ANALIZA POLO AJA MLADIH I SEKTORA MLADIH U BOSNI I HERCEGOVINI

12. Trend starenja stanovni�tva dvostruko je br�i u BiH nego u zemljama EU-a. U BiH danas �ivi oko 607.100 osoba u dobi do petnaest godina, �to je za oko 420.000 manje u odnosu na 1991. godinu. Broj osoba u dobi od 15 do 29 godina opao je u istom periodu za oko 315.000 (777.000 sada u poredenju sa 1.091.775 u 1991. godini). Trend starenja stanovni�tva dvostruko je br�i u BiH nego u zemljama EU-a. U BiH danas �ivi oko 607.100 osoba u dobi do petnaest godina, �to je za oko 420.000 manje u odnosu na 1991. godinu. Broj osoba u dobi od 15 do 29 godina opao je u istom periodu za oko 315.000 (777.000 sada u poredenju sa 1.091.775 u 1991. godini).

13. Omjer mlade populacije (15 do 30 godina) u odnosu na stariju populaciju u BiH je veci u poredenju sa zemljama EU-a. Omjer populacije u dobi od 30 do 39 godina, populacije koja je radno najaktivnija, u BiH je znatno manji nego u zemljama EU-a. Omjer mlade populacije (15 do 30 godina) u odnosu na stariju populaciju u BiH je veci u poredenju sa zemljama EU-a. Omjer populacije u dobi od 30 do 39 godina, populacije koja je radno najaktivnija, u BiH je znatno manji nego u zemljama EU-a.

16. BiH je znacajno ispod prosjeka zemalja EU (78%) kada je u pitanju procenat osoba u dobi izmedu 20 i 24 godine, koji su kompletirali barem cetverogodi�nju srednju �kolu (68%) BiH je znacajno ispod prosjeka zemalja EU (78%) kada je u pitanju procenat osoba u dobi izmedu 20 i 24 godine, koji su kompletirali barem cetverogodi�nju srednju �kolu (68%)

17. Kada je upitanju prosjecna dob studenata, sa 21,8 godine (2008) BiH je na nivou prosjeka EU zemalja. Razlika izmedu mu�kih i �enskih studenata u ovom slucaju nije znacajna. Kada je upitanju prosjecna dob studenata, sa 21,8 godine (2008) BiH je na nivou prosjeka EU zemalja. Razlika izmedu mu�kih i �enskih studenata u ovom slucaju nije znacajna.

18. Omjer �ena trenutno upisanih na visoko�kolske ustanove u BiH je na nivou vecine zemalja EU-a.Omjer �ena trenutno upisanih na visoko�kolske ustanove u BiH je na nivou vecine zemalja EU-a.

19. Jedan od najva�nijih indikatora za pracenje obrazovanja mladih jeste postotak onih koji prerano napu�taju obrazovanje. Ovaj indikator je mjeren kao procenat osoba u dobi izmedu 18 i 24 godine koje su najvi�e zavr�ile srednje trogodi�nje obrazovanje i nisu nastavili obrazovanje. niti pohadali neki trening ili drugi oblik obrazovnog procesa u proteklih 12 mjeseci. Sa 27% ovakvih osoba, BiH daleko iznad prosjeka vecine EU zemalja.Jedan od najva�nijih indikatora za pracenje obrazovanja mladih jeste postotak onih koji prerano napu�taju obrazovanje. Ovaj indikator je mjeren kao procenat osoba u dobi izmedu 18 i 24 godine koje su najvi�e zavr�ile srednje trogodi�nje obrazovanje i nisu nastavili obrazovanje. niti pohadali neki trening ili drugi oblik obrazovnog procesa u proteklih 12 mjeseci. Sa 27% ovakvih osoba, BiH daleko iznad prosjeka vecine EU zemalja.

20. �to se tice stepena (ne)zadovoljstva mladih u BiH sa obrazovnim sistemom, cini se da su najvi�e nezadovoljni sa tehnickom opremljeno�cu �kola i fakulteta, te sa nedostatkom prakticne nastave. Tek jedna trecina mladih je imala iskustva sa prakticnom nastavom. 30% mladih ima negativno mi�ljenje kada je u pitanju susretljivost administracije, 25% kada je u pitanju kvalitet obrazovanja, dok 23% negativno ocjenjuje strucnost nastavnika.�to se tice stepena (ne)zadovoljstva mladih u BiH sa obrazovnim sistemom, cini se da su najvi�e nezadovoljni sa tehnickom opremljeno�cu �kola i fakulteta, te sa nedostatkom prakticne nastave. Tek jedna trecina mladih je imala iskustva sa prakticnom nastavom. 30% mladih ima negativno mi�ljenje kada je u pitanju susretljivost administracije, 25% kada je u pitanju kvalitet obrazovanja, dok 23% negativno ocjenjuje strucnost nastavnika.

21. Najveci broj mladih smatra da su 'preop�irni nastavni planovi i programi' ono �to je najneophodnije izmijeniti. Nakon toga dolazi 'manjak prakse/prakticnog pristupa u nastavi', te 'nedostatak stipendiranja/kreditiranja'.Najveci broj mladih smatra da su 'preop�irni nastavni planovi i programi' ono �to je najneophodnije izmijeniti. Nakon toga dolazi 'manjak prakse/prakticnog pristupa u nastavi', te 'nedostatak stipendiranja/kreditiranja'.

25. Stopa uce�ca mladih u radnoj snazi ne�to je ni�a od prosjeka zemalja novih clanica EU, a za 10% ni�a od prosjeka starih clanica. Sa stopom od 33% BiH je ispod prosjeka zemalja novih clanica EU za oko 3%.Stopa uce�ca mladih u radnoj snazi ne�to je ni�a od prosjeka zemalja novih clanica EU, a za 10% ni�a od prosjeka starih clanica. Sa stopom od 33% BiH je ispod prosjeka zemalja novih clanica EU za oko 3%.

26. Stopa uce�ca mladih u radnoj snazi ne�to je ni�a od prosjeka zemalja novih clanica EU-a. Za 10% je ni�a od prosjeka starih clanica. Razlika u uce�cu u radnoj snazi izmedu mu�karaca i �ena je 14% u korist mu�karaca. To je dvostruko vi�e u odnosu na prosjek 12 novih clanica EU. Stopa uce�ca mladih u radnoj snazi ne�to je ni�a od prosjeka zemalja novih clanica EU-a. Za 10% je ni�a od prosjeka starih clanica. Razlika u uce�cu u radnoj snazi izmedu mu�karaca i �ena je 14% u korist mu�karaca. To je dvostruko vi�e u odnosu na prosjek 12 novih clanica EU.

27. Stopa nezaposlenosti mladih u BiH je 58,5% i gotovo je cetverostruko veca nego u zemljama Evropske unije.Stopa nezaposlenosti mladih u BiH je 58,5% i gotovo je cetverostruko veca nego u zemljama Evropske unije.

28. Svaka peta zaposlena mlada osoba nema potpisan ugovor s poslodavcem. Neformalno tr�i�te rada mladih znacajno je vece u FBiH nego u RS-u. Svaka peta zaposlena mlada osoba nema potpisan ugovor s poslodavcem. Neformalno tr�i�te rada mladih znacajno je vece u FBiH nego u RS-u.

29. Znacajan broj mladih bi bio voljan pokrenuti vlastiti biznis (39%), ali vecini njih je potrebna podr�ka od samog pocetka (35%). Znacajan broj mladih bi bio voljan pokrenuti vlastiti biznis (39%), ali vecini njih je potrebna podr�ka od samog pocetka (35%).

30. Znacajan broj mladih bi bio voljan pokrenuti vlastiti biznis (39%), ali vecini njih je potrebna podr�ka od samog pocetka (35%). Znacajan broj mladih bi bio voljan pokrenuti vlastiti biznis (39%), ali vecini njih je potrebna podr�ka od samog pocetka (35%).

35. Svaki drugi mladi mu�karac i svaka treca �ena na odreden nacin doprinose kucnom bud�etu. Najva�niji izvori prihoda za domacinstva su plate, poljoprivredne aktivnosti i penzije. Prosjecni mjesecni prihodi su znacajno veci kod gradskih u odnosu na seoska domacinstava. Svaki drugi mladi mu�karac i svaka treca �ena na odreden nacin doprinose kucnom bud�etu. Najva�niji izvori prihoda za domacinstva su plate, poljoprivredne aktivnosti i penzije. Prosjecni mjesecni prihodi su znacajno veci kod gradskih u odnosu na seoska domacinstava.

36. Tek 7% ucenika i studenata prima neku stipendiju za �kolovanje, koja u vecini slucajeva ne prelazi 200 KM.Tek 7% ucenika i studenata prima neku stipendiju za �kolovanje, koja u vecini slucajeva ne prelazi 200 KM.

37. 93% mladih parova koji su u braku - ne posjeduju vlastiti stan ili kucu. 93% mladih parova koji su u braku - ne posjeduju vlastiti stan ili kucu.

38. 85% mladih �ivi s roditeljima, od cega 79% mladih �ivi u stanu ili kuci koje je u vlasni�tvu njihovih roditelja ili roditelja supruga/e, a 6 % u podstanarstvu. 85% mladih �ivi s roditeljima, od cega 79% mladih �ivi u stanu ili kuci koje je u vlasni�tvu njihovih roditelja ili roditelja supruga/e, a 6 % u podstanarstvu.

42. Sa 91% mladih osoba koje vlastito zdravstveno stanje ocjenjuju kao dobro ili vrlo dobro, BiH se nalazi na nivou prosjeka zemalja EU-a. Sa 91% mladih osoba koje vlastito zdravstveno stanje ocjenjuju kao dobro ili vrlo dobro, BiH se nalazi na nivou prosjeka zemalja EU-a.

43. Jedna trecina mladih u BiH u dobi izmedu 15 i 24 godine konzumira cigarate, �to je za oko 6% vi�e od prosjeka zemalja EU-a. Omjer mladih BiH mu�karaca koji pu�e veci je od omjera �ena pu�aca za 6%, �to je znacajno ispod prosjecne razlike izmedu spolova u zemljama EU-a. Omjer mladih BiH mu�karaca te�kih pu�aca znacajno je veci (6%) od omjera �ena te�kih pu�aca Jedna trecina mladih u BiH u dobi izmedu 15 i 24 godine konzumira cigarate, �to je za oko 6% vi�e od prosjeka zemalja EU-a. Omjer mladih BiH mu�karaca koji pu�e veci je od omjera �ena pu�aca za 6%, �to je znacajno ispod prosjecne razlike izmedu spolova u zemljama EU-a. Omjer mladih BiH mu�karaca te�kih pu�aca znacajno je veci (6%) od omjera �ena te�kih pu�aca

44. Omjer mladih u BiH koji konzumiraju alkoholna pica daleko je ispod prosjeka zemalja EU-a: 49% osoba u dobi izmedu 15 i 24 godine konzumiraju alkoholna pica u poredenju sa 73% u zemljama EU. Razlika izmedu mu�karaca i �ena o pitanju konzumiranja alkoholnih pica mnogo je veca nego u zemljama EU-a. �to se tice u�ivanja opojnih droga, samo 1,5% anketiranih mladih je izjavilo da je konzumiralo barem jedanput neku od opojnih droga. Medutim, ovaj podatak je potrebno uzeti sa rezervom, jer mladi u BiH ocigledno nisu spremni otvoreno govoriti o svom iskustvu sa drogama. Omjer mladih u BiH koji konzumiraju alkoholna pica daleko je ispod prosjeka zemalja EU-a: 49% osoba u dobi izmedu 15 i 24 godine konzumiraju alkoholna pica u poredenju sa 73% u zemljama EU. Razlika izmedu mu�karaca i �ena o pitanju konzumiranja alkoholnih pica mnogo je veca nego u zemljama EU-a. �to se tice u�ivanja opojnih droga, samo 1,5% anketiranih mladih je izjavilo da je konzumiralo barem jedanput neku od opojnih droga. Medutim, ovaj podatak je potrebno uzeti sa rezervom, jer mladi u BiH ocigledno nisu spremni otvoreno govoriti o svom iskustvu sa drogama.

45. 10% mladih ne posjeduje nikakvo zdravstveno osiguranje. Svega 8% mladih tvrdi kako u njihovoj opcini/gradu postoje zdravstvene usluge specificno namijenjene za mlade, a svega 5% je i koristilo ove usluge. 10% mladih ne posjeduje nikakvo zdravstveno osiguranje. Svega 8% mladih tvrdi kako u njihovoj opcini/gradu postoje zdravstvene usluge specificno namijenjene za mlade, a svega 5% je i koristilo ove usluge.

46. Svaka druga djevojka/�ena i svaki treci mu�karac ne bave se nikakvim rekreativnim aktivnostima. Svaka druga djevojka/�ena i svaki treci mu�karac ne bave se nikakvim rekreativnim aktivnostima.

51. Tri od cetiri osobe u dobi od 16 do 30 godina tvrde kako nisu zainteresirani za politiku.Tri od cetiri osobe u dobi od 16 do 30 godina tvrde kako nisu zainteresirani za politiku.

52. �Ne vjerujem da ce se ne�to promijeniti.� odgovor je svake druge mlade osobe na pitanje za�to nisu glasali.�Ne vjerujem da ce se ne�to promijeniti.� odgovor je svake druge mlade osobe na pitanje za�to nisu glasali.

54. Svega 2% mladih clanovi su vijeca/savjeta mladih na opcinskom nivou, a njih 1% clanovi su komisije za mlade pri opcinskim organima uprave, koliko ih je imalo uce�ca u kreiranju i razvoju strategije za mlade. Svega 2% mladih clanovi su vijeca/savjeta mladih na opcinskom nivou, a njih 1% clanovi su komisije za mlade pri opcinskim organima uprave, koliko ih je imalo uce�ca u kreiranju i razvoju strategije za mlade.

59. Mladi koji putuju van svoje op�tine/grada odlaze u mjesta u svom entitetu, s tim da mladi iz RS znatno ce�ce prelaze entitetsku granicu Mladi koji putuju van svoje op�tine/grada odlaze u mjesta u svom entitetu, s tim da mladi iz RS znatno ce�ce prelaze entitetsku granicu

60. 35% mladih tvrdi da nije putovalo izvan BiH. Susjedne zemlje su u najvecem broju slucajeva destinacija za mlade koji putuju izvan BiH. 39% mladih iz ruralnih sredina nikada nije putovalo u neku drugu zemlju. Susjedne zemlje su destinacije u najvecem broju slucajeva za mlade iz BiH. 80% mladih odlazi u druge zemlje kao turisti ili u posjetu rodbini i prijateljima. 80% mladih odlaze u druge zemlje kao turisti ili u posjetu rodbini i prijateljima. Mladi iz FBiH dosta ce�ce kao turisti (58%) u odnosu na mlade iz RS (42%), dok ovi drugi dosta ce�ce odlaze u rodbinske posjete (39%) u odnosu na mlade iz FBiH (20%). 35% mladih tvrdi da nije putovalo izvan BiH. Susjedne zemlje su u najvecem broju slucajeva destinacija za mlade koji putuju izvan BiH. 39% mladih iz ruralnih sredina nikada nije putovalo u neku drugu zemlju. Susjedne zemlje su destinacije u najvecem broju slucajeva za mlade iz BiH. 80% mladih odlazi u druge zemlje kao turisti ili u posjetu rodbini i prijateljima. 80% mladih odlaze u druge zemlje kao turisti ili u posjetu rodbini i prijateljima. Mladi iz FBiH dosta ce�ce kao turisti (58%) u odnosu na mlade iz RS (42%), dok ovi drugi dosta ce�ce odlaze u rodbinske posjete (39%) u odnosu na mlade iz FBiH (20%).

61. Ako izuzmemo �kolovanje, 20% mladih bi napustili BiH ako bi im se ukazala �ansa privremenog rada, �enidbe/udaje ili trajnog nastanjivanja u nekoj drugoj zemlji. Ako bi im se pru�ila prilika, 57% mladih bi napustilo BiH zbog privremenog rada, 49% mladih bi napustilo BiH zbog studija/�kolovanja, 48% mladih bi napustilo BiH kako bi se trajno nastanili u nekoj drugoj zemlji, a 36% mladih bi napustilo BiH zbog udaje ili �enidbe. 73% mladih bi napustilo BiH barem zbog jednog od navedenih razloga. 16% njih je navelo da bi napustili BiH po svim gore navedenim povodima. 9% mladih, 13% iz FBiH i 5% iz RS-a vec je sada preuzelo konkretne korake za odlazak iz zemlje za stalno. Ako izuzmemo �kolovanje, 20% mladih bi napustili BiH ako bi im se ukazala �ansa privremenog rada, �enidbe/udaje ili trajnog nastanjivanja u nekoj drugoj zemlji. Ako bi im se pru�ila prilika, 57% mladih bi napustilo BiH zbog privremenog rada, 49% mladih bi napustilo BiH zbog studija/�kolovanja, 48% mladih bi napustilo BiH kako bi se trajno nastanili u nekoj drugoj zemlji, a 36% mladih bi napustilo BiH zbog udaje ili �enidbe. 73% mladih bi napustilo BiH barem zbog jednog od navedenih razloga. 16% njih je navelo da bi napustili BiH po svim gore navedenim povodima. 9% mladih, 13% iz FBiH i 5% iz RS-a vec je sada preuzelo konkretne korake za odlazak iz zemlje za stalno.

62. Sa 30% BIH je daleko ispod nivo zemalja EU kada je u pitanju omjer domacinstava koje posjeduju prikljucak na Internet. Dvije trecine mladih koristili Internet �to je za oko 22% manje od prosjeka u EU. BiH studenti i ucenici su znacajno ispod prosjeka kolega iz EU kada je u pitanju kori�tenja Interneta. Mladi u BiH najce�ce koriste Internet u vlastitom stanu ili kuci.Sa 30% BIH je daleko ispod nivo zemalja EU kada je u pitanju omjer domacinstava koje posjeduju prikljucak na Internet. Dvije trecine mladih koristili Internet �to je za oko 22% manje od prosjeka u EU. BiH studenti i ucenici su znacajno ispod prosjeka kolega iz EU kada je u pitanju kori�tenja Interneta. Mladi u BiH najce�ce koriste Internet u vlastitom stanu ili kuci.

63. Kada je u pitanju kori�tenje Interneta, situacija je ne�to bolja: dvije trecine mladih u dobi izmedu 16 i 24 godine koristilo je Internet u protekla tri mjeseca, �to je za oko 22% manje od prosjeka u EU-27.BiH je sa ovim omjerom na nivou nekih zemalja u regiji, tj. Srbije, Bugarske i Rumunije, ali i Italije i Kipra. BiH studenti i ucenici su takoder ispod prosjeka kolega iz EU kada je u pitanju kori�tenja Interneta, i to za oko 20%. Kada je u pitanju kori�tenje Interneta, situacija je ne�to bolja: dvije trecine mladih u dobi izmedu 16 i 24 godine koristilo je Internet u protekla tri mjeseca, �to je za oko 22% manje od prosjeka u EU-27.BiH je sa ovim omjerom na nivou nekih zemalja u regiji, tj. Srbije, Bugarske i Rumunije, ali i Italije i Kipra. BiH studenti i ucenici su takoder ispod prosjeka kolega iz EU kada je u pitanju kori�tenja Interneta, i to za oko 20%.

64. Tek svaka treca mlada osoba navodi kako ima potrebu za savjetodavnim uslugama iz neke oblasti, a svaka peta je i koristila neku od usluga. 3% mladih je tra�ilo savjetodavnu pomoc kod vjerskih organizacija. Tek 38% mladih navodi kako su u posljednjih 6 mjeseci imali potrebu za savjetovanjem. Mogucnosti zaposlenja (21%) i obrazovanja (13%) su oblasti u kojima su mladi imali najvi�e potrebe za savjetodavnim uslugama. 18% mladih je koristilo barem jednu od savjetodavnih usluga predstavljenih. Omjer kori�tenja usluga u pojedinim sektorima je u razmjeran potrebama za tim uslugama. Svega 3% mladih je tra�ilo savjetodavnu pomoc od vjerskih slu�benika tj. osoba zaposlenih u vjerskim organizacijama u posljednjih 6 mjeseci. Tek svaka treca mlada osoba navodi kako ima potrebu za savjetodavnim uslugama iz neke oblasti, a svaka peta je i koristila neku od usluga. 3% mladih je tra�ilo savjetodavnu pomoc kod vjerskih organizacija. Tek 38% mladih navodi kako su u posljednjih 6 mjeseci imali potrebu za savjetovanjem. Mogucnosti zaposlenja (21%) i obrazovanja (13%) su oblasti u kojima su mladi imali najvi�e potrebe za savjetodavnim uslugama. 18% mladih je koristilo barem jednu od savjetodavnih usluga predstavljenih. Omjer kori�tenja usluga u pojedinim sektorima je u razmjeran potrebama za tim uslugama. Svega 3% mladih je tra�ilo savjetodavnu pomoc od vjerskih slu�benika tj. osoba zaposlenih u vjerskim organizacijama u posljednjih 6 mjeseci.

69. Svega 7% mladih bavi se sportskim aktivnostima u okviru neke organizacije ili udru�enja i vecina njih je zadovoljna sportskim sadr�ajima. Svega 7% mladih bavi se sportskim aktivnostima u okviru neke organizacije ili udru�enja i vecina njih je zadovoljna sportskim sadr�ajima.

72. Odlazak u kupovinu, pomaganje roditeljima oko kucanskih poslova, te gledanje televizije aktivnosti na koje mladi tro�e najvi�e slobodnog vremena. Mladi su takoder naveli i boravak u kaficima, �to ustvari podrazumijeva uglavnom dru�enje sa prijateljima. Odlazak u kupovinu, pomaganje roditeljima oko kucanskih poslova, te gledanje televizije aktivnosti na koje mladi tro�e najvi�e slobodnog vremena. Mladi su takoder naveli i boravak u kaficima, �to ustvari podrazumijeva uglavnom dru�enje sa prijateljima.