1 / 35

ŽIVOTINJSKI SVIJET

ŽIVOTINJSKI SVIJET. Prošlost. Popovača je u prošlosti brojila mnoge životinje domaćeg podrijetla kojih je danas malo, ali ih i ne nedostaje. One su upotpunjene raznim „uvoznim“ životinjama što možda i nije loše, ali bilo bi bolje da se očuva naša autonomija …

lane-rollins
Télécharger la présentation

ŽIVOTINJSKI SVIJET

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ŽIVOTINJSKISVIJET

  2. Prošlost • Popovača je u prošlosti brojila mnoge životinje domaćeg podrijetla kojih je danas malo, ali ih i ne nedostaje. One su upotpunjene raznim „uvoznim“ životinjama što možda i nije loše, ali bilo bi bolje da se očuva naša autonomija… • Neke od njih su bile istrijebljene, no opet su vraćene u naš kraj… • Svakako, bilo ih je mnogo više nego danas.. • Smanjio im se broj - što zbog ljudskog faktora, a i slabe prilagodbe promjenama u okolišu…

  3. Sadašnjost Kao što smo ranije spomenuli, Popovača je upotpunjena raznim uvoznim vrstama ( čagalj…) Zanimljivo je to da je nedavno ponovno vraćena vrsta dabra, koja je izumrla u našem kraju zbog pretjeranog krčenja šuma i neuravnoteženog lova. No, mnogo je vrsta koje još uvijek obitavaju ovdje… Upoznajmo se s njima…

  4. DIVLJAČ • Divlje svinje • Jelen običan • Jelen lopatar • Srne • Divlja mačka • Lisica • Kuna zlatica • Jazavac • Divlji zec • Konji • Vjeverice • Čagalj • Jež • Dabar

  5. DIVLJE SVINJE • Divlja svinja je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divljač koja se lovi kod nas jer je veoma brojna. Izuzetno brzo trči a dobar je i plivač.

  6. JELEN OBIČAN • Ima skladan oblik tijela, u grebenu viši nego u križima, visoke snažne noge dokazuju, da je građen za dugo i ustrajno trčanje. Oblik i veličina rogova ukazuju na prilagodbu za kretanje na otvorenim prostorima.Kreće se korakom, kasom ili trkom.

  7. JELEN LOPATAR • Lopatar je velika, krupna, plemenita i dlakava divljač, visokog lova.Kod ovih životinja noge su vitke i tanke. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod mužjaka koje košuta u pravilu nema. Kod ovog jelena rogovi su u obliku lopate po kojem je i dobio naziv.

  8. SRNE • Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput jelena i svinja.

  9. DIVLJE MAČKE • Divlja mačka se dijeli u tri, kako zemljopisno, tako i izgledom, prilično različite skupine: šumska mačka  afrička divlja mačka stepska mačka. Imaju odlično razvijen sluh, vid i opip a slabije njuh.

  10. LISICA • One su izrazito nedruštvene (žive samotnjački) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj. Lisičina prehrana sastoji se od glodavaca i kukaca. Najaktivnija je noću, pa tada lakše lovi i glodavce i ptice koji su, kao i lisica, isključivo aktivni noću. • Bojom tijela izvrsno se prilagođava okolišu.

  11. KUNA ZLATICA • Na donjoj strani vrata nalazi se pjega obrasla dlakom zlatno-žute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime. Preko dana u pravilu miruje, pred večer izlazi u lov i lovi tijekom cijele noći. Plijen su joj sve životinje koje može savladati, od nejakog laneta i zeca sve do miša. Pljačka gnijezda ptica, voli med i slatke plodove.

  12. JAZAVAC • Žive u podzemnoj jazbini. Sposobni su se boriti s mnogo većim životinjama ( vuk, medvjed…). Prehrana jazavca sastoji se uglavnom od glista, kukaca i ličinki. Također se hrane manjim sisavcima, vodozemcima, gmazovima, pticama, žitaricama, korijenjem, voćem, medom, ježevima, pa čak i otrovnim zmijama.Mogu se penjati drvećem kako bi došli do košnica pčela.  

  13. DIVLJI ZEC • Zec se hrani isključivo hranom biljnog porijekla i to travama, žitaricama, plodovima polja i šume, pupoljcima, mladicama, mladom korom. Zečevi se inače rijetko viđaju preko dana. Izuzetak je vrijeme parenja, vrijeme trke u kasnu zimu i proljeće.

  14. KONJI • Konji su općenito krupne životinje s relativno velikom glavom i dugim ekstremitetima. Krzno im je gusto i najčešće kratko, a većina vrsta imaju na vratu, tjemenu i repu duže ili čak duge dlake. Konji su pravi biljožderi, i jedu prije svega travu, a ponekad, u različitoj količini lišće i druge dijelove bilja. Većina vrsta pije svaki dan, iako mogu izdržati bez vode i duže vrijeme.

  15. VJEVERICA • Spretna je u kretanju na tlu, skakanju s grane na granu, ali i u plivanju. Zimi miruje i hrani se pripremljenim zalihama hrane. Jede orahe, lješnjake, žireve, jaja i mlade ptice te za ljude otrovnu gljivu muharu. Najpoznatiji grabežljivci za nju su jastreb i kuna.

  16. ČAGALJ • Čagalj je srodnik vuka. Dan provodi u brlogu koji iskopa u tlu. Noću lovi male sisavce. Jede i strvine, kukce i plodove.Glasa se neugodnim zavijanjem i lajanjem. Kreće se čoporima.

  17. JEŽ • Jež na tijelu ima mnogobrojne bodlje koje su preobražene dlake. Kada se nađe u opasnosti, potpuno se sklupča i tada mu bodlje služe kao zaštita. Hrani se gujavicama, puževima, kukcima, plodovima pa čak i zmijama otrovnicama jer je otporan na njihov otrov.

  18. DABAR • Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjeti za dabra je stalna i dovoljno duboka voda.Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu.

  19. PTICE • Fazan • Prepelica • Orao štekavac • Šljuka • Šojka • Čaplja • Roda • Divlja patka • Ptica pjevica • Sova ušara • Jastreb • Zeba • Slavuj

  20. FAZAN • Ova ptica naseljava pretežno šumarke, livade, predjele oko riječne obale, polja i njive na kojima se hrani.  Gnijezde se na zemlji u periodu od travnja do lipnja. Većina fazana se uzgaja u fazanerijama, a uoči sezone lova se puštaju.

  21. PREPELICA • Najčešća su joj staništa žitna polja i ravnice s livadama. Hrani se sjemenkama, lisnim i cvjetnim pupoljcima te kupinama, a mladi se hrane uglavnom kukcima, sve dok ne postanu samostalni. Ovu pticu je teško vidjeti jer više hoda nego leti i skriva se u zelenilu.Pomalo su ugrožene zbog lova na njih.

  22. ORAO ŠTEKAVAC • Hrani se pticama močvaricama (patke, guske, labudovi...), sisavcima do veličine zeca i lisice. Plijen hvata snažnim kandžama, grubo ga očerupa i raskomada. Hranu brzo guta i skuplja u volji, a kasnije ju postepeno probavlja. Orao štekavac se najčešće gnijezdi u blizini velikih vodenih površina: mora, jezera, rijeka ili velikih ribnjaka.

  23. ŠLJUKA • Imaju kratke noge (ali duge nožne prste) i repove. Perje im je uglavnom s prugastim šarama. Nastanjuju razna nepogodna staništa, uključujući stepe, polusuhe pustinje i planinska staništa. 

  24. ŠOJKA • Postoje 33 različite podvrste. Hrana su im kukci, žirevi, razno sjemenje, voće, mladi ptići i jaja, miševi, zmije… • Gnijezdi se na drveću ili velikom grmlju. • I mužjak i ženka zajedno hrane mlade. • Poznata je i po nazivu kreja.

  25. SIVA ČAPLJA • Čaplje uobičajeno žive uz obale slatkih voda gdje u plićacima uz obalu tragaju za ribama.Najčešće ih se sreće uz plitka jezera i močvare, ali i uz rijeke. • Sve ptice močvarice su zakonom zaštićene, pa tako i siva čaplja.

  26. RODA •  Ženka i mužjak ne razlikuju se obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume.Glasa se klepetanjem. • Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju, svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima.

  27. DIVLJA PATKA • Na nogama ima široke plivaće kožice.Vrlo brzo leti i dobro pliva. Nastanjuje gusto obrasle obale vodotoka i jezera, bara i močvara, a zimi je uz obrasle obale ušća rijeka. Hrani se biljnom hranom, ali jede i vodene kukce, žabe i ribe. • Zbog čestog lova, osjetno im se smanjio broj.

  28. ČEŠLJUGAR • Pjeva tijekom cijele godine osim za vrijeme mitarenja i dok je loše vrijeme. U prirodi se ova ptica hrani različitim sjemenjem (čičak).Gnijezde se dva puta godišnje u periodu od svibnja do rujna.

  29. SOVA UŠKA • Velike, prema naprijed usmjerene oči oštra su joj pogleda i prilagođene za vid noću. Kao pravi grabežljivac ima jake kanđe na nogama i savijen, šiljasti kljun. Zbog mekanog perja na krilima leti nečujno. Lovi zečeve, miševe, štakore i manje ptice. Zakonom je zaštićena.

  30. JASTREB • Jastreb je ptica grabljivica koja napada svoj plijen. Čvrsto ga drži nogama na kojima ima jake kandže. Ima izuzetno dobar vid i oštar kukasti kljun. Lovi manje ptice, zečeve, vjeverice i veće kukce. Živi sam,osim u vrijeme parenja.

  31. ZEBA • Zeba je ptica koja gradi gnijezda u grmlju ili na drveću na sunčanim mjestima. Jede kukce i sjemenke. Ženke su sivosmeđe, a mužjaci su žarkih boja. Glasno pjevaju. Zakonom su zaštićene.

  32. SLAVUJ • Slavuj je ptica prekrasnog pjeva. Danas je brojnost slavuja smanjena zbog kraćenja grmlja i upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi. Zakonom je zaštićen.

  33. NAJČEŠĆE LOVNE VRSTE • Divlje svinje, jelen i divlji zec zbog ukusnog mesa. • Divlja mačka, lisica, kuna zlatica i jazavac služe za trofeje. • Fazan, šljuka, prepelica i divlja patka imaju ukusno meso i služe za trofeje. • Jazavac je lovna vrsta jer se od njega proizvodi mast.

  34. Budućnost Neke vrste su polako pred izumiranjem. Nastavimo li ne činiti ništa i zatvarati oči pred neprestanim narušavanjem životinjske raznolikosti polako će izumrijeti. Pokrenimo akciju za zaštitu životinjskog svijeta i probudimo ekološku svijest u ljudima. Zbog pretjeranog lova, sječe šuma, širenja industrije, učestalih požara svake godine sve je manje vrsta i baš zbog toga budimo ekološki osviješteni, očuvajmo sve što se nalazi oko nas i ne zaboravite - NESTANKOM BILO KOJE ŽIVOTINJSKE VRSTE, POLAKO NESTAJEMO I MI!!!!!!!! KRAJ

  35. Prezentaciju radile:Petra MalekinužićDorotea Ložar 8.c.

More Related