1 / 11

Francuska revolucija 1789.-1815 .

Francuska revolucija 1789.-1815 . OD APOSLUTISTICKE DO USTAVNE MONARHIJE. Francuska je bila najnaseljenija zemlja u Evropi u to vreme , uo č i Revolucije , bilo je 25.000.000 stanovnika Uredjenje : apsolutisti č ka monarhija

meryle
Télécharger la présentation

Francuska revolucija 1789.-1815 .

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Francuskarevolucija1789.-1815.

  2. OD APOSLUTISTICKE DO USTAVNE MONARHIJE • Francuska je bilanajnaseljenijazemlja u Evropi u to vreme, uočiRevolucije, bilo je 25.000.000 stanovnika • Uredjenje: apsolutističkamonarhija • Društvo: višeslojno ; delilo se na 3 staleža: Sveštenstvo, Plemstvo i Treći stalež • Između prva dva staleža i Trećeg bile su nepremostive razlike • Gubitak kolonija za Francusku značilo je početak krize ( doba Luja XV ) • U doba Luja XVI i njegove žene kraljice Marije Antoanete ( „Kraljica Deficit“ ) kriza dosegla vrhunac • Narod nezadovoljan • Radi pronalaska rešenja saziva se SKUPŠTINA DRŽAVNIH STALEŽA ( nije zasedala poslednjih 175 godina ) u Versaju 5.maja 1789.godine • Iako je Teći stalež imao isto poslanika koliko i prva dva uvek je bivao nadglasan jer je svaki stalež imao pravo na jedan glas • Proglašenje narodne skupštine 17.juna 1789.godine

  3. USTAVNA MONARHIJA • Treći stalež proglasio skupštinu USTAVOTVORNOM a onda im se pridružili i poslanici ostala 2 staleža • Luj XVI kao odgovor na ovaj potez okupio vojsku oko Pariza i Versaja s namerom da rastera ustavotvornu skupštinu • „Idite i recite vašem gospodaru da smo se mi ovde sastali snagom naroda i da nas od naših mesta mogu odvojiti samo snagom bajoneta“- Onore Gabrijel Mirabo ( jedan od vođa revolucije i njen najbolji govornik ); na ovaj način ne samo da je odgovorio kralju već je ohrabrio narod da uzme učešće u događajima koji će uslediti • Spaljena je tvdjava Bastilja ( simbol apsolutizma i tiranije ) • Francuska trobojnica plavo-belo-crvena • 5.avgusta 1789.-ukida se feudalizam u Francuskoj ( nestalo plemstvo i titula, upotrebljava se izraz „gradjanin“) • Deklaracija prava čoveka i građanina 26.avgust 1789. • 1791.- I USTAV => Ustavna Monarhija • Ustavom kralj je dobo suspenzivno veto, biračko pravo bilo je ograničeno , samo 1/5 bogatijeg stanovništva moze da bira i bude birana ( aktivno pravo ), a ostali mogli samo da biraju ( pasivno pravo )

  4. Skupština počela da donosi zakone => Zakonodavna skupština • Istomišljenici počinju da se okupljaju u klubove, preteče budućih stranaka • Najpoznatiji i najratoborniji klub bio je Jakobinski klub predvodio ga je Maksimilijan Ropespjer, a okupljao je republikance • Kordiljerski klub okupljao je sitnu buržoaziju i siromašnije stanovništvo • Fejanski klub je bio monarhistički Maksimilijan Ropespjer

  5. DOBA REPUBLIKE • Bekstvo kralja i kraljice • Kralja Luja XVI vraćaju u Tiljeru gde ga drže u zarobljeništvu sve dok nije prihvatio ustav • Kralj Luj XVI nadao se pomoći od strane Fejanskog kluba i kraljičine domovine, Austrije • Nastaje francuska himna Marseljeza • 10.avgusta 1792. godine ukinuta monarhija u Francuskoj • 1792. bitka kod Valmija ( Francuka protiv Austrije ) • Konvent ( Narodni konvent-skupština ravnopravnih građana ) 22.septembra proglasio republiku; organizovao suđenje kralju koji je pogubljen početkom sledeće godine, a posle njega i kraljica Marija Antoaneta • Teror ( Režim giljotine ) ; pobijeno nekoliko hiljada ljudi, najviše neprijatelja Revolucije • Nezadovoljstvo na monarhističkim dvorovima • Francuskom vladaju istaknuti članovi Konventa • Jakobinska diktatura, sitna buržoazija i sirotinja preuzele vlast

  6. HIMNA FRANCUSKE MARSELJEZA Autor teksta je Rouget de Lisle. Napisao je u Strazburu u noći i zmeđu 25. i 26. aprila 1792. godine, posle objave rata Austrijskog cara. Nosila je naziv „Ratni poklič vojske na Rajni“ ( Chant de gueree pour l armee du Rhin ), ali već 30.jula kad je republikanska vojska iz Marselja prešla u Pariz, za vreme osvajanja parka Tvileri, imenovana je „Marseljeza“. Nacionalnom himnom proglašena je 14.jula 1795. godine.

  7. JAKOBINSKA DIKTATURA 1793. – 1794. • Jakobincisjedinilizakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast • 1793. II Ustav ; bio je republikanski i demokratski , ali nije stupio na snagu • Najznačajnija ličnost jakobinske diktature bio je Maksimilijan Ropespjer • U to vreme šalje mnoge eberovce na giljotinu; donosio je najrevolucionarnije odluke • Jakobinska diktatura predstavlja vrhunac francuske revolucije • Robespjer verovao da moze da preuredi francusko društvo, da preobrati crkvu, uveo novi republikanski kalendar, uveo kult „Vrhovnog bića“... • Bogato građanstvo i sirotinja bili su nezadovoljni ovakvom diktaturom; niko se nije osećao sigurno. Rezultat svega toga bila je zavera skovana protiv Robespjera, Kutona i Sen Žista. Oni su zatvoreni i poslati na giljotinu • 1794.- Kraj Jakobinske diktature • Usledio Beli teror • Termidorci, novi gospodari Konventa. Oni su : ukinuli ustanove diktature, ugušili tzv. Hlebni ustanak, ratovanje s Pruskom, Španijom, Holandijom doveli pri kraju • Revolucija se smirila

  8. DIREKTORIJUM I KRAJ REVOLUCIJE • 1795. III Ustav; bio je konzervativniji od prethodna dva , zadržao je republikansko uređenje, ukinuo opšte pravo glasa, aktivno i pasivno glasanje dobili su samo oni koj su plaćali visoki porez • Zakonodavnu vlast imao je SAVET • Izvršnu vlast imao je DIREKTORIJUM • DIREKTORIJUMse sastojao od 5 direktora ( Pol Bara, Lazar Karno, La Rvije-Lepo, Luj Letorne i Žan-Fransoa Rubel ) koji su bili članovi KONVENTA i KRALJEUBICE • Pariska sirotinja imala je veoma važnu ulogu. U početku bila je okupljena oko radikala-Eberovaca predvodjeni novinarom Žan-Rene Eberom, a onda u Udruženju jednakih Fransoa Babefa, koji je kasnije zbog nezadovoljstvaorganizovao zaveru protiv Direktorijuma. Ta zavera je otkrivena, a Babef je giljotiran 1796. godine • 9.novembra 1799. godine članovi Direktorijuma podnose ostavke, sutradan vlast su preuzela trojica konzula ( Napoleon Bonaparta, Sijes i Rože-Diko ) • 1799. IV Ustav; dao je velika ovlašćenja prvom konzulu ( Bonaparti ) zato ovaj period nazivaju još i Period Napoleonove diktature i kasnije , tokom vladavine Napoleona, vaskrsnuće monarhija u vidu carstva • Francuska revolucija završena 9.novembra 1799. godine ali njen uticaj se osećao još dugo

  9. Zanimljivosti Napoleon Bonaparta Giljotiranje tokom Francuske revolucije Sukobi u buržoaskoj revoluciji

  10. Marija Antoaneta “S’ils n’ont plus de pain . poslednja francuska kraljica qu’ils mangent de la broche” Marija Antoaneta rodjena je u Beču, u palati Hofburg, kao petnaesto dete i jedanaesta ćerka Franca I Stefana i carice Marije Terezije. Bila je udata iz strateških razloga, za francuskog kralja Luja XVI. Ubzo je postala simbol ekstravagancije 18.veka i najomraženija kraljica apsolutističke Francuske. Ovo je priča o krhkoj ženi koja je pokušavala da pronađe sebe u jednom od najburnijih trenutaka u ljudskoj istoriji. Tokom svog života, a posebno nakon smrti, Marija Antoaneta je jednima predstavljala simbol dobrote, a drugima sve ono loše za monarhiju i celu kraljevsku porodicu. Takvo mišljenje stoji sve do danas. Slika koja je stvorena o Mariji Antoaneti propagirana je pred Francusku revoluciju sve do danas. Izuzetak u tom mišljenu bili su francuski rojalisti koji su kraljicu smatrali mučenicom. Mišljenje mnogih ljudi počelo je da se menja onda kada savremenici kraljice počili da objavljuju biografiju Marije Antoanete i prikazuju je u boljem svetlu. Život poslednje francuske kraljice okončala je giljotina 1793.godine. Njeno telo bačeno je u zajedničku grobnicu u dvorištu crkve Rue d Anjou u Parizu, a 158 godina kasnije njeno telo prebačeno je u crkvu sv.Denica u Parizu.

  11. Ivana-Minori Maslovar III 3

More Related