1 / 26

Predmetno označivanje i pretraživanje

Predmetno označivanje i pretraživanje. Sustav za sintaktičko označivanje predmeta – SSZOP. uvodno. Zašto govoriti o SSZOP-u? Što je prethodilo istraživanju i pisanju knjige? Koje su implikacije u teorijskom i praktičnom smislu?. Pristup M. Mikačić.

lamont
Télécharger la présentation

Predmetno označivanje i pretraživanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Predmetno označivanje i pretraživanje Sustav za sintaktičkooznačivanjepredmeta– SSZOP

  2. uvodno • Zašto govoriti o SSZOP-u? • Što je prethodilo istraživanju i pisanju knjige? • Koje su implikacije u teorijskom i praktičnom smislu? prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  3. Pristup M. Mikačić • odnos prema logici u svim analiziranim pravilnicima i standardima – vlastiti stav • odnos prema gramatici u svim analiziranim pravilnicima i standardima – vlastiti stav prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  4. odnosi među pojmovima • odnosi ekvivalencije • odnosi su koji postoje među nazivima, pojmovnim oznakama, istog ili sličnog značenja, koji su sinonimi ili kvazi-sinonimi • nalaz (teorija): vrsta tih odnosa potpuno je jasna i njihov naziv prihvatljiv • nalaz (u praksi): utvrđuju ih svi pravilnici i standardi • stav: u SSZOP-u neophodni su prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  5. odnosi – nastavak … • hijerarhijski odnosi – obuhvaćaju dvije vrste odnosa • odnose nadređenosti i podređenosti i • partitivne odnose • uz njih upotrebljavaju se još i ovi nazivi: • apstrakcijski odnosi i odnosi rod  vrsta za prvu vrstu i • odnosi cjelina  dio za drugu vrstu • od tih dviju vrsta odnosa samo su prvi u pravom smislu logički odnosi • o prirodi partitivnih odnosa još se vode određene rasprave • nalaz: hijerarhijske odnose kao posebnu skupinu odnosa navode svi pravilnici i standardi • stav: u SSZOP-u su neophodni prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  6. odnosi – nastavak … • paradigmatski odnosi • iz lingvistike, ali se značenje razlikuje • “paradigmatski odnosi između deskriptora odnosi koji se zasnivaju na postojanju objektivnih veza između pojmova, predmeta ili pojava koje deskriptori označavaju.” • spomenuti se naziv upotrebljava u vezi s drugim, suprostavljanim nazivom “sintagmatski odnosi” • za isti par odnosa upotrebljavaju se i ovi nazivi: • izvantekstualni i • kontekstualni odnosi • naziv “izvantekstualni” – odgovara “paradigmatskim” i upućuje na odnose koji se mogu otkriti među pojmovima na temelju njihovog sadržaja, bez da ih je pojedini autor doveo u vezu u svom tekstu. • stav: u SSUOP-u su isključeni iz uporabe prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  7. odnosi – nastavak … • asocijativni odnosi • u standardu ISO 2788 tvrdi se da su to odnosi srodnosti • u DIN 1463– svi preostali odnosi nakon prvih dviju skupina • naziv “asocijativni odnosi” upućuje na područje psihologije → asocijativne veze stvaraju se u mišljenju na temelju različiih veza i odnosa • stav: u SSOP-u nisu shvaćeni kao korisni • (pazi, za razliku: pristup tražilica) prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  8. odnosi – nastavak … • sintagmatski odnosi • nema ih ni u jednom od standarda za izradbu jednojezičnih tezaurusa • odnosi među deskriptorima koji proizlaze iz konteksta dokumenta koji se obrađuju • ti se odnosi označuju putem indikatora veza i uloga time tvore sustav tzv. koordinantnog označivanja • stav: uSSZOP-u izostavljeni prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  9. odnosi – nastavak … • logički odnosi • odnosi koji izviru iz obilježja pojmova koja ukazuju na odnose proturječja, negacije i slično • to bi bili • kontrarni, • kontradiktorni i • kontradikrotno koordinirani pojmovi • ali i svi drugi logički odnosi među pojmovima • stav: u SSZOP-u prisutni prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  10. odnosi – nastavak … • I. Dahlberg navodi i funkcionalne odnose kao posebnu skupinu • za nju su to oni odnosi koji se mogu izvesti iz jednog iskaza (statement), u kojemu se govori o upotrebi instrumenta, o učinku, svrsi, porijeklu, stanju, uvjetima i sličnom • MM ih drži sintaktičkim odnosima prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  11. odnosi – nastavak … • ontološki odnosi • novi pojmovi: “ontološki odnosi”, ontološke klasifikacije” i “ontološke veze” (na njemačkom izvorniku: ontologische Beziehungen, ontologische Klassifikationen, ontologische Vernüpfungen i na engleskom: ontological relationships, ontological systems i ontological links) • vezuje se uz pojam “individualnih objekata” → ontološki odnosi su odnosi među individualnim objektima a temelje se na prostornom i vremenskom dodiru individualnih objekata ili na odnosima uzročnosti i drugim takvim odnosima • najuobičajeniji od ontoloških odnosa su partitivni odnosi, tj. odnosi između cijeloga i dijelova i među dijelovima cijeloga prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  12. odnosi – nastavak … • sintaktički odnosi • ne navode ihni ispitani pravilnici, ni standardi, ali M.M. uzima kao temeljne za svoj SSZOP prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  13. odnosi – zaključno • SSZOP-u se zasniva na trima vrstama odnosa: • odnosima ekvivalencije • logičkim odnosima • sintaktičkim odnosima prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  14. logički sud i jezična rečenica • sintaksa predmetne odrednice → • priznata za predmetnu rečenicu • pritom, važno je promatrati odnos predmetne rečenice i logičkog suda • Što je sud? • sud je spoj pojmova kojima se nešto tvrdi ili poriče • svaki je sud rečenica, ali svaka rečenica nije sud • sud je misao koja posjeduje neku istinosnu vrijednost • svaki je sud istinit ili neistinit prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  15. logički sud – nastavak… • suđenje je psihički proces, a sud je rezultat tog procesa • Pazi! da bi izbjegli brkanje suda i suđenja • neki logičari napustili su izraz “sud” i umjesto njega uveli izraz “stav” (engl. proposition, njem. Satz) • drugi u tom smislu upotrebljavaju riječ “iskaz” (engl. statement, njem. Aussage) prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  16. logički sud – nastavak… • ti termini (stav i iskaz) imaju svoje prednosti, ali i nedostatke • prednost im je što jasno razgraničavaju sud i suđenje; • nedostatak im je što mogu navesti da se zaboravi razlika između suda i rečenice • kao što pojmove izražavamo riječima, tako i sudove izražavamo rečenicama • ali, kao što pojam nije riječ, tako ni rečenica nije sud prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  17. logički sud – nastavak… • tri teorije suda • predikacijska, • relacijska i • egzistencijalna prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  18. teorije suda – predikacijska • svakisud se sastojiod tri pojma • subjektmisao o onom o čemuneštotvrdimo • predikatmisao o onomšto o subjektutvrdimo i • kopulamisao o vezisubjekta i predikata • sudprema tome nijejednostavnovezapojmovakojom se neštotvrdi, već je to misaokojom se o nečemu (subjektu) tvrdineštodrugo (predikat) pomoćunečegtrećeg (kopule) prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  19. nastavak – predikacijski … • dijelesučesto ipremakvantiteti, kvaliteti, relaciji i modalitetu • I. Kant je razlikovao: • sudovipremakvantiteti: • univerzalni, partikularni i singularni • sudovipremakvaliteti: • afirmativni, negativni i limitativni • sudovipremarelaciji: • kategorički, hipotetički i disjunktivni • sudovipremamodalitetu: • problematički, asertorički i apodiktički prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  20. stavovi o predmetnoj odrednici • predmetna odrednica razlikuje se od rečenice sastavljene prema pravilima prirodnog jezika, • → nema predikat u pravom gramatičkom obliku, ni glagolski, ni imenski • prema tome, nesumljivo je zavisna objektna rečenica, na poseban način sažeta i preuređena • žena je najavila da će skuhati ručak → žena je najavila kuhanje ručka prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  21. nastavak … • predmetnarečenica kao zavisna rečenica je: • objektna prema službi, • veznička prema načinu vezanja i • izrična prema glagolu govorenja u glavnoj rečenici • ta se obilježja međusobno ne isključuju jer proizlaze iz različitih diobenih načela • M.M. određuje predmetnu rečenicu kao prostu (jednostavnu) rečenicu prema kriteriju sastava • pri opisivanju i propisivanju njezinog oblika govori se prvenstveno o njezinim dijelovima, tj. o njezinu sastavu prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  22. nastavak … • predmetna se rečenica u pravilusastojiodsubjektnogskupa, predikatnogskupa i skupa za vrstu i oblik • rečeničnidijelovipredmetnerečenicesastoje se odrečeničnihdijelova i dodatnihposebnihdijelova • za svakiodnavedenihdijelovapostojinaziv, preuzetatepridodanisimboli • simboliimajudvostrukufunkciju • funkcijuoznačivanja i • funkcijuredanjadijelova u rečenici prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  23. nastavak … • predmetnarečenicakoja je prostaneproširenarečenicaimatćedvačlana za iskazivanjepredmeta • subjekt i • predikat • a predmetnarečenicakoja je prostaproširenarečenicaimatće i • višečlanovajerćeimatidodatnečlanovesubjektu i predikatu • izuzetnoće se pojavitipredmetnerečenicebezsubjektailibezpredikata prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  24. popisrečeničnihčlanovapremasintaksihrvatskogajezika • članovisubjektnogskupa: • (a) subjekt • (b) atribut • (ba) pripadanja • (bb) svojstva • (bc) cjeline • (c) apozicija • članovipredikatnogskupa: • (d) predikat • (e) objekt • (f) priložnaoznaka • (fa) mjesta • (fb) vremena • (fc) uzroka • (fd) posljedice • (fe) namjere • (ff) poredbe • (fg) načina prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  25. utvrđivanje nerečeničnih dijelova u predmetnim odrednicama • “nerečenični” članovikojiulaze u sastavpredmeta: • (g) znanstvenostajalište • (ga) jednodisciplinarno (monodisciplinarno) • (gb) višedisciplinarno (multidisciplinarno) • (h) filozofsko, religijskoilipoltičkostajalište • (ha) filozofskostajalište • (hb) religijskostajalište • (hc) političkostajalište • (i) viširodnipojamkoji se dodajebilokojemučlanuradiidentifikacije • (j) pojamcjelinekoji se dodajebilokojemučlanuradiidentifikacije • “nerečenični” članovikoji ne ulaze u sastavpredmeta: • (k) vrstadokumenta • (l) oblikteksta prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

  26. primjeri • Jutarnji list će objaviti dokaze velike privredne prevare iz 2010. • Meteorolozi najavljuju toplinske udare na osnovi pokazatelja koje su pribavili američki sateliti • Briga o djeci povećana je koncem 20. stoljeća na svim razinama socijalne pomoći u Francuskoj • Znanstvenici prstenuju lastavice koje tijekom proljeća sele u Afriku • Farmaceutska industrija u svijetu povećala je profit na uštrb sigurosti lijekova • Ratni brodovi u mirnodopsko vrijeme korisni su za obavljanje društveno korisnih projekata prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

More Related