice nego i dr�avljani druge dr�ave clanice ako imaju prebivali�te (institut europskog gradanstva)

17. Europski parlament 2009-2014. (ukupno 736 mjesta)  99 - Njemacka 72 � Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo 50 � Poljska, �panjolska 33 - Rumunjska 25 � Nizozemska, 22 � Belgija, Ce�ka, Grcka, Madarska, Portugal 18 - �vedska 17 � Austrija, Bugarska 13 � Danska, Finska, Slovacka 12 � Irska, Litva 8 - Latvija 7 - Slovenija 6 � Cipar, Estonija, Luksemburg 5 � Malta

19. PARLAMENTARNI ODBORI specijalizirani odbori� pripremni posao 20 stalnih parlamentarnih odbora � prema podrucjima nadle�nosti EU nejednako va�na podrucja � neformalna hijerarhija odbora svaki odbor ima ured, predsjednika i tajni�tvo konferencija predsjednika odbora EP mo�e osnivati i pododbore, privremene odbore, istra�ne odbore

21. PREDSJEDNIK EUROPSKOG PARLAMENTA predsjedava zasjedanjima vodi konferencije predstavnika politickih grupa vodi Ured Parlamenta zastupa Europski parlament obraca se Europskom vijecu i iznosi stavove EP potpisuje proracun i sve akte donesene u postupku suodlucivanja kad se odvija meduvladina konferencija sudjeluje sudjeluje u sastancima Bira ga EP na 2.5 godine uz mogucnost reizbora + 14 potpredsjednika

22. DELEGACIJE EUROPSKOG PARLAMENTA komuniciraju s parlamentima dr�ava koje nisu clanice Europske unije 32 delegacije s otprilike po 15 clanova meduparlamentarne delegacije zajednicki parlamentarni odbori Delegacija Europskog parlamenta u Zajednickoj parlamentarnoj skup�tini africkih, karipskih i pacifickih dr�ava i EU Delegacija Europskog parlamenta u Europsko-mediteranskoj parlamentarnoj skup�tini

23. Konferencija predsjednika Ured Europskog parlamenta Tajni�tvo

24. EP � OVLASTI zakonodavna funkcija demokratska kontrola nad EU (prvenstveno nad Komisijom) usvajanje proracuna EU

25. EP � ZAKONODAVNA FUNKCIJA promjena uloge Vrste odlucivanja Postupak savjetovanja Postupak davanja suglasnosti od 1986. � na medunarodne sporazume, predlo�ena pro�irenja i druga va�nija pitanja Postupak suradnje od 1986. � EP daje mi�ljenje na prijedloge direktiva i uredbi koje predla�e EK Postupak suodlucivanja od 1992.

26. EP � ZAKONODAVNA FUNKCIJA 2 Suodlucivanje � EP izjednacen s Vijecem kad se radi o o va�nim pitanjima ukljucujuci kretanje radne snage, unutarnje tr�i�te, obrazovanje, istra�ivanje, okoli�, transeuropske mre�e, zdravstvo, kulturu, za�titu potro�aca; Amsterdam dodao 23, a Nica 7 novih podrucja Danas je suodlucivanje redovna procedura

27. EP � DEMOKRATSKA KONTROLA NAD EU Nadzor nad Europskom komisijom kod imenovanja � suglasnost za predsjednika EK, potvrduje cijelu EK tijekom rada � EK izvje�tava EP, mo�e postaviti pitanje povjerenja (i raspustiti) (ne mo�e razrije�iti pojedinog clana, ali to mo�e predsjednik EK) Europski ombudsman Parlamentarna pitanja Komisiji i Vijecu � pismeni ili usmeni odgovori; objavljuju se u Slu�benom listu EU Izvje�taji Europskog revizorskog suda Izvje�taji trenutnog predsjednika Europskog vijeca

28. EP � PRORACUN EU na prijedlog EK, zajednicki usvajaju EP i Vijece EU (stupa na snagu kada predsjednik EP stavi potpis) mo�e odbiti prijedlog proracuna � postupak se ponavlja neki rashodi izvan domene EP (npr. poljoprivreda) konacno odlucuje o tzv. neobaveznim rashodima

29. EUROPSKA KOMISIJA jedna od tri politicke institucije � sudjeluje u procesu dono�enja odluka kombinacija politickog tijela i uprave 'najeuropskija institucija' zbog svog sastava i funkcija 'motor' europske integracije � posebno za vrijeme predsjednika EK Jacquesa Delorsa (1985-95) cuva + inicira + implementira kao 'cuvarica ugovora' du�na je osigurati izvr�avanje odluka Vijeca i EP pocetak � Visoko nadle�tvo EZ za ugljen i celik (High Authority) 'vlada na cekanju' � EU kao federacija? / ali izostalo � skandali, uloga EP raste

30. EK � Sastav i ustrojstvo prema Ugovoru iz Nice - od 1. sijecnja 2005. - po jedan predstavnik iz svake dr�ave clanice (do tada velike dr�ave imale po dva predstavnika) / 27 clanica � rotacija prema naknadno odredenim nacelima (kako bi sve dr�ave bile zastupljene) U buducnosti ce EK imati 15 clanova, od kojih je jedan predsjednik, jedan potpredsjednik (ministar vanjskih poslova) + trinaest clanova rotiraju se izmedu dr�ava clanica (dr�ave koje u odredenoj rotaciji nemaju predstavnika u kolegiju Komisije, imat ce u tom tijelu predstavnike bez prava glasa)

31. EK � Sastav i ustrojstvo 2 'kolegij povjerenika' � odluke donosi cijela EK glasovanjem, a ne pojedini povjerenici (commissioners) Svaki clan EK ima jedan ili vi�e resora Komisije (opce uprave � Directorate general DG; 26 + 9 slu�bi), na celu je generalni direktor / svaki DG ima uprave kojima su na celu direktori / posebne jedinice su pravna i prevoditeljska slu�ba Svaki povjerenik ima kabinet sa savjetnicima (R. Prodi nastojao da ne budu iz iste dr�ave) 25.000 zaposlenih, od toga vi�e od 17.000 u DG/ i jo� uvijek preopterecena / prekomjerna regulativa, ponekad besmislena prema Pravilniku sastaju se najmanje 1x tjedno (srijedom u Bruxellesu; kad zasjeda EP � u Strasbourgu)

32. EK � IZBOR Ugovor iz Nice - izbor predsjednika i clanova Komisije 1. Predsjednika Komisije Imenuje Europsko vijece kvalificiranom vecinom Imenovanje potvrduje Europski parlament 2. Clanove Komisije predla�e izabrani predsjednik u suglasnosti s Vijecem EU 3. Cijelu Komisiju Potvrduje Europski parlament Imenuje Vijece

33. EUROPSKA KOMISIJA Komisija je odgovorna Parlamentu (do sada 1x odstupila, i to prije izglasavanja � Komisija Jacquesa Santera 1999) Ima vlastite prihode �to jaca njezinu samostalnost i nezavisnost Odlucivanje - kolektivno, obicnom vecinom; 4 mogucnosti na sjednicama pismenim postupkom � prijedlog cirkulira medu clanovima Komisije ovla�civanjem � Komisija mo�e ovlastiti jednog ili vi�e svojih clanova da donese odluku delegiranjem � Komisija mo�e delegirati dono�enje neke odluke direktorima uprava ili direktorima slu�bi

34. OVLASTI EUROPSKE KOMISIJE CUVA INICIRA ISKLJUCIVO PRAVO INICIRANJA ZAKONODAVNOG POSTUPKA U 1. STUPU POSREDNIK PRIPREMA BUD�ETA IMPLEMENTIRA UPRAVLJA FONDOVIMA OVLASTI U PRAVU KONKURENCIJE UPRAVLJA IMPLEMENTACIJOM ZAKONA PREGOVARA KOD SPORAZUMA O TRGOVINI I UDRU�IVANJU DAJE MI�LJENJA O PRIJAVAMA ZA CLANSTVO

35. EK - OVLASTI 1. formulira politike EU te pokrece zakonodavni postupak upucuje prijedloge akata Vijecu i, u podrucjima suodlucivanja, Europskome parlamentu u 1. stupu � iskljucivo pravo / u 2. i 3. stupu dijeli to pravo s dr�avama clanicama svi prijedlozi moraju biti u 'opcem interesu Zajednice' + po�tivati nacelo supsidijarnosti i proporcionalnosti to znaci da Komisija djeluje na dobrobit EU kao cjeline � svi kojih se tice ukljuceni u pripremu; procjena utjecaja predlo�enog zakonodavnog akta objavljuje se zajedno s prijedlogom predla�e samo ako je ucinkovitije da se politika provodi na razini EU i intenzitetom potrebnim za postizanje potrebnih ciljeva

36. priprema nacrta propisa (uredbe, direktive, odluke) nakon internih konzultacija unutar EK i vanjskih konzultacija s dr�avama i zainteresiranim stranama ovisno o podrucju - pojedina procedura odlucivanja � vecinom suodlucivanje formalni prijedlog Komisije dolazi pred EP i Vijece (u nekim slucajevima se konzultira Europski ekonomski i socijalni odbor ili Odbor regija) prijedlog se razmatra u 1-3 citanja / EK kao posrednik i za�titnik europskih interesa propis koji je usvojio zakonodavac prenosi se u nacionalno zakonodavstvo (ako se radi o direktivi) i implementira se od strane EK i dr�ava clanica

37. Pobolj�anje zakonodavnog postupka (Better Lawmaking, 2002) cilj: ucinkovitost, transparentnost i jasnoca nove metode pojednostavljivanje i pobolj�anje promoviranje kulture dijaloga i participacije � mi�ljenje svih zainteresiranih sistematiziranje procjene ucinka � procjena tro�kova i koristi unaprijed (Regulatory impact assessment)

38. EK OVLASTI � EGZEKUTIVA 2. glavno izvr�no tijelo EU - provodi odluke Vijeca + odgovorna za provodenje zajednickih politika EU - ali implementacija politika provodi se putem nacionalnih uprava - najva�nija izvr�na uloga u provedbi politike konkurencije � ovla�tena donositi odluke koje su izravno upucene pravnim subjektima u dr�avama clanicama (mo�e nametati i kazne)

39. EK � OVLASTI - DELEGIRANE 3. u nekim slucajevima ovla�tena donositi i normativne akte rijetko proizlazi izravno iz Osnivackog ugovora; ce�ce je utemeljeno na prijenosu zakonodavne ovlasti od strane Vijeca EU ili Vijeca i Parlamenta kada odlucuje na temelju delegiranih ovlasti, Komisija suraduje s odborima sastavljenim od predstavnika dr�ava clanica u postupku koji se naziva komitologija (comitology)

40. EK � CUVARICA UGOVORA 4. "cuvarica Ugovora", tj. pravnoga poretka uspostavljenoga Ugovorom (guardian of the treaties) - nadgleda provode li dr�ave clanice obveze koje proizlaze iz normi donesenih na europskoj razini � krajnja mjera � pokretanje postupka pred Europskim sudom Objavljuje godi�nja izvje�ca o provedbi prava

41. EK � POSREDNIK I ZASTUPNIK 5. posrednik izmedu pojedinih clanica izmedu institucija 6. predstavlja EU prema van delegacije EU u drugim zemljama (dio EK) provodi pregovore o sklapanju medunarodnih sporazuma (na temelju mandata koji joj u svakom pojedinom slucaju dodjeljuje Vijece EU)

42. KOMITOLOGIJA (comitology) Oko 500 odbora � predstavnici zemalja clanica, predsjedava EK Kontrola od strane dr�ava (zakonodavca) ad ovlastima EK u pogledu implementacije EU zakonodavstva (egzekutive) prvi put 1960-ih - Vijece je povjerilo Komisiji dono�enje odredenih mjera ali je htjelo zadr�ati kontrolu; formalno uspostavljen odlukom Vijeca ministara u srpnju 1987 (87/373/EEC) Po sastavu: odbori nacionalnih upravnih slu�benika privremeni odbori znanstveni odbori

43. tipovi odbora prema ovlastima i proceduri savjetodavni - najslabija uloga (EK mo�e donijeti odluke neovisno o njihovom mi�ljenju) upravljacki � EK mo�e donijeti odluku samo ako se odbor usprotivi kvalificiranom vecinom (veto) regulatorni � EK mo�e donijeti odluku samo ako se odbor slo�i kvalificiranom vecinom glasova pojedini tipovi odbora koriste se ucestalije u pojedinim podrucjima � npr. upravljacki u poljoprivrednoj politici, savjetodavni kod tr�i�nog natjecanja, a regulatorni npr. u podrucju zdravstva, hrane i sl. direktan dokaz o sve vecoj tehnizaciji uprave nehijerarhijski stil � policy zajednice (strucnjaci) pridonosi demokraticnosti problem kompleksnosti, transparentnosti, nacelo diobe vlasti

44. Komitologija � �to donosi Ugovor iz Lisabona Art. 202 TEC: Council shall: �[c]onfer on the Commission, in the acts which the Council adopts, powers for the implementation of the rules which the Council lays down. The Council may Impose certain requirements in respect of the exercise of these powers. The Council may also reserve the right, in specific cases, to exercise directly implementing powers itself. The procedures referred to above must be consonant with principles and rules to be laid down in advance by the Council, acting unanimously on a proposal from the Commission and after obtaining the opinion of the European Parliament.� Ugovor iz Lisabona Nezakonodavni akti (non-legislative act) � donosi ih Komisija na temelju prenesene ovlasti prema zakonodavnom aktu; dopunjuju ili mijenjaju odredene elemente zakonodavnog akta � delegirani i implementirajuci akti kao zamjena sustavu komitologije Implementirajuci akti � ne odnose se na bitne dijelove zakonodavnog akta � osiguranje implementacije Delegirani akti � tehnicki zahtjevi koji ne diraju bitne dijelove zakonodavnog akta;

45. AGENCIJE EUROPSKE UNIJE osnivaju se aktom sekundarnog prava EU jasno definirane zadace i djelokrug pravne, tehnicke ili znanstvene prirode centri, zaklade, uredi i sl. pocetkom 70-ih godina (npr. CEDEFOP ili EUROFOUND) / novi val � 90-ih godina Listopad 2009. � ukupno 36 razlicitih agencija u I. stupu �24 agencije u II. stupu � 3 u III. stupu � 3 agencije Izvr�ne agencije � za provedbu programa � 6 agencija

46. AGENCIJE Agencije koje olak�avaju funkcioniranje unutarnjeg tr�i�ta - agencije s regulatornim ovlastima koje svoje usluge pru�aju industr. sektoru i time ostvaruju prihode Nadzorni centri - prikupljanje i diseminacija podataka putem mre�e partnera za ciju su uspostavu i funkcioniranje odgovorni Agencije koje promicu socijalni dijalog na europskoj razini - upravljacka struktura sastavljena od upravnog odbora koji obuhvaca cetiri skupine predstavnika - predstavnike zaposlenika, sindikata, dr�ava clanica i predstavnika Europske komisije Agencije za provedbu programa i zadaca EU � raznolike agencije

47. KONTROLORI EUROPSKIH INSTITUCIJA EUROPSKI OMBUDSMAN (1992) EUROPSKI NADZORNIK ZA�TITE PODATAKA (2001) EUROPSKI REVIZIJSKI SUD (1975)

48. EUROPSKI OMBUDSMAN Ugovor iz Maastrichta 1992 � odgovor na demokratski deficit posrednik izmedu gradana EU i institucija EU prima i istra�uje pritu�be gradana EU i svih pravnih i fizickih osoba koje imaju boravi�te u nekoj od dr�ava clanica na rad institucija EU (osim Suda) imenuje ga EP na vrijeme od 5 godina podnosi godi�nje izvje�ce EP-u Mre�a ombudsmana � 90 ureda ombudsmana u 32 zemlje (uklj. kandidate i druge, odbor za pritu�be EP) od travnja 2003. (drugi mandat) - Nikiforos Diamandouros http://www.ombudsman.europa.eu/start.faces

49. na temelju pritu�be ili na vlastitu inicijativu otkriva nepravilnosti u radu europskih institucija ili drugih tijela EU (osim Suda) � maladministration � propu�tanje, pogre�no cinjenje, postupanje unatoc zabrani Primjeri: nepravicni postupci, diskriminacija, zlouporaba ovlasti, nedostupnost ili odbijanje davanja informacija, nepotrebna odgoda i nekorektan postupak.

50. kad ustanovi nepravilnost � obraca se instituciji i daje joj preporuke (3 mjeseca za iscrpan odgovor) izvje�taj EP-u i instituciji + podnositelju pritu�be djeluje potpuno neovisno i nepristrano - ne zahtijeva niti prima upute od bilo koje vlade ili organizacije du�nost pru�anja informacija i davanja uvida u relevantne dokumente za trajanja mandata EO ne smije obna�ati drugu profesionalnu djelatnost, bez obzira dobiva li se za nju naknada Europski kodeks dobrog upravnog pona�anja

51. Europski nadzornik za�tite podataka (European Data Protection Supervisor) Uloga: osigurati za�titu privatnosti u postupanju s osobnim podacima tijela Unije Procesuiranje podataka o osobama koje je moguce identificirati (identifiable person) suraduje sa slu�benicima za za�titu podataka u tijelima oblikovanje politika Pritu�be (nadle�ni slu�benik � slu�benik za za�titu podataka u tijelu � nadzornik � Europski sud) savjetodavna uloga suradnja s nacionalnim tijelima http://www.edps.europa.eu/EDPSWEB/

52. Europski revizijski sud Osnovan 1975. Ispituje zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU, ukljucujuci i racune svih tijela EU EP-u i Vijecu EU podnosi Godi�nji izvje�taj o proracunu (objavljuje se u Slu�benom listu) Sastav: po jedan predstavnik iz svake dr�ave (kvalifikacije za revizora & neovisnost) - na 6 godina Vijece uz savjetovanje s EP

53. Servisne organizacije Ured za slu�bene publikacije Europskih zajednica Europski ured za odabir osoblja Europska upravna �kola