POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

1. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

2. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 1.Odnosi u CrnojGori u XVIII vijeku. -Posijepada pod osmanskuvlast 1499. Crna Gora je predstavljala "administrativnu oblast" u okviruosmanskeimperije. -Spoljnipodsticajizatokoslobodilačkihprocesabilisuratovidrugihzemalja, najprijeMletačkeRepublikeKandijski rat1645-1669. kao i kasnije vođeni Morejski rat (1684-1699) a onda rat RusijeiAustrije, protivOsmanskogCarstva. - Iakonijesubilipraćeniizgradnjomdržavnihorgana, procesikojisutadaotvoreniuvelisuCrnuGoru u političkiživotBalkanaiEvrope, pretvarajući je u posebanpolitičkisubjekt. GrbdinastijePetrovića

3. 2. SpoljnolitičkapozicijaCrne Gore u XVIII vijeku. -Dajućisvojdoprinostimborbama, većnapočetku XVIII vijekaCrna Gora je stekla "međunarodnuprepoznatljivost", prijesvegazbogsvoggeopolitičkogivojnogznačaja.Ipak, tajprocesnije bio praćenizgradnjomdržavnihorgana. -Nijebiloorganizovanevlasti, “policijenikakvihzakona”.Upogleducrkvenogustrojstvo, premaizvještajuaustrijskogpukovnikacrkvenompoglavaruvladicisu “potčinjenisvipravoslavnisvešteniciodPeći do Krojei do Dalmacije”. -Turcisui pored svenjenenepristupačnosti, uspijevalidadođu u CrnuGoru, dadopruipoharajuCetinje 1692., 1714. i 1785. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

4. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 3. Uspostavljanje političkih veza s Rusijom -Za početak borbe za izvlačenje Crne Gore ispod turske vlasti bile su važne i spoljne okolnosti. - Napredak upravcu veza sa Rusijom biće ostvaren početkom XVIII vijeka, kada su se oslobodilački napori Crnogoraca poklopili s državnim jačanjem i spoljnopolitičkim snaženjem Rusije Petra Velikog. -InteresRusijedapodstaknebalkanskehrišćanenaustanak, kaopomoćnusnagunakonnjenogulaskauratprotivTurskeujesen 1711.dovešedouspostavljanjapolitičkihodnosasRusijom.

5. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Grb iz vremena vladike Save Grb iz vremena vladike Danila i Vasilija

6. 4. Prvicrnogorskiizaslanicinaruskomdvoru -U prvojmisijuizCrne Gore u Rusijuizaslanik je bio brat pukovnikaMihailaMiloradovića - GavriloMiloradović. On je posjetioRusiju u oktobru 1711. raditražnjamaterijalnepomoćizaotvaranješiregfrontanaBalkanu -U drugumisijuotišao jeMihailoMiloradovićdaposlijeCarevogLaza 1712. izmoliRusiju"da ne ostavljaCrnuGorusamu. -Vladika Danilo u treće izaslanstvo šalje vojvodu Slavuja Đakovića i Ivana Albaneza radi hitne pomoći. -Učetvrtumisijuruskomcaruposlao je brataDamjanaŠćepčevaPetrovićaiarhiđakonaMaksima. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

7. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Mihail Miloradovic

8. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 5.Misija vladikeDanila u Rusiji - Misija je iznuđenaĆuprilićevimnapadomnaCrnuGoru 1714. - U ruskuprijestonicuvladikaDanilo je doputovao u aprilu 1715. Primljenodvisokihpolitičkihličnosti, uključujućiicara - imperatora Petra I Aleksejeviča. -Danilonije bio zadovoljanrezultatimaobavljenihrazgovorazbogsaznanje o promijenjenompravcuruskespoljnepolitike. CrnojGori je dodijeljeno 10.000 rubalja, 5.000 rubaljazapomoćpostradalomnarodu, a 5.000 vladicizatroškoveučinjene u ratu 1711-1714. Cetinjskommanastiru je dodijeljenastalnasubvencijaod 500 rubalja, koja se imalaisplaćivatidvogodišnje. U CrnuGoru je poslato 160 zlatnihmedalja, iputnitroškoviVladici. Vladika Danilo

9. 6. Političke veze sa Venecijom u XVIII vijeku -Veza s RusijomikontaktisaBečom (EvgenijemSavojskoim) ocjenjenisuštetnimzaintereseRepublike. Donijeta je odlikada se vladikaukloni. - Radnapridobijanjucrnogorskihibrdskihplemenarezultirao je odlaskomzaVenecijudelegacija tri crnogorskenahijeiKuča, kojesupredaleSenatusvojepredloge o odnosima s Republikom. - Senat je predlogeposebnorazmatraoisačinioposebandukal. Većinazahtjeva je prihvaćena: sudskaivjerskaautonomija, carinskeitrgovačkepovlasticeiizborjednogguvernadurakao “upravljačaCrnomGorom” i tri, odnosnokasnije pet serdara. -Dukalomiz 1717. Crna Gora je ulazila u interesnusferuVenecije.Tim je uspostavljenanekavrstapolitičkogprotektorata, iako je onazvaničnobila u sastavuturskedržave. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

10. 7. Misijavladike Save u Rusiji -PoslijepritiskaTurakaizauzimanjacrkava u okoliniPodgoriceiŽabljaka, međucrnogorskimglavarimaprevladalo je uvjerenje o potrebiponovnogobraćanjaRusiji. -Bezznanjamletačkihvlasti Sava Petrović je krenuo u Rusijioktobru 1742. PutujućiprekoKijevaiMoskve, u Petrograd je stigao 10. aprila 1743. -Realizujućisvrhusvogdolaska, vladika se posebnimpismomobratioKolegijiinostranihdjela, a posebnimmemorandumomcariciJelisavetiPetrovnoj. -ZaobnovucrkavaimanastiravladiciSaviodobrena je pomoćod 3.000 rubalja. Zatroškoveputa, 1.000 rubalja. OdobrenesuisubvencijeCetinjskommanastiruzaprotekle 23 godinetj. pomoćod 500 rubaljavezivanozasvakutrećugodinu,pa je po tom osnovuisplaćeno 3.500 rubalja. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

11. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Vladika Sava Jelisaveta Petrovna

12. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU PolitičkikontaktiVasilijaPetrovićasavenecijanskimiruskimdvorom -ZbogupadaCrnogoracanamletačkuteritorijuSenat je u marta 1741. Crnogorcimazabranjenulaz u Kotornajprije pod oružjem, izuzevglavarima, a kasnijesvimaostalima. -TokomVladičinaposjetaVeneciji 3. maja 1744 . odSenata se tražilo “uklanjanjeBoliceiAlbricijasafunkcija u Kotoru”. -Senat je odlučio: “da se obećaCrnogorcimapremaprilikamaivremenu, nauobičajennačinulaz u grad”, ida se sadužnosti u Kotoruukloni Nikola Bolica. IakosurezultatiVasilijevemisije u Venecijibilipozitivni, Sava je nanjihoštroreagovao. Obraćajući se mletačkimvlastima u Kotoru, pa čakimletačkomduždu u Veneciji, nastojao je damoralnodiskreditujesvogkoadjutoraiponištirezultatenjegovemisije. Vladika Vasilije

13. 9. PrvamisijavladikeVasilija u Rusiji u proljeće 1752. -Osimmaterijalnepomoći, zadatakVasilijevogputa bio je iobezbjeđenjepolitičkogpokroviteljstvaRusijenadCrnomGoromkoje je, postavljeno u pismuBestuževu-Rjuminuod 2. marta 1753. -U geografskomopisuCrne Gore provincijesuraspolagalesnagomod40.000 vojnika. Umjestočetirinahije, premaVasilijevomopisu, Crna Gora je predstavljenakao “principatstvo” koje je imalovlastnadogromnomteritorijomivelikimbrojemljudi. -Shodnogramati Petra Velikogiz 1715. zaCetinjskimanastir, od 1743. do januara 1753. ( po 500 rubaljanasvake tri godine) isplaćeno je 1.666rubalja. TroškoviputazavladikuVasilija. Nagradaod 2.000 rubalja. Kao znakposebnemilostiImperatoricedobio je još 1.000 rubaljaidragimkamenjemukrašenupanagiju. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

14. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Petar Veliki

15. 10.O rezultatimamisijevladikeVasilijanapolitičkomplanu -UdaljavajućiodnoseCrne Gore iRusijeodpitanjamaterijalnepomoćiCetinjskojmitropolijiiusmjeravajućiih ka političkimpitanjimauspio je da se doneseodluka o prihvatanjumolbe o političkojzaštitiCrne Gore odturskog sultana. To je značilofaktičkitretiranjeCrne Gore kaoposebnogpolitičkogsubjekta. -Rusija je početkom 1756. prvi put u rusko-crnogorskimodnosima, posredstvomdiplomatskogpredstavnika u Carigradu, zvaničnointervenisalazaintereseCrne Gore. Ruskirezident u CarigraduzapitanjeCrne Gore se založionajprijekod Porte, a potom, prekosvogkolegediplomatskogpredstavnikaVenecije u Turskoj, ikodmletačkevlade. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

16. 11. DrugamisijavladikeVasilija u Rusiji -Tokom rata 1656. vladikaVasilije je napustioCrnuGoruikrišom, “daniko ne zna”, u noći 22. novembra 1756. u društvu s TeodosijemMrkojevićemotišao u Rusiju. -OdsustvoizCrne Gore objasnio je interesimacarskogveličanstva, odnosnonjegovogličnogangažovanjaradiodlaska 1.000 Crnogoracanavojnuslužbu u Rusiju. -Ruska vlada je zaistabilapreduzelaobimnepripremezaseobuCrnogoracairadi toga je Šarović s Pučkovomdošao u Trst. Zaprihvatpreseljenikanaturskojgranici u Sremu bio je određen Simeon Piščević. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

17. 12.Misija pukovnikaPučkova u CrnojGori -Data je pomoć “crnogorskomopščestvu” od15.000 rubaljaza1760. Novac je s “naročitomosobom” trebalodabudeposlat u CrnuGoru. Prethodno je biloodobreno - 3.000 rubaljanaimešestogodišnjepomoćiCetinjskommanastiru, 1.320 rubaljaodstraneSvetogsinoda, 1.000 cekinanarodui 1.000 rubaljaVasiliju lično. -MisijaStefanaJustinovičaimala je zadatkekojisubilisadržani u posebnomukazuod 15. marta 1759. Pučkov je trebalodajednogodišnjupomoćod 15.000 rubaljazajednosagramatomodnese u CrnuGoruiuruči je vladiciSavi i dapodnesedetaljanizvještaj o prilikama u CrnojGori. - MisijaPučkovainjegovdolazak u CrnuGorubilisunaizvjestannačinspasonosnizavladikuVasilijajer je mogaoda se nesmetanovrati u CrnuGoru. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

18. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 13. RezultatiPučkovljevemisije - RezultatiPučkovljevemisijeimalisulošeposljediceza poziciju vladike na ruskom dvoru. -NištaodpredlogaPučkova, koji je, u stvari, prenosiostavoveruskevlade, Crnogorcinijesuostvarili. Pokušajda se procesi u CrnojGoriusmjere ka ustanovljenjuprvihinstitucijajavnevlasti, odnosnopostavetemeljidržavnogorganizovanja, što se odobravanjemmaterijalnepomoćiiželjelopostići, očiglednonijenailazionapogodnotle. - Zato je u trećumisijuVasilijeotišaoposlijepromjenenaruskomdvoru, kojesu se desilesmrćuJelisavetePetrovne (u decembru1762).

19. 14. TrećamisijavladikeVasilija u Rusiji - Petar III bila je nova ličnostRusije, kojojsumitropolitiVasilijei Sava uputilisvojezahtjeve. O njima je, ipak, odlučivalanjegovasupruga Katarina II (1762-1796). -Pod izgovoromvelikihnovčanihizdataka,prvobitno je odbijenVasilijevzahtjevzadolazakvladikeVasilija u Rusiju. -I u CrnojGorisuocjenjivalidavladikaVasilijenijenajpogodnija, ličnostzaodlazaknaruskidvor -VladikaVasilije je 5. juna 1756. krenuozaRusiju.U Petrograd je prispiokrajem 1765. Šestognovembra 1765.prisustvovaoje liturgiji u pridvornojcrkviu Petrogradu, nakojoj je bilai Katarina II.Kadasuzahtjevicrnogorskogmitropolitaušli u fazurješavanjamitropolitVasilije se neočekivanorazbolio, a potomubrzo, početkommarta 1766.iumro. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

20. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Petar III Katarina II

21. 15. MisijaporučnikaTarasova u CrnojGori - Carici je preporučeno “da se dodijeliCetinjskommanastirutrogodišnjapomoćod 1.500 rubalja, a dacaricauputispecijalnugramatuCrnogorcima, kako je to zahtijevaoivladikaVasilije. -Što se tičecrnogorskogzahtjevadaRusijauzme u zaštituCrnuGoruodOtomanskeporte, Kolegija je predložilada se Crnogorcimapreporučidažive u miruisaglasnostisasvimsvojimsusjedima. -Kolegija je sugerisalacaricida se u CrnuGoruuputispecijalnikurirsazadatkomdaličnopredavladiciSaviicrnogorskomnaroduostavštinuvladikeVasilijaigramatuKatarine II. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

22. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU 16. MeđunarodnaafirmacijaCrne Gore u dobaŠćepanaMalog -U godini u kojoj je umrovladikaVasilije u CrnojGori se pojavioneznanacŠćepan Mali. - Predstavljajući se zaubijenogruskogcara Petra III, zahvaljujućiučvršćenomautoritetuRusije “preuzeo je vlast”uCrnojGori. - Dolazak "ruskogcara" u CrnuGoruzvaničnoјеobjavljen, najprije "njegovimličnim" proglasom6. oktobra 1767.kojisupredkapijamaBudvepročitali Marko TanovićiTeodosijeMrkojević, a zatiminaskupuglavaraodržanom u Ćeklićima 11. oktobra 1767. Šćepan Mali

23. 17.MisijeGeorgijaMerka -Ruskidvor je, zvaničnoporicaobilokakvuvezu s pojavomsamozvanogcara. Zbogkrize u kojususvevišezapadalinjeniodnosi s osmanskomdržavom, svakrivica se željelasvalitinaCrnuGoru. -Crnogorci susmatraninajodgovornijimzanastalusituacijuiodnjih je traženodariješe problem. To je bio zadatakMerkovemisije. Istizahtjev je, već 13. aprila 1768, prekoObreskovaupućenvladiciSavi. -Merk je trebalodapribaviiobavještenja o ŠćepanuMalom (ko je on, kakvo je njegovoporijeklo, titula, rang, odakle je došao u CrnuGoru, dali je sam, kako je odnarodaprimljeninakoji je načinmogaosakupitisvojudružinu). POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

24. 18.Misija knjazaDolgorukova KnezJurijVladimirovičDolgorukov, poznatiRus izvremenaKatarine II je, u pratnjinekolikonižihoficira, nacrnogorskoprimorjestigao 11. avgusta1769. -Dolgorukov je donio “stobarelaprahaistotovaraolova”. Trebalo je daruskiizaslanicipripremedolazakjošnekolikobrodova s ruskomvojskom - -Očekivanjada je Šćepan Mali u nekojposebnojtajanstvenojvezi s carskimdvoromsrušenasuizdavanjempismenepotvrdeodstraneDolgorukova “da je Šćepan Mali u Rusijinepoznatida je varalica. PriznavanjemŠćepanaMalogzaruskogoficirapopravljenesunjegovepolitičkepozicijepoljuljanenjegovimkukavičkimdržanjem u ratusaTurcima1768.Dolgorukov jepoodolasku ostavio Šćepana Malog daupravljaCrnomGorom i “naredio ” Crnogorcima “da mu se pokoravajukaosvomgospodaru. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU

25. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Uspostavljanjepolitičkihveza s Austrijom IzabravšizakoadjutorasvogsestrićaArsenijaPlamenca, slabljenjuuticajavladičanskestruje u Crnoj Gori doprinio je i samvladikaVasilije. Prekidanjenasljednosti u izboruvladikaizkućePetrovića, koje je time faktičkiostvareno, možda i ne bi imalotakodalekosežniznačaj da 1770, na zahtjevŠćepanaMalog, vladika Sava nijeizdao “potvrduguvernaduruJovanuRadonjićukojom se priznajenaslednostguvernadursketitule. PritiskaOsmanlija da ovladajuCrnomGorom, to je posebnodošlo do izražajanakonšto su upravunadskadarskompašalukompreuzeleBušatlije. PoharaKuča 1774.godine

26. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Delegacijakoju je predvodio Petar Petrovićkrenula je izCrne Gore 24. jula, a u Bečje stigla 16. avgusta 1775. godine. Po dolasku u Bečarhimandrit je (15/26. avgusta) pisaovladiciSaviobavještavajućiga o teškoćamaputa, o tome da im . Svjesnineophodnosti da se u prvi plan staviinteresCrne Gore, i arhimandrit Petar i guvernadurRadonjićkrajem 1777. na put zaRusijukrenuli su guvernadur Jovan Radonjić, arhimandrit Petar Petrović i serdar Ivan Petrović. Po ocjeni kancelaraKaunica, iznijetom 8. decembra 1777. cariciMarijiTereziji i njenomsinuJosifu II, glavnirazloziinteresovanjazaCrnuGorubili su u tome što “austrijski dom višenegoikojadrugadinastija, može da izvučenajveću i najbogatijukoristodgraničara, Crnogoraca i drugihnarodakoji su podturskomvlašću;

27. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Rad na preseljavanju Crnogoraca u Austriju U vrije prijedolaskacrnogorskedelegacije u Beču su se nalaziliBokelji, mletačkipodaniciBožoKamenarović i Nikola Debelja-Marković. Oni su radili na organizovanjuodlaska C rnogoraca u austrijskuvojnuslužbu. U Beču je crnogorskudelegacijuprimioaustrijskikancelarKaunic. IzaslaniciizCrne Gore austrijskojvladu surazlgesvogputa u Petrograd, političkineodmjerenopredstavilipotrebomraskidanjasvihveza s ruskimdvorom. Mlečani su namjeravali da angažujupomorskesnage da bi spriječiliemigracijuCrnogoraca, kad je početkomaprila 1779. u vodeBudve u bliziniŠkoljauplovilošestaustrijskihbrodova.

28. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Neuspioboravakcrnogorskedelegacije u Rusiji (1778-9) uticaće na njenedaljekorakepremaaustrijskomdvoru po povratku u Beč. Suštinastavovaiznesenihtokomposjetedržavnojkancelariji u Bečuizražavala je nedvosmislenuriješenost da se raskinuodnosi s Petrogradom. U toku 1779. osim u predloženojkonvencijicrnogorskihdelegata: Radonjića, Petra Petrovića i Ivana Petrovića i u tri drugaposebnadokumenta, odkojih je jedandatiran 9/20. aprilom, crnogorskiglavari i mitropolitArsenijePlamenactražili su “da svanjihovabraćapostanucarevipodanici”, prikloneAustriji.

29. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Krizu u zemljiprodubljena smrćuvladike Save Petrovića(7. marta 1781. godine) ipostavljanjepitanjanjegovognasljednika. Iako je u narodu, kaoPetrović, a osim toga mlađiisposobniji, višepristalicaimaoarhimandritPetar, zahvaljujući, prijesvega, koracimakoje je zaživotapreduzeovladika Sava, zanovogmitropolita je izabrannjegovsestrićArsenijePlamenac ZapočetuspoljnopolitičkuorijentacijupremaAustrijinapotpunijinačinpokušao je darealizuje Ivan Radonjić. Odlaskom u maja 1781.zaBeč.

30. POČETNI OBLICI DIPLOMATSKOG DJELOVANJA CRNE GORE U XVIII VIJEKU Austrijskadelegacijapristigla je u CrnuGoru 28. decembra 1781. Shodnodogovoruiz Beča, Radonjić je i odMlečana i odCrnogoracakrio ne samonjenezadatkeveć i dentitetnjenihčlanova. OdlukomcaraJosifaod 16. oktobra 1781. zašefaovemisije u CrnojGoriodređenje pukovnikPaulić. ČlanovimisijebilisujoškapetanOrešković, potporučnikFilipVukasovićisveštenik Frančesko Dolči. Paulić o svojoj misiji u Crnoj Gori napisao tri opširna izvještaja koja je 10. aprila 1782. podnio caru. U njima su, osim detaljnog opisa stanja u Crnoj Gori, date i precizne procjene o njenim spoljnopolitičkim pozicijama