1 / 189

TEHNIKE ISPITIVANJA do 139

TEHNIKE ISPITIVANJA do 139. Prof.dr.Slavo Kukić. Vrste tehnika prikupljanja empirijskih podataka Promatranje, Klasifikacija i mjerenje, Eksperiment, Analiza sadržaja Tehnike ispitivanja,. Oblici tehnika ispitivanja prikupljanje podataka pomoću anketnog upitnika , skaliranje

lucie
Télécharger la présentation

TEHNIKE ISPITIVANJA do 139

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TEHNIKE ISPITIVANJAdo 139 Prof.dr.Slavo Kukić

  2. Vrste tehnika prikupljanja empirijskih podataka • Promatranje, • Klasifikacija i mjerenje, • Eksperiment, • Analiza sadržaja • Tehnike ispitivanja,

  3. Oblici tehnika ispitivanja • prikupljanje podataka pomoću anketnog upitnika, • skaliranje • testiranje

  4. PRIKUPLJANJE PODATAKA POMOĆU UPITNIKA • Dvije zasebne tehnike • anketa • Intervju • I jedna i druga = prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku

  5. Anketa • Pojam= pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku

  6. Povijest primjene ankete = jedna od najstarijih tehnike prikupljanja podataka. • Mogućnost = pri popisu stanovništva u Mojsijevo doba • Za potrebe oporezivanja korištena u Starom Rimu • Intenzivnije se u XIX stoljeću u Engleskoj i SAD

  7. U formi današnje ankete = početkom XX. stoljeća • Prva = 1916. godine u SAD radi utvrđivanja predizbornog raspoloženje birača • U prvima = velika odstupanja i pogreške u rezultatima • Razlog = prigodni uzorci i izostajanje reprezentativnosti • Posljedica = netolerirajuće pogreške u dobivenim rezultatima • Otklanjanje te vrste pogreški pojavom Georgea Galupa sredinom tridesetih godina XX. stoljeća • započinje s političkim i znanstvenim anketama

  8. Nastavak razvoja nakon Drugog svjetskog rata • 1948. godine = formirano Američko udruženje za istraživanje javnog mnijenja, • 1950. godine = formirano Evropsko udruženje za istraživanje javnog mnijenja i tržišta • Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljeća, uvođenjem telefonskog anketiranja, napravljen je novi pomak u tehnologiji provođenja ankete, • Uvođenjem u upotrebu kompjuterske tehnologije = pomak u razvoju pojedinih faza anketnoga istraživanja

  9. Anketa= pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku. • dvije bitne značajke ankete: • a) podaci se prikupljaju pismenim putem uz pomoć upitnika, • b) za prikupljanje podataka se koristi uzorak

  10. = u vezi s anketom bitna dva pojma • pojamupitnika = tehničko sredstvo, instrument za provođenje ankete, za prikupljanje podataka, a sastoji se od niza pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor • pojam uzorka = dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju • mora biti reprezentativan, tj. mora posjedovati sve značajke skupine koju predstavlja

  11. Četiri načina realizacije ankete: • Individualni dodir s ispitanikom • Prednosti = ispitanicima se mogu dati i dodatna objašnjenja uz svako pitanje • Slabosti: • mnogo je skuplja • sporija u odnosu na druge forme • nije moguće osigurati apsolutnu anonimnost • prakticira se samo u slučajevima malog uzorka

  12. Grupno anketiranje = istodobno anketiranje većeg broja ispitanika • Dobre strane • visok stupanj vjerodostojnosti, • mnogo brže i jeftinije od individualnog • Slabosti u odnosu na individualni kontakt • njime često nije u mogućnosti osigurati reprezentativnost uzorka (sudionici okruglog stola, studenti na predavanju…) • takvi uzorci su selekcionirani i ne mogu poslužiti za uopćavanja

  13. Poštanski upitnik = dostavlja se ispitanicima poštom, zajedno s adresiranom omotnicom koju će vratiti istraživaču • Prednosti: • zahtjeva minimum napora i sredstava, • omogućuje širi geografski kontakt s ispitanicima, • njime se može zahvatiti veći uzorak, • omogućuje duže promišljanje o odgovorima, • omogućuje grupnu konzultaciju radi davanja validnijeg odgovora, • jer se njime izbjegava efekt prisutnosti anketara itd

  14. Nedostaci: • hoće li ispitanici, kojima je upitnik poslan, isti i ispuniti i vratiti? • hoće li ga popuniti onaj kome je i poslan ili će to za njega uraditi netko drugi? • Upitno čuvanje anonimnosti • korištenje moguće samo ako se pitanja odnose na činjenice koje ne podrazumijevaju potrebu anonimnosti • Ako se odnose na mišljenja i stavove o delikatnim problemima iz sfere političkog, socijalnog ili osobnog života = participanti bi prema sudjelovanju mogli biti krajnje rezervirani, ali i neiskreni u odgovorima

  15. Telefonsko anketiranje = nasumičnim ili planiranim okretanjem brojeva telefonskih pretplatnika • najčešće u ispitivanju političkog raspoloženja birača • Dobra strana = najbrži oblik prikupljanja podataka • Loša strana = najnesigurniji oblik anketiranja • Dobiveni podaci veoma diskutabilni, na njih se ne može u potpunosti osloniti

  16. Intervju • Intervju = tip ankete • koristi pitanja da bi se došlo do odgovora o predmetu istraživanja • Razlike u odnosu na anketu: • u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno, u razgovoru s ispitanikom. • pogodan samo za manje skupine ispitanika • u načelu podrazumijeva odgovor od najmanje jedne rečenice, a obično i od nekoliko njih • To otežava obradu podataka

  17. Intervju nije isto što i razgovor = razlike: • Intervju se vodi s određenim ciljem i po točno utvrđenom planu • U intervjuu nema ravnopravnosti osoba koje razgovaraju jer se zna tko je voditelj razgovora, a tko ispitanik • Intervju bitno obilježavaju napetost, rezerviranost, sumnja i bojazan

  18. Relevantna posebice dva tipa intervjua: • Standardizirani • Slobodni (nestandardizirani)

  19. Standardizirani = unaprijed utvrđena pitanja, i voditelj intervjua ih svakom ispitaniku postavlja istim redom i u istom obliku • Nema odstupanja od unaprijed utvrđenog plana vođenja intervjua.

  20. Slobodni (nestandardizirani) = nema unaprijed pripremljenih pitanja. • Voditelj ima samo teme o kojima treba razgovarati, a pitanja slobodno postavlja • Asocira na običan razgovor, • Podaci koji se njime dobiju se smatraju manje pouzdanima

  21. Druge podjele intervjua: • Intervju sa zatvorenim pitanjima • strogo utvrđen plan, redoslijed i formulaciju pitanja • Ispitanik, kao u anketi, bira jedan od ponuđenih odgovora • Ponovljeni intervju • za ispitivanje promjena u stavovima i mišljenjima neke skupine • u ispitivanju promjena u raspoloženju biračkog tijela nakon nekog poteza vladajućeg establischmenta, političkih stranaka itd

  22. Usmjereni (dubinski) intervju • Odlika = dubina izvještaja i različiti nivoi • Na dnu kontinuuma = opisi koji su na razini razgraničavanja „pozitivnih“ i „negativnih“ odgovora, ili malo iznad toga • Iznad toga = prikazi različitih psiholoških dimenzija i iskustava – uznemirenja, strahova, osjećaja itd. • = dubinsko intervjuiranje teži spoznaji strukture motivacije pojedinca, odgovoru na pitanje: što ga tjera da čini određene stvari?

  23. Motivi koji imaju utjecaj na intervju kao tehniku: • Pozitivni motivi: • Ugled institucije koja provodi istraživanje = može potaknuti ispitanika na sudjelovanje u njezinu radu • Znatiželja ispitanika = treba je potaći i na sudjelovanje u intervjuu stimulirati, • Uljudnost i pristojnost onoga tko intervju obavlja = kao motiv za ispitanika, • Spremnost da se dade svoje mišljenje = istaći da se želi dobiti njihovo mišljenje o određenim problemima, • Izravna materijalna stimulacija kao motiv, • Prethodno obavještavanje o dolasku anketara i o svrsi istraživanja

  24. Negativni motivi intervjua: • da ispitanik odmah ne vidi cilj i svrhu intervjua, • strah od sudjelovanja u intervjuu zbog eventualnih posljedica, • Strah da se ne ispadne neznalica – zbog neznanja nekih odgovora • Revolt koji mogu izazvati neka pitanja • Dođe li do toga = pitanje preskoči, vrati se naknadno • Zasićenost intervjuima = za kratkom vrijeme više intervjua, • Ometanje u nekom poslu • Izlaz = odgodi intervjua i zakaži drugi termin

  25. Prednosti intervjua u odnosu na anketu • Mogućnost uspostavljanja privatne atmosfere • Posljedica = mogućnost da se sazna ponešto što je anketom manje vjerojatno • Mogućnost da se u ispitivanje uključe i nepismeni • Omogućuje istraživaču da procjenjuje govori li mu ispitanik istinu ili ne

  26. Nedostaci intervjua u odnosu na anketu: • Poskupljuje ispitivanje = anketar s jednim ispitanikom potroši vremena koliko bi, u grupnom anketiranju, utrošio s pedesetak njih • Intervjuom nije moguće osigurati standardne uvjete jer se obavlja u različitim situacijama i pod vodstvom većeg broja anketara • Intervju relativizira i objektivnost dobivenih podataka • Interakcijski odnos i prisnost s ispitanikom, a može značajno umanjiti objektivnost i znanstvenu upotrebljivost dobivenih podataka

  27. Preporuke istraživaču koji koristi intervju: • Intervjuiranje provesti po napisanom planu: • mjesto na kojem će se intervjuiranje obaviti (prostorije koje ispitanicima nisu strane), • vrijeme intervjuiranja, • teme o kojima će se razgovarati, • način bilježenja ili snimanja ispitanikovih odgovora. • Da početak razgovora ispitaniku bude zanimljiv i prijatan • jer od toga može ovisiti i tijek čitava intervjua

  28. Ako razgovor o osjetljivim pitanjima = obećati diskreciju • Eliminirati isljedničko i ocjenjivačko ponašanje anketara • Ispitanika treba uvjeriti kako su najbolji iskreni, a ne odgovori koji bi zadovoljili anketara • Ne pokazati da se dobiveni odgovor anketaru sviđa ili ne sviđa • Da je intervju što fleksibilniji, a formulacija i redoslijed unaprijed sastavljenih pitanja prilagođen individualnim osobinama ispitanika i tijeku razgovora

  29. Upitnik • Upitnik = instrument za provođenje ankete • niz pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor • Dvije vrste upitnika • za prikupljanje podataka i činjenica, • za prikupljanje stavova • Često = anketni list ima i jednu i drugu vrstu pitanja

  30. Pravljenje anketnog upitnika • Dva dijela upitnika ili anketnog lista • Zaglavlje • Središnji dio upitnika

  31. Zaglavlje. • na početku ili na kraju upitnika • Sadrži podatke o ispitaniku • ime (ako anketa nije tajna), • spol, • uzrast, • školska sprema, • nacionalna i vjerska pripadnost, • visina primanja itd.

  32. Središnji dio upitnika = dvije kolone: • Lijeva = ispisana pitanja i • Desna = predviđena za upisivanje odgovora • može biti prazna (ako je pitanje s otvorenim odgovorima) • Da su u njoj navedeni odgovori (ako je pitanje s zatvorenim odgovorima)

  33. Detalji o kojima se u pravljenju upitnika mora voditi računa • Tko će ispunjavati konkretni upitnik. • kakvo je obrazovanje onih kojima je upitnik namijenjen, • kakve su njihove psihološke značajke, • jesu li opterećeni kakvim predrasudama • Ovisno o tim značajkama različita i terminologija svakog upitnika

  34. Izgled upitnika • Je li lijep ili ružan, kratak ili dugačak, pregledan i raznovrstan ili jednoličan • Od toga zavisi i spremnost ispitanika da u anketiranju sudjeluje

  35. Je li upitnik prilagođen rječniku ispitanika, • Postoji li ili ne slijed pitanja koji se strogo ima poštovati, • Od koliko je pitanja upitnik sastavljen, • Koji je cilj upitnika – utvrđivanje činjenica i znanja ispitanika ili, eventualno, njihovih vjerovanja, mišljenja i stavova, • Koji tip obrade podataka iz upitnika će biti primijenjen

  36. Detalji u vezi s izborom pitanja u upitniku • da se u upitnik uključe samo pitanja koja se neposredno odnose na problem • ne uključivati pitanja na koja se odgovori mogu pribaviti iz nekih drugih izvora • da se s pitanjima koja zadiru u osobni život postupa krajnje obazrivo • uključivati samo pitanja za koja se može pretpostaviti da ih zna većina ispitanika

  37. Vrste pitanja u upitniku po njihovu obliku: • Pitanja s otvorenim odgovorom • Zatvorena (pitanja «fiksiranog izbora»)

  38. Pitanja s otvorenim odgovorom • ne nude nikakve odgovori = ispitaniku ostavljena potpuna sloboda u kreiranju odgovora • Primjer iz projekta: • 22. Što smatrate kao neposredan razlog zbog kojeg se mladi opijaju? (upisujte na liniju ispod) ______________________________

  39. Prednosti otvorenih pitanja: • Lako ih sastaviti • ne usmjeravaju ispitanika na određeni odgovor • Veća je heuristička vrijednost • odgovori mogu dobro poslužiti za sastavljanje zatvorenih pitanja jer upućuju na učestalost određene vrste odgovora • Zbog svega toga ih preporučljivo koristiti u pripremnim fazama procesa istraživanja

  40. Slabosti pitanja s otvorenim odgovorom • traže dobru pismenost ispitanika, • malo se dobije odgovora na takva pitanja, • nije moguće postaviti veći broj pitanja, • teža je obrada dobivenih podataka, • ispitanike stavljaju pred teži zadatak, zbog čega mogu djelovati i na njihovu motivaciju da sudjeluju u anketiranju

  41. Zatvorena (pitanja «fiksiranog izbora») = nude izvjestan broj odgovora između kojih se treba opredijeliti • Primjer iz projekta: • 10) Koji su razlozi teškog zapošljavanja mladih? • a) Nepostojanje adekvatnih programa zapošljavanja • b) Neusklađenost obrazovnih programa sa potrebama zajednice I tržištem rada • c) Nedovoljna upućenost mladih u mugućnosti zapošljavanja • d) Nešta drugo (navedite što) ______________________

  42. Prednost zatvorenih pitanja: • ne traži veću pismenost ispitanika, • veći broj ispitanika daje odgovor, • ispitanici se nalaze pred lakšim zadatkom • može se postaviti veći broj pitanja, • lakše srediti dobivene odgovore, izvršiti njihovu sistematizaciju i klasifikaciju, • veća je verifikacijska vrijednost takvih pitanja

  43. Slabosti ili nedostaci zatvorenih pitanja: • teže ih je napraviti, • njima se smanjuje se sloboda odgovaranja, • ograničenost na određeni broj odgovora ispitanika može i pasivizirati • manja je heuristička vrijednost ove vrste pitanja

  44. Dvije vrste zatvorenih pitanja • Pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja. • Broj ponuđenih odgovora može biti i neuobičajeno velik • Npr. = traži se zaokruživanje svega što posjedujete u domaćinstvu. • pri tome je svaki od takvih odgovora zasebno dihotomno pitanje, na koje se odgovara s „da“ – „ne“ ili slično.

  45. Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja: • 1. U Vašem domaćinstvu posjedujete: • Stroj za pranje veša DA NE • Kupatilo DA NE • Stroj za pranje suđa DA NE • TV aparat DA NE • Skije DA NE • Osobni automobil DA NE

  46. Pitanja s ponuđenim odgovorima intenziteta. • u principu se koristi serija od pet intenziteta jer ona najbolje odražava stav ispitanika • ponuđeni intenziteti mogu varirati u jednom ili u dva pravca • A) od nedovoljnog do odličnog • B) od neutralnog do maksimalnog zadovoljstva na jednoj, te do maksimalnog nezadovoljstva na drugoj strani

  47. A. Primjer pitanja s ponuđenim odgovorom intenziteta od nedovoljnog do odličnog • Izrazite stupanj Vašeg slaganja sa slijedećim tvrdnjama (pri čemu 1 znači minimalno, a 5 apsolutno slaganje) • Postavljene ciljeve prihvaćate bez otpora i negodovanja prema Vašim nadređenima: 1 2 3 4 5

  48. B) Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima od maksimalnog nezadovoljstva do maksimalnog zadovoljstva • Pitanje: Postavljene ciljeve prihvaćate bez otpora i negodovanja prema Vašim nadređenima • stupanj Vašeg slaganja izrazite na slijedeći način (1= uopće se ne slažem, 2 = uglavnom se ne slažem, 3 = niti se slažem niti ne slažem, 4 = uglavnom se slažem, 5 = apsolutno se slažem)

  49. Vrste pitanja prema načinu postavljanja pitanja • Izravna ili direktna • ispitanika se pita točno ono što se želi znati • Koriste se ako se pretpostavlja da ispitanici neće imati poteškoća u davanju iskrenih odgovora • Neizravna ili indirektna • do odgovora se dolazi zaobilaznim putem • Koriste se kada se pretpostavlja da bi ispitanici mogli imati poteškoća u davanju iskrenih odgovora

  50. Bitna upozorenja: • u formuliranju pitanja moraju se koristiti riječi koje mogu razumjeti svi ispitanici • da postavljena pitanja ne sugeriraju odgovore

More Related