Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu

1. Utjecaj gospodarske krize na srednju i istočnu Europu Konferencija PERC-a Bruxelles 26. ožujka 2010. Béla Galgóczi ETUI bgalgoczi@etui.org

2. Glavni okvirni uvjeti– ožujak 2010. • Jasni znakovi okončanja recesije i blagi rast u industrijski razvijenim gospodarstvima (EU, SAD, Japan) no to je nestabilno i još uvijek se većinom oslanja na povremene anti recesijske mjere • Situacija na tržištu rad je i dalje napeta, i dalje raste nezaposlenost, plaće su pod pritiskom • U isto vrijeme osjetno rastu tržišta dionica radi obilja likvidnosti (banke ulažu svoj “lako stečeni novac” u tržište dionica umjesto u realno gospodarstvo– napuhuje se novi kapital) • To ipak ima i pozitivnog utjecaja na zemlje srednje i istočne Europe – poduzimanje više rizika znači stabilnija tržišta, jačanje valutnog tečaja, premije za nizak rast te rast cijena sirovina • Premije za rizik u Letoniji (npr. CDS premije) su niže od onih u Grčkoj

3. Glavni okvirni uvjeti – ožujak 2010. • Velika bojazan se odnosi na stupanj zaduženosti akumulirane stimulativnim paketima– koja je izlazna strategija? • Kriza u Grčkoj je ponovno u središte pažnje stavila temu zaduživanja • Čak i ako nema direktnog utjecaja na zemlje srednje i istočne Europe, postoji rizik (naročito ako se zaoštri kriza u Grčkoj) • S druge strane gospodarstva srednje i istočne Europe sada bolje djeluju, ali iznimno je visoka socijalna cijena • Čak i ako se na Letoniju i Mađarsku gleda kao na dobar primjer brze fiskalne konsolidacije – jasno je da je bila agresivnija nego što je bilo potrebno, a socijalna cijena je ogromna (naročito u Letoniji – vidi kasnije) • Gdje je Europa u toj situaciji? – način na koji se bavila krizom u Grčkoj ne znači ništa dobro za srednju i istočnu Europu! • Sada mnogi kažu: Grčka ima bolje šanse s MMF-om jer je blaži nego EU

4. Glavni makroekonomski trendovi u Europi u svjetlu dostupnih podataka • BDP u 2009. - • Razdoblje gubitka za mnoge zemlje – • Scenariji rasta – povratak trendu rasta ili još dugo će postojati “ožiljak od krize” (važno za perspektivu zapošljavanja!) • BDP/zapošljavanje/nezaposlenost – ogromne razlike od zemlje do zemlje – pouke za politiku tržišta rada • Fiskalna situacija (alarmantno za mnoge zemlje - s perspektivom dugotrajne recesije)

5. Promjena proizvodnje, 2008Q1 do 2009Q2 % Izvor podataka: Eurostat.

6. Izgubljeno desetljeće?Kada je prvi put postignut aktualni BDP? Izvor: Euostat Quarterly National Accounts. Bilješka: Ovaj grafikon pokazuje kada je prvi puta postignuta sadašnja razina sezonski prilagođenog realnog BDP po glavi stanovnika. Tekuće razdoblje uzeto kao Q2 2009, osim Poljske (Q1 2009) i Italije (Q3 2008) Podaci nedostupni za Austriju, Cipar, Francusku, Rumunjsku, Grčku i Bugarsku

7. Kretanje stope rasta proizvodnje Stvarana putanja rasta Rastući gubici proizvodnje Mogući scenariji proizvodnje i rasta nakon krize proizvodnja proizvodnja proizvodnja Jednokratan izlazni gubitak vrijeme vrijeme vrijeme

8. BDP, stope zaposlenosti i nezaposlenosti, 2009Q2 (promjena uspoređena s 2008Q2) Izvor: Eurostat (2009) European Labour Force Survey and National Accounts. Age: 16-64. Napomena: nepotpuni podaci za Bugarsku.

9. Promjene u proizvodnji i zapošljavanju, 2008Q2-2009Q2 Izvor podataka: Eurostat.

10. Vladin proračun manjkovi/viškovi (% BDP) Izvor podataka: AMECO (2009 estimate, 2010 forecast).

11. Baltičke države • Baltičke države su bile najviše pogođene krizom • 20% pada BDP-a je dramatično i znači prilično žrtvovanje stanovništva (kao rezultat neodrživih strategija rasta u prošlosti) • Krizni menadžment koncentriran na kratkoročne rezultate, a ne na budućnost • Nema socijalnog promišljanja samo preraspodjela tereta • Teški uvjeti za fiskalnu štednju – kako bi smanjili javne troškove: Letonija smanjenje od 20% plaća u javnom sektoru, 10% smanjenje mirovina, socijalne skrbi)

12. Baltičke države • U isto vrijeme Letonija je ionako bila druga po siromaštvu zemlja u EU i imala je najnižu razinu socijalnih davanja • Njen BDP se vratio na razinu iz 1990.! • Stopa nezaposlenosti iznad 20% - najviša u EU • Smanjivanje plaća najveće u EU • Jedna od zemalja EU s najvećim brojem onih koji rade, a siromašni su • Davanja za tržište rada među najnižima u EU (ispod 0.5% BDP-a)

13. BDP Letonije u cijenama 2000. u % spram razine iz 1990.

14. Gospodrska recesija i povećanje stope nezaposlenosti. Usporedba stopa nezaposlenosti u nekim zemljama EU, 2008.-2009. (u %) Izvor: vlastita obrada podataka temeljena na podacima EUROSTAT-a

15. Godina za godinom realna promjena plaća u postotcima (Q2 2008 to Q2 2009) Izvor: Eurostat Labour Cost Index and Harmonized Index of Consumer Prices. Napomena: sezonski prilagođene promjene u realnim plaćama,2008Q2 to 2009Q2, osim Nizozemska, Luksemburg i Italija 2008Q1 to 2009Q1. (NACE rev2 sectors B-N). Podaci nedostupni za Irsku, Švedsku i Finsku

16. Zaposleni, a prijeti im siromaštvo – samohrani roditelji Izvor: Eurostat Survey of Income and Living Conditions. Napomena: podaci za 2008., osim za Irsku, Italiju, UK i EU27

17. Aktivni i pasivni troškovi za politike tržišta rada i stope nezaposlenosti, 2007 expenditure in % of GDP Source: Eurostat (2009) Labour Market Policy. Napomena: nedostaju podaci za Grčku.

18. Gdje je bila Europa u toj situaciji? –Bez vidljive strategije • Europa je bila paralizirana s obzirom na nove države članice iz srednje i istočne Europe i susjedne zemlje EU • Europa ima premalo institucija i resursa da bi se mogla nositi s krizom tih razmjera • Odbijanje kriznog intervencijskog fonda za zemlje srednje i istočne Europe je bila negativna poruka koju je EU poslala novim državama članicama iz srednje i istočne Europe i cijeloj istočnoj Europi (izvan EU)

19. Uloga međunarodnih financijskih institucija u regiji EU – MMF Dok je Europa predvidjela široki niz javnih sredstava kako bi ublažila posljedice krize (stimulativni paketi,različiti programi na tržištu rada, više javnog deficita), zemlje srednje i istočne Europe u najdubljoj krizi trebaju uvesti brutalnu fiskalnu štednju Izgleda da su Europa i svijet napustili neo liberalnu gospodarsku doktrinu, ali se ona primjenjuje u srednjoj i istočnoj Europi kao krizni menadžment Primatelji: smanjenje potrošnje pod svaku cijenu, to recesiju čini još ozbiljnijom Iako je tako, istina je da je MMF pokazao određenu fleksibilnost

20. Zaključci • Europski odgovor: nije zadovoljavajući i nije odgovarajuće koordiniran • Vodeća uloga u regiji ostavljena je MMF-u • Sadašnja situacija savršeno ilustrira štetan utjecaj gospodarske integracije bez socijalne i političke integracije u EU • To je također loša poruka za pristupne zemlje i za zemlje potencijalne članice EU • Slabi sustavi socijalne zaštite u srednjoj i istočnoj Europi se i dalje urušavaju. Apsurd je da i dalje u novim državama članicama jača doktrina neo liberalnog gospodarstva koja se pokazala neuspješnom, a razvijena zapadna gospodarstva je napuštaju.

21. Zaključci • Akutne financijske turbulencije (npr. valutni tečaj, izvlačenje kapitala) su sada završile/ zbilja završile??/, • Mora se staviti naglasak na posljedice za zapošljavanje • Ovdje se najgore tek očekuje, a zaposlenici u većini zemalja srednje i istočne Europe/južne i istočne Europe su nezaštićeni • Potrebno je više fiskalnog prostora i efikasnih politika tržišta rada • Presudan će biti pozitivan trend u zapadnoj Europi, a to stimulira izvoz iz srednje i istočne Europe