1 / 24

Epidemiologija KVB

SEKUNDARNA PREVENCIJA AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U NEPOSREDNOM I KASNOM POSLIJERATNOM PERIODU U ŠIROKOM BRIJEGU Katica Mustapić-Šantić Zlatko Šantić Iva Kordić Poliklinika Sunce, Široki Brijeg. Epidemiologija KVB.

luce
Télécharger la présentation

Epidemiologija KVB

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SEKUNDARNA PREVENCIJA AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U NEPOSREDNOM I KASNOM POSLIJERATNOM PERIODU U ŠIROKOM BRIJEGU Katica Mustapić-Šantić Zlatko Šantić Iva Kordić Poliklinika Sunce, Široki Brijeg

  2. Epidemiologija KVB • Globalna epidemija KVB u svijetu. • KVB su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom od 53,8%, o od njih boluje 12,7% stanovništva Hrvatske • U Zagrebu 2005.god od KVB umrlo više od 4000 osoba (Državni zavod za statistiku) • 1999 g.stopa morbiditeta od KVB za BiH 587/100 000, 2003 g. 663/100 000. • 2004. i 2005.u BiH KV mortalitet je iznosio 50% od ukupnog mortaliteta a danas je to čak oko 54 do 55% • Od 1960 do danas tri puta porasla smrtnost od KVB u BiH

  3. Trend KVB u BiH

  4. Preporuke ESC iz 2003. – prešlo se od prevencije koronarne bolesti na prevenciju KVB. Cilj: smanjiti učestalost prvih ili ponovljenih kl događanja prouzročenih ats bolešću. SCOR model za procjenu rizika Granica visokog rizika za razvoj fatalnog desetogodišnjeg KV događanja ≥ 5%. Glavne preporuke za prevenciju KVB prestanak pušenja zdraviji način prehrane tjelesna aktivnost redukcija tjelesne težine BMI<25 krvni tlak<140/90 mmHg za opću populaciju, <130/80 mmHg za osobe s visokim rizikom ukupni kolesterol <5 mmol/l za opću populaciju i <4,5 mmol/l za bolesnike s visokim rizikom LDL kolesterol <3 mmol/l za opću populaciju i <2,5 mmol/l za visoki rizik dobra regulacija glikemije u dijabetičara uporaba profilaktičkih lijekova skrining bliskih rođaka. Preporuke za prevenciju KVB

  5. Cilj istraživanja • Utvrditi provođenje mjera sekundarne prevencije IM kroz trend vremena od strane bolesnika (dosljednost u uzimanju preporučene terapije, svjesnost o značaju promjene čimbenika rizika), te od strane liječnika (analiza preporučenih grupa i doza lijekova) • u neposrednom poslijeratnom periodu (1996-1998) • u kasnom poslijeratnom periodu (2004-2006)

  6. Bolesnici i metode • Rani poslijeratni period - 1996-1998 god.:69 bolesnika, 45 M i 24 Ž. Prosječna starost 58,8 godina. • Kasni poslijeratni period 2004-2006 god.:66 bolesnika, 37 M i 29 Ž. Prosječna starost 64,6 godina. • Izvor podataka: otpusno pismo, prvi kontrolni internistički pregled nakon otpusta iz bolnice, kontrolni pregled 6 mj. nakon IM. • Ispitivani su: dob, spol, godina obolijevanja od IM, BMI, pušenje, krvni tlak, šećer u krvi, ukupni kolesterol, trigliceridi, podaci o uzimanju lijekova.

  7. Kriteriji za čimbenike rizika • Pušenje – aktivno svakodnevno pušenje do vremena obolijevanja • Povišena tjelesna masa – pretilost BMI ≥ 30 • Hipertenzija – RR ≥ 140/90 mmHg ili bolesnici na terapiji antihipertenzivima • Hiperlipidemija: - kolesterol ≥ 5 mmol/l - triglicerid ≥ 2 mmol/l - kolesterol ≥ 5 mmol/l i trigliceridi ≥ 2 mmol/l • Dijabetes mellitus: - glukoza natašte ≥ 7 mmol/l ili OGTT nakon 2 sata ≥ 11,1 mmol/l

  8. REZULTATI I RASPRAVA

  9. Zastupljenost čimbenika rizika za IM u skupini ispitanika (AIM 1996-1998) N=69

  10. Navika pušenja kod bolesnika s IM u skupini ispitanika na otpustu i 6 mjeseci nakon otpusta

  11. Zastupljenost čimbenika rizika za IM u poredbenoj skupini (AIM 2004-2006) N=66

  12. Navika pušenja kod bolesnika s IM u poredbenoj skupini na otpustu i 6 mj. nakon otpusta

  13. Čimbenici rizika za otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i u poredbenoj skupini

  14. Čimbenici rizika 6 mj. po otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i u poredbenoj skupini

  15. Uporaba lijekova kod bolesnika s IM na otpustu iz bolnice i 6 mj. nakon otpusta – skupina ispitanika

  16. Uporaba lijekova kod bolesnika s IM na otpustu iz bolnice i 6 mj. nakon otpusta - poredbena skupina

  17. Razlika u uporabi lijekova u sekundarnoj prevenciji IM na otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i poredbenoj skupini

  18. Razlika u upotrebi lijekova u sekundarnoj prevenciji IM 6 mj. nakon otpusta iz bolnice u skupini ispitanika i poredbenoj skupini

  19. Rasprava • Arterijska hipertenzija: • ispitna skup. (69,6%:78,3%) • poredbena skup.(48,5%:43,9%) • INTER-HEART 39% u AIM • TASPIC-CRO 66% u dokazanoj koronarnoj bolesti • U BiH 35% odraslih hipert. • U Š.Brijegu 42% hipertoničara

  20. Rasprava • Diabetes mellitus: • ispitna skup. (26,1%:20,3%) • poredbena skup.(28,8%:21,2%) • EUROASPIRE II 20% • TASPIC-CRO 30%dijabetičara s koronarnom bolešću • INTER-HEART 21% u AIM

  21. Rasprava • Hiperkolesterolemija • ispitna skup.(73,9%:87%) • poredbena skup.(62,1%:42,4%) • EUROASPIRE II(1999-2005 u15 država) Pri prijemu 26% bol. je uzimalo statine, na otpustu 61%, a nakon 1,4 godine 58% bolesnika je imala uk.kol.>5,0 • TASPIC-CRO 1998g. 83%, 2003g. 65% bolesnika • U BiH 25% odraslih ima visoke vrijednosti lipida

  22. Rasprava • Pušenje: • ispitna skup.(pušači 79%:79%) • poredbena skup.(44%:27,8%) • INTER-HEART 43% u AIM pušači • TASPIC-CRO 35%pušači • FZJZ 2007g. u ord.obiteljske med.37,6% pušači • U BiH u općoj populaciji 60% pušača

  23. Rasprava • Pretilost: • ispitna skup.(15,9%:13%) • poredbena skup.(27,3%:13%) • EUROASPIRE II 31% • INTER-HEART 29% • 41% pov. tj. težina u amb.obiteljske med.,a 50% odraslih u BiH je pretilo

  24. Zaključak • U neposrednom poslijeratnom periodu, kod bolesnika s preboljenim IM u Širokom Brijegu, loše su provođene mjere sekundarne prevencije, što se očitovalo visokom zastupljenošću glavnih čimbenika rizika u ispitivanim skupinama, te nedostatnim farmakološkim liječenjem. • Razlog ovakvom stanju je niska zdrav kultura pacijenata, njihova nedovoljna motiviranost za promjenu načina života i čimbenika rizika (ratni gubici i stres), loše socijalnoekonomsko stanje bolesnika,loša zastupljenost potrebnih grupa lijekova na listi županijskog zavoda zdrv osiguranja, te nedovoljna suradnja liječnika i pacijenta. • U kasnom poslijeratnom periodu, evidentan je napredak u provođenju mjera sekundarne prevencije IM, ali još nedostatan. • Temeljni je problem u nedovoljnom provođenju jasnih, znanstveno čvrsto dokazanih preporuka u provođenju u prvom redu općih, nefarmakoloških mjera, te niska percepcija odgođenog rizika.

More Related