1 / 48

2. RAZMIŠLJATI KAO EKONOMISTA

2. RAZMIŠLJATI KAO EKONOMISTA. Svaka oblast proučavanja ima svoj jezik i sopstveni način razmišljanja.

Télécharger la présentation

2. RAZMIŠLJATI KAO EKONOMISTA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 2. RAZMIŠLJATI KAO EKONOMISTA

  2. Svaka oblast proučavanja ima svoj jezik i sopstveni način razmišljanja. • Matematičari govore o aksiomima, integralima i vektorskim prostorima. Psiholozi govore o egu, idu i kognitivnoj disonanci. Pravnici govore o mestu zločina, krivcima, svedočenju. Medicinari govore o dispneji, klaudikaciji i infarktu miokarda. • Ekonomija nije izuzetak. Ponuda, tražnja, elastičnost, komparataivna prednost, potrošački višak, čist gubitak-sve su to pojmovi koji spadaju rečnik ekonomiste.

  3. Knjiga je kombinacija teorije, studija slučaja i primera ekonomije iz vesti, ona će vam pomoći i omogućiti da savladate i primenite veštinu da razmišljate kao ekonomista. • Razmotriti kako ekonomisti posmatraju svet? • Kako ekonomisti posmatraju neki problem i u čemu se ogleda specifičnost tog posmatranja? • Šta zapravo znači razmišljati kao ekonomista?

  4. EKONOMISTA KAO NAUČNIK • Početnicima se može učiniti čudnom tvrdnja da je ekonomija nauka. Zaista, ekonomisti ne istražuju pomoću epruveta ili teleskopa. • Suština nauke je u ipak naučni metod-objektivan razvoj i testiranje teorija o tome kako svet funkcioniše. • Takav metod jednako se primenjuje na proučavanje privrede jedne zemlje, kao što se primenjuje na proučavanje zemljine gravitacije ili evolucije živih bića.

  5. Albert Ajnštajn: • “Nauka nije ništa više do razrada svakodnevnog razmišljanja”.

  6. Ajnštajnov komentar jednako se odnosi na društvene nauke kao što je ekonomija, koliko i na prirodne nauke kao što je fizika, većina ljudi nije navikla da posmatra društvo kroz prizmu naučnika. • Ekonomisti primenjuju logiku nauke da bi razmotrili kako funkcioniše privreda.

  7. NAUČNI METOD: POSMATRANJE, TEORIJA I JOŠ POSMATRANJA • Veza između teorije posmatranja javlja se i u oblasti ekonomije. • ( u fizici primer Isak Njutn-pad jabuke sa drveta-Njutnova teorija-Razvoj teorije gravitacije) • U ekonomiji primer: Neki ekonomista može da živi u zemlji koja se suščava sa brzim povećanjima cena. Posmatranje takve situacije može da ga podstakne da razvije teoriju inflacije. • U teoriji se može isticati da se visoka inflacija javlja kada država štampa previše novca. • Ekonomista će prikupiti i analizirati podatke o cenama i novcu iz mnogih drugih zemalja. • Prepreka – u ekonomiji se eksperimenti teško izvode.

  8. Ekonomistikoji proučavaju inflaciju nisu u prilici da manipulišu nacionalnom monetarnom politikom samo da bi prikupili korisne podatke. • Ekonomisti uglavnom moraju da se zadovolje onim podacima koje im svet ponudi. • Zamena za laboratorijske eksperimente-ekonomisti prate prirodne eksperimente koje im nudi istorija-primer Kada rat na Bliskom istoku poremeti tok sirove nafte, cene nafte skaču svuda u svetu. • Potrošačima nafte i naftnih derivata takav događaj smanjuje životni standard. • Kreatorima politike nameće težak izbor u vezi sa time kako najbolje reagovati. • Ekonomistima pruža priliku za proučavanje uticaja ključnog prirodnog resursa na svetske privrede, čime mogu da se bave i dugo nakon povećanja cena nafte.

  9. ULOGA PRETPOSTAVKI • Pretpostavke mogu da pojednostave složeni svet koji nas okružuje i učine ga lakšim za razumevanje. • Da bismo proučili uticaje međunarodne trgovine možemo da pretpostavimo da svet čine samo dve zemlje i da obe proizvode samo dva dobra. • Cilj-usredsredsrediti se • Razumevanje medjunarodne trgovine u zamišljenom primeru potpomaže boljem razumevanju medjunarodne trgovine u stvarnom mnogo složenijem svetu u kojem živimo. • Veština naučnog razmišljanja: jeste u odlučivanju od kojih pretpostavki bi trebalo da se pođe. • Ekonomisti koriste različite pretpostavke kada proučavaju kratkoročne i dugoročne uticaje promene količine novca.

  10. EKONOMSKI MODELI • Ekonomisti koriste modele da bi stekli određeno znanje. • Čine ih dijagrami i jednačine. • Ekonomski model ne sadrži svako obeležje privrede. • Primer: Pozajmljivanje prijatelju Mape Londona- • Odgovor zavisi od toga za koju namenu mu je potrebna • Odluka o tome koja obeležja moraju da se prikažu, a koja mogu i ada se izostave zavisi od toga za koju namenu će model biti korišćen. • Kako funkcioniše privreda- dijagram kružnog toka • Izostavićemo objašnjenja kako kompanije odlučuju koliko će radnika da zaposle niti kako domaćinstva odlučuju koliko će mleka da kupuju.

  11. PRVI MODEL: DIJAGRAM KRUŽNOG TOKA • Vizuelni model privrede koji prikazuje kako se novac i proizvodni inputi i autputi kreću kroz tržišta, odnosno između domaćinstava i kompanija • Dva tipa donosioca odluke: domaćinstva i kompanije • Inputi: rad, zemljište, kapital(zgrade i mašine)-faktori proizvodnje • Autputi:dobra i usluge • Koristan za razvoj nekih osnovnih ideja kako funkcioniše privreda

  12. SLIKA 2.1 • Ovaj dijagram je šematski prikaz organizacije privrede. Domaćinstva i kompanije donose odluke.Domaćinstva ostvaruju interakciju na tržištima dobara i usluga(na kojima su domaćinstva kupci, a kompanije prodavci) i na tržištima faktora proizvodnje(na kojima su kompanije kupci, a domaćinstva prodavci). Spoljašnji niz strelica prikazuje tok novca, a unutrašnji niz strelica prikazuje odgovarajući tok inputa i autputa. • Primer: šoljica kafe

  13. DRUGI MODEL: GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI • Dijagram koji prikazuje kombinacije autputa koji bi mogla privreda da proizvede shodno raspoloživim faktorima proizvodnje i raspoloživoj tehnologiji. • Privreda proizvodi dva dobra: računari i automobili • Efikasna tačka • Neefikasna tačka • Neostvariva(nemoguća tačka) • Oportunitetni trošak-svega čega se morate odreći da biste nešto dobili. • Primer: tačka A- oportunitetni trošak proizvodnje 200 računara je 100 automobila • Svaki automobil kojeg se privreda odrekne donosi samo malo povećanje broja računara

  14. SLIKA 2.2Granica proizvodnih mogućnosti • Granica proizvodnih mogućnosti prikazuje kombinacije autputa- u datom primeru kombinacije automobila i računara- koje bi privreda mogla da proizvede. • Privreda može da proizvodi bilo koju kombinaciju na granici ili unutar granice. • Tačke van granice nisu moguće ako se uzmu u obzir resursi date privrede.

  15. SLIKA 2.3Pomeranje granica proizvodnih mogućnosti • Privredni napredak u računarskoj industriji proširuje granicu proizvodnih mogućnosti i povećava broj automobila i računara koje privreda može da proizvede.

  16. MIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA • Mikroekonomija-proučava kako domaćinstva i kompanije donose odluke i kako ostvaruju interakciju na tržištima. • Primer: • uticaj poreza na zagađenje životnog okruženja izazvanog korišćenjem automobila • Uticaj strane konkurencije na evropsku automobilsku industriju • Uticaj pohađanja univerziteta na životnu zaradu pojedinca • Makroekonomija-proučava šire ekonomske fenomene kao što su inflacija, nezaposlenost, privredni rast. • Primer: • Uticaj pozajmica koje uzimaju nacionalne vlade • Uticaj promene stope nezaposlenosti u nekoj privredi tokom vremena ili alternativnih politika za povećanje rasta nacionalnog životnog standarda. • Tesno povezane, ali se ipak razlikuju.

  17. BRZI KVIZ • Šta ekonomiju čini naukom? • Nacrtajte granicu proizvodnih mogućnosti za društvo koje proizvodi hranu i odeću. • Prikažite efikasnu tačku,neefikasnu tačku i neostvarivu tačku. Prikažite uticaj suše. • Definišite mikroekonomiju i makroekonomiju.

  18. EKONOMISTA KAO POLITIČKI SAVETNIK • Ekonomiste često pitaju da objasne uzroke nekih ekonomskih događaja . • Zašto je nezaposlenost svršenih sredjnoškolaca veća nego starijih radnika? • Ponekad se od ekonomista traži da preporuče politike koje će poboljšati ekonomske rezultate. • Primer: • Šta bi vlada trebalo da uradi da bi pobiljšala ekonomsko blagostanje svršenih srednjoškolaca? • Kada ekonomisti pokušavaju da objasne svet oni su naučnici. • Kada pokušavaju da pomognu u njegovom unapređenju oni su politički savetnici.

  19. POZITIVNA I NORMATIVNA ANALIZA • Pozitivne izjave- tvrdnje kojima se opisuje svet onakvim kakav jeste. • Primer: Zakoni o minimalnoj nadnici izazivaju nezaposlenost • Normativne izjave-tvrdnje kojima se preporučuje kakav bi svet trebalo da bude • Primer: Država treba da poveća minimalnu nadnicu.

  20. EKONOMISTI U DRŽAVNIM I VANDRŽAVNIM INSTITUCIJAMA • Šala u vezi sa ekonomistima • Izjava političara da će zapošljavati samo ekonomiste s jednom rukom... • Bilo mu je dosta primanja saveta “u jednu ruku..., a u drugu ruku...” • Državna ministarstva koja se bave ekonomskim pitanjima-Ministarstvo finansija • Državna ekonomska služba • Centralna banka

  21. TABELA 2.1Državne i vandržavne agencije koje su odgovorne za prikupljanje ekonomskih podataka, kreiranje ekonomske politike ili pružanja saveta u vezi sa ekonomskom politikom • Evropska centralna banka • Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj • Međunarodni monetarni fond • Centralna banka Velike Britanije • Ministarstvo finansija • Kancelarija za nacionalnu statistiku • Odbor sistema federalnih rezervi

  22. BRZI KVIZ • Navedite primer pozitivne izjave i primer normativne izjave. • Navedite četiri državna ministarstva koja se redovno oslanjaju na savete ekonomista.

  23. ZAŠTO MEĐU EKONOMISTIMA POSTOJE NESUGLASICE

  24. RAZLIKE U NAUČNIM PROCENAMA • Da li država treba da nameće: • Porez na osnovu dohotka domaćinstva • Porez na osnovu njegove potrošnje

  25. RAZLIKE U VREDNOSTIMA • Porez zasnovan na vrednosti imovine ili jedinstvena poreska stopa • Ekonomisti se ponekad ne slažu sa javnom politikom.

  26. PERCEPCIJA NASUPROT REALNOSTI

  27. TABELA 2.2Tvrdnja(i procenat saglasnih ekonomista)

  28. BRZI KVIZ • Zašto se ekonpmski savetnici vlade ne slažu u vezi sa nekim aspektom politike.

  29. SPREMNI ZA NASTAVAK • U sledećem poglavlju detaljnije ćemo proučavati principe ekonomskog ponašanja i ekonomske politike. • Savet Džona Majnarda Kejnza: • Za proučavanje ekonomije i potrebna neka neuobičajena velika darovitost. Laka oblast, ali u njoj samo retki uspevaju. • Stručnjak iz ekonomije mora da poseduje retku kombinaciju talenata. • On mora da bude • matematičar • Istoričar • Državnik • Filozof- u izvesnom smislu

  30. Mora da razume simbole i služi se rečima. • On mora da proučava sadašnjost u svetlu prošlosti a sve zarad budućnosti. • Istovremeno mora da bude odlučan i objektivan, nedokučiv i nekorumpiran poput umetnika, a ponekad i prizeman poput političara. • To je težak zadatak. Medjutim, vežbanjem i sticanjem praktičnog iskustva sve više ćete razmišljati kao ekonomista.

  31. SAŽETAK • Prema oblasti koju proučavaju, ekonomisti se odnose sa objektivnošću naučnika. Poput svih naučnika, oni polaze od određenih pretpostavki i grade pojednostavljene modele da bi razumeli svet koji ih okružuje. Dva jednostavna ekonomska modela su dijagram kružnog toka i granica proizvodnih mogućnosti. • Oblast ekonomije deli se na dve podoblasti: mikroekonomiju i makroekonomiju. Mikroekonomisti proučavaju kako domaćinstva i kompanije donose odluke i kako ostvaruju interakciju na tržištu. Makroekonomisti proučavaju sile i trendove koji utiču na privredu kao celinu.

  32. Pozitivna izjava govori o tome kakav je svet koji nas okružuje. Normativna izjava govori o tome kakav bi svet trebalo da bude. Kada ekonomisti daju normativne izjave oni više funkcionišu kao politički savetnici nego kao naučnici. • Ekonomisti koji savetuju kreatore politike nude oprečne savete zbog: a) razlike u naučnim procenama ili b) razlika u vrednostima. U drugim slučajevima, ekonomisti su saglasni po pitanju saveta koje nude, ali kreatori politike ponekad ignorišu takve savete.

  33. KLJUČNE REČI • dijagram kružnog toka • granica proizvodnih mogućnosti • oportuniteni trošak • mikroekonomija • makroekononomija • pozitivne izjave • normativne izjave

  34. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA • 1. Po čemu je ekonomija nauka? • 2. Zašto ekonomisti polaze od pretpostavki? • 3. Da li eekonomski model treba tačno da opiše stvarnost? • 4. Nacrtajte i objasnite granicu proizvodnih mogućnosti za privredu koja proizvodi maslinovo ulje i mleko. Šta se dešava sa tom granicom ako zbog neke pošasti ugine polovina krava u toj privredi? • 5. Pomoću granice proizvodnih mogućnosti opišite ideju “efikasnosti”. • 6. Na koje dve oblasti se deli ekonomija? • 7. Koja je razlika između pozitivne i normativne izjave? Navedite primer za svaku. • 8. Zašto ekonomisti ponekad daju oprečne savete kreatorima politike?

  35. ZADACI I PRIMENE

  36. DODATAK GRAFIKONI: SAŽETPRIKAZ

  37. GRAFIKONI SA JEDNOM VARIJABLOM • Kružni grafikon • Stubasti grafikon • Grafikon vrtemenskih serija

  38. SLIKA 2A.1Grafikoni

  39. GRAFIKONI SA DVE VARIJABLE: KOORDINATNI SISTEM • Razmatranje odnosa između vremena posvećenog učenju (x osa) i ocena koju ostvare na ispitima, učinka(y osa) • Pozitivna korelacija • Negativna korelacija (vreme provedeno na zabavama i ispitne ocene)

  40. SLIKA 2A.2Korišćenje koordinatnog sistema • Tačkasti grafikon

  41. KRIVE U KOORDINATNOM SISTEMU • Kriva tražnje • Napraviti razliku između kretanja duž krive i pomeranje same krive. • Do pomeranja krive tražnje –dovodi svaka promena koja utiče na Herijetine kupovne navike. • Do kretanja duž krive-dovodi bilo koja promena varijabli na nekoj od osa grafikona.

  42. TABELA 2A.1ROMANI KOJE HERIJET KUPUJE • Tabela sa cenama, brojem romana i iznosom dohotka

  43. SLIKA 2A.3 KRIVA TRAŽNJE • Do kretanja duž krive-dovodi bilo koja promena varijabli na nekoj od osa grafikona.

  44. SLIKA 2A.4 Pomeranje krivih tražnje • Do pomeranja krive tražnje –dovodi svaka promena koja utiče na Herijetine kupovne navike.

  45. SLIKA 2A.5 IZRAČUNAVANJE NAGIBA KRIVE • nagib= Δ y/ Δ x = prva y kordinata – druga y kordinata/ prva x koordinata- druga x koordinata= 6-8/21-13= -1/4 • Δ (promena)

  46. UZROK I POSLEDICA

  47. SLIKA 2A.6GRAFIKOM SA IZOSTAVLJENOM VARIJABLOM • Rastuća kriva pokazuje da kod članova onih domaćinstava u kojima ima više džepnih upaljača(x osa) postoji veća verovatnoća obolevanja od raka(y osa). • Naravno ne treba da zaključimo da posedovanje džepnih upaljača uzrokuje samo rak zato što grafikon ne uzima u obzir broj popušenih cigareta.

  48. SLIKA 2A.7GRAFIKON KOJI SUGERIŠE OBRNUTU UZROČNOST • Kriva pokazuje da su u zamišeljnoj zemlji Euroviji opasniji oni gradovi koji imaju veću koncentraciju policijskih snaga(x osa). • Međutim, grafikon ne prikazuje da li policija uzrokuje kriminal (y osa) ili gradovi koji su preplavljeni kriminalom angažuju više snaga policije.

More Related