Tržišne st r ukture

1. Potpuna konkurencija: Analiza parcijalne ravnoteže Tržišne strukture

2. Uvod • Poslije obrađene teorije ponašanja potrošača te proizvodnje i troškova, objedinit ćemo svijet potražnje i ponude u konceptu ravnoteže na tržištu potpune konkurencije

3. Uvod • Centralni problem u ekonomiji: • organizacija proizvodnje i alokacija proizvedenih dobara među potrošačima • Dvije perspektive: • pozitivna • normativna

4. Uvod • Pozitivna analiza • bavi se istraživanjem proizvodnje i potrošnje u raznim institucionalnim okvirima • Naš interes • tržišna ekonomija privatnog vlasništva • Tržišna ravnoteža • ishod (alokacija resursa) tržišne ekonomije u kojem svaki sudionik čini najbolje što može uz dato djelovanje drugih sudionika

5. Uvod • Normativna analiza • Što određuje plan proizvodnje i potrošnje koji je optimalan sa stajališta iskoristivosti u društvu raspoloživih resursa • Omogućuje direktnu usporedbu efikasnosti različitih institucionalnih mehanizama

6. Uvod – plan rada • Analizirat ćemo konkurentsku (Walrasovsku) ravnotežu (pozitivna analiza) • Definirat ćemo koncept Pareto optimuma ili Pareto efikasnosti (normativna analiza) • Ispitat ćemo kako mehanizmi tržišne ekonomije doprinose njihovom ostvarenju u uvjetima decentraliziranog sustava odlučivanja

7. Uvod - metodologija • Model parcijalne ravnoteže u potpunoj konkurenciji • Analitička simplifikacija • Analizira se jedno tržište (ili grupa povezanih tržišta) u izolaciji od ostalih tržišta • Prepostavka ceteris paribus

8. Uvod - metodologija • Model opće (konkurentske) ravnoteže • U njemu se analizira istovremena međuzavisnost svih tržišta koja čine neki ekonomski sustav

9. Potpuna konkurencija • Tržišna struktura u kojoj su ispunjene dvije osnovne pretpostavke: • sva relevantna dobra razmjenjuju se na tržištu po javno poznatim cijenama (complete markets hypothesis) • potrošači i proizvođači uzimaju cijene kao date (price takers) • Cijena = egzogena varijabla (parametar)

10. Potpuna konkurencija • Glavno pitanje: • kako interakcija ponude i potražnje određuje način na koji tržište alocira resurse u nekom ekonomskom sustavu? • Možemo postaviti pitanje: • što je ekonomska alokacija?

11. Ekonomska alokacija (uvodne napomene) • Neka ekonomski sustav čini: • potrošača • proizvođača • dobara

12. Ekonomska alokacija (uvodne napomene) • Napomena: • Kada imamo dvostruke indekse, oznaku za potrošače i proizvođače pisat ćemo kao gornji indeks, oznaku dobro (komponentu) pisat ćemo kao donji indeks • Dakle, vektor pisat ćemo kao a vektor kao

13. Ekonomska alokacija (uvodne napomene) • Funkcija korisnosti predstavlja preferencije potrošača i nad košarama dobara u njegovom skupu mogućih potrošnji

14. Ekonomska alokacija (uvodne napomene) • Ukupnu količinu nekog dobra koja je raspoloživa u nekom sustavu označimo sa za • Ne moraju se sva dobra konzumirati u neposrednoj potrošnji • Moguće je koristeći proizvodne tehnologije proizvođača neke količine ovog dobra transformirati u druga dobra

15. Ekonomska alokacija (uvodne napomene) • j-ti proizvođač ima na raspolaganju skup proizvodnih mogućnosti • Elementi skupa su proizvodni vektori

16. Ekonomska alokacija (uvodne napomene) • Koristeći negativne elemente kada se radi o inputima, ukupna (neto) količina dobra raspoloživog u sustavu je • Ekonomska alokacija predstavljat će jedan od mogućih ishoda iz skupa mogućih ishoda nekog ekonomskog sustava

17. Ekonomska alokacija: Definicija • Ekonomska alokacija je specifikacija vektora potrošnje za svakog potrošača i vektora proizvodnje za svakog proizvođača

18. Ekonomska alokacija: Definicija • Alokacija je moguća ako ukupna količina svakog dobra koje se troši nije veća od ukupne količine koja je dostupna iz izvora početnog bogatstva i proizvodnje

19. Pareto efikasnost • Pitanje: Da li neki ekonomski sustav proizvodi ekonomsku alokaciju koja je optimalna? • Ovo ocjenjujemo tako da na nju primijenimo test da li zadovoljava svojstva Pareto efikasnosti

20. Pareto efikasnost: Definicija • Kažemo da je neka moguća alokacija Pareto efikasna ako ne postoji neka druga moguća alokacija za koju bi vrijedilo za sve i za barem jedan

21. Pareto efikasnost • Alokacija koja je Pareto efikasna koristi resurse i tehnološke mogućnosti društva na način da nema rasipanja • Dakle, ne postoji alternativni način organizacije proizvodnje i raspodjele dobara koji bi za nekog potrošača bio bolji a da pri tome nekom potrošaču ne bude gori

22. Pareto efikasnost - grafički • Skup mogućih korisnosti u slučaju dva potrošača definiran je kao • Skup Pareto efikasnih alokacija sadrži one alokacije koje daju parove korisnosti koji se nalaze na sjeveroistočnom rubu skupa mogućih korisnosti (Slika 5.1.)

23. Slika 5.1. Skup mogućih korisnosti Točke (vektori) na sjeveroistočnom rubu skupa mogućih korisnosti su parovi korisnosti koji odgovaraju Pareto efikasnim alokacijama

24. Pareto efikasnost • Primijetimo da se u ovoj definiciji Pareto efikasnosti eksplicitno ne pojavljuju proizvođači • Pretpostavka je da će sva dobra ionako završiti u rukama potrošača • Proizvođač koji maksimizira profit nikada neće koristiti neki input da bi proizveo output koji se neće prodati

25. Pareto efikasnost • Također, poduzeća su u vlasništvu potrošača pa profit postaje potrošačevo bogatstvo • Na taj način korisnost potrošača reflektira koncept efikasnosti

26. Pareto efikasnost • Također primijetimo da se koncept Pareto efikasnosti odnosi samo na efikasnost a ne i na pravednost ili društvenu jednakost u raspodjeli !

27. Konkurentska ravnoteža • Da li su alokacije koje određuje tržište Pareto efikasne? • Zanimaju nas konkuretska tržišta • Dakle, potpuna konkurencija i privatno vlasništvo • Početna raspodjela bogatstva potrošača (initial endowments) i tehnološke mogućnosti (proizvođači) vlasništvo su potrošača

28. Konkurentska ravnoteža • Potrošači i proizvođači uzimaju cijene kao date • Model je zatvoren jer kupci su vlasnici poduzeća i profit je dio njihovog bogatstva

29. Konkurentska ravnoteža • Premda je predmet naše analize trenutno sustav parcijalne ravnoteže, definirat ćemo konkurentsku ravnotežu za L dobara • Pretpostavka je da postoji tržište za svako od L dobara • Vektor cijena L dobara je

30. Konkurentska ravnoteža • Prepostavimo da potrošač početno ima dobra tako da vrijedi • Vektor bogatstva -tog potrošača je • Pored toga, potrošač je vlasnik i udjela u poduzeću j ( gdje )

31. Konkurentska ravnoteža: Definicija • Alokacija i vektor cijena predstavljaju konkurentsku (Walrasovsku) ravnotežu ako su zadovoljeni uvjeti (i) – (iii): • (i) Maksimizacija profita • (ii) Maksimizacija korisnosti • (iii) Tržišta su u ravnoteži

32. (i) Maksimizacija profita • Za svako poduzeće j , je rješenje problema ... (5.1)

33. (ii) Maksimizacija korisnosti • Za svakog potrošača , predstavlja rješenje problema ... (5.2)

34. Maksimizacija korisnosti • U odnosu na prikaz potrošačevog bogatstva iz ranijih predavanja, treba primijetiti da je ovdje potrošačevo bogatstvo funkcija cijena: • Cijene određuju vrijednost potrošačevog početnog bogatstva • Ravnotežne cijene utječu na profite poduzeća i tim putem na vrijednost učešća potrošača u tim profitima

35. (iii) Tržišta su u ravnoteži (“čišćenje” tržišta) • Za svako dobro agregatna potražnja je jednaka agregatnoj ponudi (ukupnom bogatstvu uvećanom za neto proizvodnju) ... (5.3)

36. Tržišta su u ravnoteži (“čišćenje” tržišta) • Uvjet (iii) osigurava uzajamnu kompatibilnost uvjeta (i) i (ii) • Kada bi za bilo koje dobro u ekonomskom sustavu postojao višak ponude ili potražnje, tržište ne bi bilo u ravnoteži • Što bi se dogodilo kada bi, na primjer, višak potražnje bio pozitivan? • Koje su posljedice na pretpostavku nemogućnosti utjecaja na cijenu?

37. Tržišta su u ravnoteži (“čišćenje” tržišta) • Dakle, u potpunoj konkurenciji nema institucionalne prepreke utjecaja na cijenu • Ali, svako odstupanje potrošača ili proizvođača od ravnotežne cijene rezultira njihovom eliminacijom s tržišta • U ravnoteži sudionici nemaju motiva mijenjati cijenu

38. Vježba 10.B.2 (MWG) • Znamo da alokacija i vektor cijena određuju konkurentsku ravnotežu • Pokažimo da i alokacija i vektor cijena za bilo koji skalar određuje istu konkurentsku ravnotežu

39. Vježba 10.B.2 (MWG) • Ispitajmo to preko uvjeta za konkurentsku ravnotežu • (i) (Koristimo svojstvo bilinearnosti skalarnog produkta, odnosno linearnost u prvoj varijabli)

40. Vježba 10.B.2 (MWG) • (ii) potrošačevo novo budžetsko ograničenje jednako je kao i staro budžetsko ograničenje Dakle, je rješenje i za novo i za staro budžetsko ograničenje.

41. Vježba 10.B.2 (MWG) • Do ovih rezultata mogli smo doći i koristeći svojstvo homogenosti nultog stupnja u cijenama funkcija ponude i potražnje • Prema tom svojstvu znamo da ako p* dovodi do konkurentske ravnoteže, tada će i učiniti isto za svaki

42. Vježba 10.B.2 (MWG) • (iii) Svako tržište je u ravnoteži jer izraz za “čišćenje tržišta” uopće ne ovisi o cijenama.

43. Normalizacija cijena • Značajna implikacija ove vježbe je da smo pokazali da, bez smanjenja općenitosti, cijene možemo normalizirati tako da jednu od njih izjednačimo sa 1 (rješenje se neće mijenjati) • Ovo će biti jedan od elemenata potrebnih kasnije za identifikaciju konkurentske ravnoteže

44. “Čišćenje” tržišta • Drugi element tiče se uvjeta (iii) • Ako alokacija i vektor cijena zadovoljavaju uvjet “čišćenja” tržišta za sva dobra , i ako je budžetsko ograničenje svakog potrošača zadovoljeno kao jednakost tako da vrijedi tada se tržište za dobro k također “čisti”

45. “Čišćenje” tržišta • Dakle, ako znamo da se pri cijenama p* “čisti” L – 1 tržište, tada znamo da se “čisti” i tržište za dobro L • Ovo vrijedi uz pretpostavke da potrošači zadovoljavaju Walrasov zakon i da su sve cijene strogo pozitivne

46. “Čišćenje” tržišta • Ako budžetsko ograničenje vrijedi kao jednakost, novčana vrijednost planiranih kupnji jednaka je novčanoj vrijednosti onoga što se misli prodati i učešća u profitima • Ukupna vrijednost planiranih kupnji ukupna vrijednost planiranih prodaja • Walrasov zakon • Vrijedi pri svim cijenama

47. “Čišćenje” tržišta • To je direktna posljedica ideje o očuvanju ukupnog bogatstva unutar ekonomskog sustava • Praktična primjena ovih rezultata sastoji se u tome da kada promatramo samo dva tržišta, kao što je to slučaj u analizi parcijalne ravnoteže, tada znamo da ako je jedno u ravnoteži (“čisti” se) tada je to slučaj i sa drugim tržištem

48. “Čišćenje” tržišta • Na taj način proučavanje dva tržišta svodi se na proučavanje samo jednoga • To krajnje simplificira analizu ali ne umanjuje vrijednost spoznaja o ponašanju tržišta u promatranim uvjetima

49. Parcijalna ravnotežna analiza: uvod • Promatramo tržište jednog dobra (ili grupe dobara) koje čini sasvim mali dio ukupnog sustava • Potrošač na to dobro troši sasvim mali dio svog dohotka • Slijedi da je efekt dohotka na tom tržištu zanemariv

50. Parcijalna ravnotežna analiza: uvod • Druga posljedica ovako malog tržišta: • promjene na njemu ne odražavaju se na druga tržišta (cijene drugih dobara ne mijenjaju se kada se mijenja cijena na malom tržištu) • To tržište, dakle, možemo promatrati u izolaciji od ostalih tržišta • Time se opravdava pretpostavka ceteris paribus