Ponuda akademske zajednice: Cjeloživotno obrazovanje, certifikacija neformalnog obrazovanja

1. Ponuda akademske zajednice: Cjeloživotno obrazovanje, certifikacija neformalnog obrazovanja prof. dr Novica Nosović Predsjednik BHITS "Saradnja akademske zajednice i IKT industrije u BiH" 10. juli/srpanj, 2008. Hotel Holiday Inn, Sarajevo

2. Jačanje veza između industrije i visokog obrazovanja u IKT u Bosni i Hegcegovini prof. dr Novica Nosović Predsjednik BHITS "Saradnja akademske zajednice i IKT industrije u BiH" 10. juli/srpanj, 2008. Hotel Holiday Inn, Sarajevo

3. Definisanje inovacije Tri vrste: 1. Kreiranje znanja i tehnologije, 2. Usvajanje i prilagođavanje tehnologije koja postoji u svijetu i 3. Promovisanje i popularizacija tehnologije koja već postoji u državi

4. Uloga univerziteta Da poboljšaju tehnološku produktivnost javnih investicija Da premoste jaz između njih i proizvodnih firmi kroz zajedničke projekte Da generišu dodatne resurse na bazi konsultantskih ugovora Da ustanove mogućnosti obavljanja prakse za studente u industriji – naročito u malim i srednjim preduzećima

5. Inovacija: Usvajanje i prilagođavanje tehnologije koja postoji u svijetu Uprkos rastućim mogućnostima, BH firme vrlo ograničeno koriste internacionalni technološki transfer – npr. još uvijek ne uvoze stručnu radnu snagu Razmjena ljudskih resursa na međunarodnom planu (profesora, studenata, radnika...) je u povoju

6. Uloga univerziteta Da ohrabre strane profesore da dođu u BH i promovišu razmjene sa međunarodnim akademskim institucijama Da umanje jezičke barijere u nastavi i objavljivanju radova Da podrže zajedničko učešće nastavnika i studenata na međunarodnim skupovima koji se bave industrijom, produktivnošću i inovacijama.

7. Innovacija: Promovisanje i popularizacija tehnologije koja već postoji u državi Nizak nivo usvajanja postojećih tehnologija Nizak standard treninga radne snage otežava podizanje kvaliteta proizvoda Nivo usvajanja tehnologija zavisi i od tipa i veličine firme. Malo je firmi koje favorizuju vlastito istraživanje i razvoj – u glavnom su to one “veće”, o malim i srednjim da i ne govorimo

8. Uloga univerziteta Da snažno podrže stvaranje “inkubatora” Da organizuju i učestvuju u radu stručnih sastanaka posvećenim razmjeni tehnologija i ohrabre zajedničke projekte sa industrijom Da uspostave partnerstva u sferi obrazovanja sa ciljem popravljanja obrazovne strukture radnika, obuke edukatora, provjere znanja i vještina

9. Uticaj globalizacije... Komparativne prednosti regiona koji mogu kreirati najbolje uslove za rast i razvoj se povećavaju! High-tech firme danas mogu premjestiti svoju proizvodnju bilo gdje u svijetu! … Ipak da bi ostale konkurentne, njihove ključne komponente moraju biti u regijama bogatim znanjem i inovacijama …..

10. Univerziteti – pokretačka snaga! Većina razvijenih zemalja je investirala u izgrdnju univerziteta kao motora-pokretača ka tehnološki baziranim inovacijama ... ali inovacije su mnogo češće u malim pomacima (inkrementalne), nego radikalne…... one nisu usmjerene samo prema “naučnim” industrijama … i nisko-tehnološke oblasti su inovativne!

11. Smjernice vladama - Regionalne potrebe eksplicitno ugraditi u legislativu za visoko obrazovanje - Ojačati institucionalnu autonomiju univerziteta (ljudsku, finansijsku i prostornu)‏ - Razviti indikatore i pratiti rezultate obrazovnog procesa - Osigurati povoljne uslove za saradnju univerziteta i industrije

12. Smjernice institucijama visokog obrazovanja - Izvršiti samoevaluaciju svojih institucionalnih mogućnosti da odgovore regionalnim potrebama - Preispitati svoju misiju u regionalnim okvirima i poboljšati svoju osnovnu djelatnost u nastavi i istraživanju - Na nivou viših upravnih organa, institucionalizirati regionalnu saradnju - Osavremeniti administraciju sa sistemima za upravljanje ljudskim i finansijskim resursima – revidirati sisteme zapošljavanja, angažovanja i nagrađivanja - Uspostaviti partnerke organizacije među institucijama visokog obrazovanja

13. KVALIFIKACIJE – ZAŠTO SU VAŽNE? Društvo znanja zahtjeva kvalifikacije Kompetencije su važne za moderno društvo Od procedura i formalnosti ka stvarnom sadržaju Naglasak na rezultatima učenja – šta znaš, razumiješ i šta si u stanju uraditi Napomena: Znanje bez razumjevanja može biti opasno!

14. U pozadini kvalifikacija... Povećana mobilnost Naglasak na prepoznavanju kvalifikacija zbog mobilnosti – i kao pojedinačno pravo (bez “carina”)‏ Povećani zahtjevi prema javnim tijelima i institucijama Transparentnost

15. ŠTA JE KVALIFIKACIJA? Ime? Ph.D Doktorsexamen Dr. art. Doktor nauk Kandidat nauk Doctorandus

16. BROJ GODINA PROVEDENIH NA FAKULTETU?

17. DA LI?

18. KVALIFIKACIJE: SLOŽEN FENOMEN Kvalitet Opterećenje Nivo Profil Rezultati učenja (Learning outcomes)‏

19. ŠTA JE KVALIFIKACIONI OKVIR (QF)? Opis svih kvalifikacija u datom (visoko)obrazovnom sistemu Opis međusobnog odnosa tih kvalifikacija Opis kako se student može kretati među kvalifikacijama u sistemu Opisi razumljivi “običnom” (informisanom) čovjeku, pa i strancu

20. QF I BOLONJA Globalni problem: Prvo se javio u Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi Nacionalni QF (NQF) su postojali u nekim “Bolonjskim” zemljama i prije 2003-e Ministri u Berlinu 2003-e zahtjevali “overarching framework of qualifications for the European Higher Education Area”

21. BERGEN COMMUNIQUE “We [i.e. Ministers] adopt the overarching framework for qualifications in the EHEA, comprising three cycles (including, within national contexts, the possibility of intermediate qualifications), generic descriptors for each cycle based on learning outcomes and competences, and credit ranges in the first and second cycles. We commit ourselves to elaborating national frameworks for qualifications compatible with the overarching framework for qualifications in the EHEA by 2010, and to having started work on this by 2007”.

22. LONDON COMMUNIQUE QFs important instruments for comparability within the EHEA and facilitating movement within, as well as between, HE systems; some initial progress made towards the implementation of national QFs, but much more effort is required ask the Council of Europe to support the sharing of experience in the elaboration of national qualifications framework National QFs compatible with the EHEA framework will also be compatible with the EQF EHEA framework central element of the promotion of European higher education in a global context.

23. NAKON BERGENA I LONDONA (UKRATKO)‏ Imamo krovni (overarching) okvir Razvićemo nacionalne okvire do 2010-e Ovo je veliki izazov i potrebna je koordinacija iako su QF-i u potpunoj nadleznosti država

24. OKVIRI I OKVIR Nacionalni okvir Najbliži svakodnevnoj realnosti U vlasništvu države Detaljno određuje koje će kvalifikacije student steći Opisuje kvalifikacije unutar obrazovnog sistema i njihove međuveze EHEA okvir Olakšava kretanje između sistema Lice “Bolonjskih kvalifikacija” prema ostatku svijeta Daje opšte odredbe po kojima će se razviti nacionalni kvalifikacioni okviri

25. NEKI IZAZOVI Napraviti NQF na vrijeme (2010) – ali ne na račun kvaliteta Napraviti QF-e okvirom koji daje smisao različitosti a ne kao birokratska ograničenja Posvetiti pažnju rezultatima učenja Preusmjeriti pažnju od sistema I procedura ka sadržaju I rezultatima (izlazima)‏ Omogućiti regionalno korištenje QF-ova: institucije visokog obrazovanja, razvoj nastavnih programa, QA, prepoznavanje...