1 / 34

O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija«

O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija«. Zrinka Ćoralić & Adna Smajlović (Bihać / Sanski Most, Bosna i Hercegovina). Pregled. Uvod O Ivi Andri ću O djelu na »Na Drini ćuprija« Analiza korpusa Zaključak. Uvod.

meris
Télécharger la présentation

O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija«

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. O njemačkim tuđicama u književnom tekstu Ive Andrića »Na Drini ćuprija« Zrinka Ćoralić & Adna Smajlović (Bihać / Sanski Most, Bosna i Hercegovina)

  2. Pregled • Uvod • O Ivi Andriću • O djelu na »Na Drini ćuprija« • Analiza korpusa • Zaključak

  3. Uvod • Bos. jezik u leksičkom sastavu sadrži veliki broj tuđica, među kojima značajno mjesto pripada germanizmima • Tuđice u okviru historijsko-jezične faze zauzimaju važno mjesto u bos. jeziku • Faza direktnog jezičnog kontakta: a) dužina, b) prostor, c) način i d) okolnosti

  4. 3 temeljne epohe jezičnog posuđivanja: • Od srednjovjekovne bosanske države do 1463. g • Bosna pod turskom vladavinom • Bosna u Austro-ugarskoj monarhiji ! Germanizmi u bos. jeziku iz sredine 20. stoljeća: bauštela, urlaub, robau, ofental, gastarbajter, šerafciger i sl. ! Germanizmi u bos. jeziku iz 1990-tih godina: duldung, flihtling, ausvajs, pucfrau i sl.

  5. Pod germanizmom se podrazumijevaju sve njemačke riječi koje su direktno ili indirektno preuzete iz njemačkog jezika i koje su evidentirane u rječnicima oba jezika. • RJEČNICI • Anić 1999: Anić, Vladimir / Goldstein, Slavko. Rječnik stranih riječi. Zagreb • Domović 2001: Domović, Želimir / Anić, Šime / Klaić, Nikola. Rječnik stranih riječi. Subotica. Birografika. • Duden 1996: Deutsches Universalwörterbuch. Mannheim et al. : Dudenverlag • Čedić 2007: Čedić, Ibrahim. Rječnik bosanskog jezika. Sarajevo. Institut za jezike Sarajevo • Österreichisches Wörterbuch. Wien. 38. Auflage ÖBV Pädagogischer Verlag. Wien: Verlag Jugend & Volk • Šonje 2000: Šonje, Jure. Rječnik hrvatskog jezika. Zagreb. Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga

  6. Pregled • Uvod • O Ivi Andriću • O djelu na »Na Drini ćuprija« • Analiza korpusa • Zaključak

  7. O Ivi Andriću • 1892. god. u Dolcu, pokraj Travnika • Nakon očeve smrti živi kod tetke Ane u Višegradu u neposrednoj blizini ćuprije Mehmed-paše Sokolović • Studira slavistiku i historiju • 1923. god. stiče doktorsku titulu disertacijom: »O duhovnom životu Bosne pod Turcima« • 1961. god. roman »Na Drini ćuprija« osvaja Nobelovu nagradu za književnost

  8. Pregled • Uvod • O Ivi Andriću • O djelu na »Na Drini ćuprija« • Analiza korpusa • Zaključak

  9. O djelu »Na Drini ćuprija« • Roman je specifičan zbog cikličnosti događaja kroz vrijeme i to: • Mnoga dobra i loša događanja i promjene na mostu, koji ipak stoljećima ostaje nepromijenjen, isti • Ponavljanje egzistencijalnih situacija likova i njihovih postupaka • Ponavljanje proljetnih i jesenjih poplava • Ponavljanje društveno-historijskih kazni → odsječene glave ljudi, prikovano uho, te postavljanje istih na vidno mjesto na mostu.

  10. Pregled • Uvod • O Ivi Andriću • O djelu na »Na Drini ćuprija« • Analiza korpusa • Zaključak

  11. Analiza korpusa • Korpus se sastoji od 570 primjera, • od čega su 120 različita, • raspoređena na ukupno 388 stranica teksta, • u prosjeku 2 germanizma / stranici.

  12. 4.1 Tekstualno-strukturne osobitosti germanizama broj

  13. Na početku rečenice u 14% korpusaRegruti odlaze bez bune i gužve. (str. 209) • U sredini rečenice u 62% korpusaNjih je držala ta žmirkava svetlost, i toliko puta su i fenjer i gasna lampa osvanuli polupani. (str. 165) • Na kraju rečenice u 24% korpusaFati se to nije desilo, jer se za nju našao prosac koji je imao i smelost da je zaželi i veštine i istrajnosti da postigne cilj. (str. 119)

  14. 4.1.1 Germanizmi pri opisu osoba Zidao ga je Rade Neimar, koji je morao živeti stotinama godina da bi sagradio sve što je lepo i trajno po srpskim zemljama, legendarni i stvarno bezimeni majstor kakvog svaka masa zamišlja i želi, jer ne voli da mnogo pamti ni mnogima da duguje, čak i u sećanju. (str. 8)

  15. 4.1.2 Germanizmima gradi naraciju događaja A kad je sneg stao da se topi i kada su učestale potere štrajfkora, Jakov je rešio da se po svaku cenu prebaci u Srbiju. (str. 200) 4.1.3 Germanizmi pri opisu predmeta Da pođem sa Nailbegom i sa šuckorima i da poginem sa švapskom puškom u ruci, osramoćen i ovog i onog svijeta, ili da sjedim ovako i čekam da Srbija zastupi i ovdje i da dočekam ono od čega smo pedeset godina bježali po muhadžirluku, iz mjesta u mjesto? (str. 364)

  16. 4.1.4 Germanizmi pri opisu eksterijera Džerizi su se začepili i počeli da zaudaraju, krov je propuštao kišu, prozori i vrata vetar, štale su ogrezle u đubre i korov. (str. 80) 4.1.5 Germanizmi u dijalogu Bez mnogo oklevanja i bez krupnih reči on je odgovorio neposredno i popu i vahtmajsteru: Sad kad se nesreća trefila nema više šta da se dokazuje. (str. 201)

  17. 4.2 Klasifikacija germanizama s obzirom na leksičke karakteristike %

  18. 4.2.1 Neprilagođeni germanizmi povezani u rečeniciOni vode brigu o tome da se pije mnogo i plaća uredno, ali da se sve svršava glatko i lepo, jer je Lotikino načelo: “Nur kein Skandal!” (str. 221) 4.2.2 Neprilagođeni germanizmi nepovezani u rečenici“Herr Oberleutnant, Herr Oberleutnant, um Gottes willen ... Ich, unschuldiger Mensch ... viele Kinder ... Unschuldig! Lüge! Alles Lüge!“ (str. 354)

  19. 4.2.3 Neprilagođeni germanizmi u nazivuhotelaNad ulazom Calerovog hotela vrlo je brzo izbledeo natpis “Hotel zur Brücke”, koji je jedan vojnik, veštak po zanatu, napisao krutim slovima i posnom bojom. (str. 212) 4.2.4 Kombinacija prilagođenih i neprilagođenih germanizamaJedan od begova Brankovića iz Crnče, Muhamed, služio je vojsku u Beču, ostao tamo kao Langediener, i doterao do feldvebela. (str. 269)

  20. 4.2.5 Kombinacija germanizma i vlastitog imenaMalo zatim pojavio se Abidaga, u pratnji Tosun-efendije, majstor-Antonija i još nekolicine uglednih Turaka. (str. 47) 4.2.6 Kombinacija domaće riječi i neprilagođenog germanizmaTo svira vojni lekar, Regimentsarzt, dr Balaš, a prati ga žena komandanta garnizona, pukovnika Bauera. (str. 303)

  21. 4.2.7 Stvaranje novih riječi od germanizama

  22. 4.2.8 Upotreba historizamaAli ovog puta nisu došla samo dvojica štrajfkora, koji treba da ostanu na straži, nego sa njima i vahtmajster Draženović, lično. (str. 191) 4.2.9 Gomilanje različitih germanizama u rečeniciPodalje iza oficira nailazila je četa pešadije, jegera, u zelenim uniformama, sa perjem na kožnom čaku i belim kaišima preko grudi. (str. 152) 4.2.10 Gomilanje germanizama iz iste porodice riječiTo su nova oficirska kasina, jer je dotadašnja, jedna prizemna mala zgrada, [...], postala tesna za povećan broj oficira. (str. 272)

  23. 4.2.11 Promjena fonološkog sastava germanizma <k> prelazi u <g> ; <ä> prelazi u <e>Regrutiodlaze bez bune i gužve. (str. 206)Izvaroši se čuo bubanja zatim truba jegerskogodreda, [...] (str. 156) 4.2.12 Germanizam kao apelativNeki Huso Kokošar, Ciganin bez časti i određenog zanimanja, kome je sramna bolest još u prvoj mladosti izjela nos, predvodio je desetinu golača, naoružanih starinskim sistema Werndl, sa dugačkim bajonetama, i vodio glavnu reč u čaršiji. (str. 349)

  24. 4.3 Klasifikacija germanizama s obzirom na semantička polja %

  25. Vojni naziviuniforma, Langediener, marš, feldvebel, šlem, šuckor, šanac, haubica, granata, Oberleutnant, oficir, šrapnelBili su u belim uniformama, sa belim, tropskim šlemovima na glavi. (str. 378) • Zanatstvomajstor, kelner, kelnerica, calkelner, kupler, šloserskiI doziva kelnera i naređuje mu nešto nemački. (str. 218)

  26. ImenaŠreiber, Burgenland, Austrija, Austro-Ugarska monarhija, Graz, Merkur, Albert ApfelmajerGleda ih pravo u lice, ali ne vidi njih, nego sitne rubrike Merkura koje treba da donesu njenu sreću ili nesreću. (str. 320) • Kućanski predmetilampa, roletna, flaša, grif, štap, štala, fijakerI razgovor pijanog čoveka i trezne žene nastavlja se [...] pored flaše nekog skupog vina i pored dve čaše [...]. (str. 218)

  27. Socijalni životmatura, studij, Reclam’s Universal-Bibliothek, fircen-funfcen, gost, Extra-ZimmerGlavna strana lektira tadašnjih mladih ljudi u sarajevskoj gimnaziji sastojala se od dela iz poznate i ogromne nemačke izdavačke kuće Reclam’s Universal-Bibliothek. (str. 294) • Apstraktni pojmovicilj, skandalMilan je onaj koji svaki skandal guši u samom zametku. (str. 221)

  28. Odjevni predmetikragna, šnir, štirkanNa njemu je uvek košulja sa štirkanim grudima, tvrdom kragnom i okruglim manšetama na kojima beleži brojeve i privremene račune. (str. 318) • Hranašpeceraj, kukuruzanŠrajber je držao ono što se zvalo “mešovita radnja” ili “špeceraj” [...] (str. 211)

  29. NovacgrošU opreznom sašaptavanju i dogovaranju po kolibama i pojatama kulučari su sakupili među sobom znatnu svotu od sedam groša kojom će podmiriti Merdžana. (str. 57) • Muzički instrumentiharmonika, mundharmonikaA uvečer su sa mnogobrojnih prozora te ružne zgrade odjekivali glasovi nerazumljivih vojničkih pesama, praćeni mundharmonikom. (str. 164)

  30. 4.4 Klasifikacija s obzirom na zamjenjivost s bosanskim ekvivalentom • Ca. 2.000 germanizama u bos. jeziku • Dijele se na zamjenjive i nezamijenjive germanizme • Njemačke posuđenice postale su i sastavnim dijelom frazema u bos. jeziku

  31. 4.4.1 ZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su:flaša (= boca)faliti (= nedostajati, izostajati)šlem (= kaciga)liferovati (= isporučiti) 4.4.2 NEZAMJENJIVI GERMANIZMI iz korpusa su:štirkan, roletna, štap i sl.

  32. Pregled • Uvod • O Ivi Andriću • O djelu na »Na Drini ćuprija« • Analiza korpusa • Zaključak

  33. Zaključak • Bosansko-njemački kontakti rezultirali su velikim brojem germanizama u bos. jeziku • U djelu »Na Drini ćuprija« evidentirano je 570 germanizama • Ivo Andrić germanizme koristi u originalnom obliku (Langediener), u adaptiranom obliku (oficir), tvori nove riječi (kelnerovati, jegerski, švapski) i sl. • Podjela germanizama po semantičkim poljima rezultiralo je sljedeća područja: zanatstvo, muzički instrumenti, novac, vojni nazivi, imena, odjevni predmeti, kućanski predmeti, hrana, socijalni život i apstraktni pojmovi • Najbrojnije semantičko polje je Vojni nazivi s ukupno 177 germanizama.

  34. HVALA NA PAŽNJI VIELEN DANK FÜR IHRE AUFMERKSAMKEIT

More Related