1 / 24

Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika

Darjan Horvat (Graz). Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz d arjan.horvat@edu.uni-graz.at. Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika. 2. Workshop. Graz, 12.06.2013. Sadr žaj. Uvod Samoglasnici Polusamoglasnici Prozodijski sustav

micol
Télécharger la présentation

Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Darjan Horvat (Graz) Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz darjan.horvat@edu.uni-graz.at Fonetska i fonološka analiza erdeljskog bajaškog dijalekta i hrvatskog jezika 2. Workshop Graz, 12.06.2013

  2. Sadržaj • Uvod • Samoglasnici • Polusamoglasnici • Prozodijski sustav • Suglasnici • Posuđenice • Zaključak • Literatura

  3. Uvod • Analiza fonetskih i fonoloških sustava erdeljskog bajaškog dijalekta te hrvatskog jezika uključuje: • Usporedbu broja fonema • Njihovu fonetsku različitost (način i mjesto artikulacije) • Varijante fonema • Razdiobu (fonemske skupine)

  4. Samoglasnici • Erdeljski posjeduje 9 samoglasnika: a [a], ă[ǝ], î[ɨ], e [e], ę[ɛ], i [i], o [o], ǫ[ɔ] • U hrvatskom jeziku postoje pet standardnih (univerzalnih) i dva izvedena samoglasnika: a [a], i[i], e [e], u [u], o[o]+ ie [͜ie] i r [r̥]

  5. Najvećuspecifičnost u sustavusamoglasnika erdeljskog dijalekta predstavlja postojanje sljedećih glasova: ă[ǝ], î [ɨ], ǫ [ɔ], ę [ɛ]

  6. Samoglasnik ă [ǝ] • Srednjeg reda, srednjeg stupnja otvorenosti te nelabijalan • Sličan engleskom e(r) u father ʽotacʼ, odnosno mother ʽmajkaʼ ili francuskom nijemom e u me • Može stajati u sve tri pozicije u riječi, npr. ăsta ʽovaj’, băjaš ʽRom, čovjekʼ ilijarbăʽtravaʼ

  7. Samoglasnik î [ɨ] • Srednjeg reda, zatvoren i nelabijalan • Izgovor mu je sličan glasu ǎ [ǝ], no ipak dalje iza i zatvorenije, nešto kao spoj između i i u. • Dolazi u sve tri pozicije u riječi: îsʽsuʼ, kînvaʽnekoćʼ, zîʽdanʼ

  8. Samoglasnikǫ [ɔ] • Stražnjegreda, otvorenijioderdeljskog, ali i odhrvatskogsamoglasnikaotelabijalan • Ostvaruje se: • Namjestima gdje u standardnom rumunjskom, ali i u ludarskom muntenskom stoji diftong oa [o̭a], npr. pǫrtă umjesto rumunjski poartăʽ(on)nosiʼ • Na mjestima gdje tog diftonga u standardu rumunjskog nema, npr. papirǫšilje ʽdokumentiʼ • Na mjestima gdjestoje diftonzi au [aw] (ǫuzit naspram auzit ʽčuoʼ) i ua [wa] (lǫt naspram luat ʽuzeoʼ)

  9. Zatvoreno o [ọ] • Zatvorenije od hrvatskog, ali i erdeljskog samoglasnika o. • Položaj mu je jezika prema nepcu stražnji te je labijalan. • Dolazi u sve tri pozicije u riječi: kọpil ʽdijeteʼ, slobọd ʽbiti slobodan, dopušteno jeʼ i tęškọ ʽteško’.

  10. Samoglasnik ę [ɛ] • Otvoreniji od erdeljskog vokala e, položaj mu je jezika prema tvrdom nepcu središnji te je nelabijalan. • Realizira se na mjestima: • gdje u standardnom rumunjskom stoji diftong ea [ḙa], npr. avę naspram avea ʽimao jeʼ • gdje tog diftonga u standardnom rumunjskom nema, npr. ęj naspram a(n)iʽgodineʼ • u posuđenicama iz lokalnog hrvatskog idioma, npr. dęvet ili dęset

  11. Zatvoreno e [ẹ] • Položaj prema tvrdom nepcu je središnji te je labijalan. • Dolazi u sva tri položaja u riječi (rjeđe u inicijalnoj ‒ najčešće kod posuđenica). • Najčešće dolazi u nenaglašenom slogu i to s najvećom učestalošću na kraju riječi, npr. arẹ ʽimaʼ.

  12. Polusamoglasnici • Erdeljski fonetski sustav posjeduje i dva jedinstvena poluglasa: j [i̭] i u [w] • Oba su glasa zatvorena, s time da je [i̭] prema položaju nastanka prednji i nelabijalni, dok je [w] stražnji i labijalni. • Tvore diftonge i triftonge

  13. Prozodijski sustav • Erdeljski – ekspiratorni, dinamički naglasak, naglašeni slog određen samo silinom (jačinom) • Hrvatski – melodični, zvučni (akustički) naglasak, unutar naglašenog sloga, osim siline,razlikuje kretanje tona (dizanje i spuštanje) i trajanje (dužina i kračina) sloga

  14. Akcent kod posuđenica • Zagreb ‒ Zagréb • Palovec ‒ Palovéc • Subotica ‒ Subotíca • Josip ‒ Josíp

  15. Suglasnici • U erdeljskom dijalektu postoji 24 suglasnika: [b], [p], [d], [t], [g], [k], [v], [f], [z], [s], [ʒ], [ʐ], [ʃ], [ɕ], [dʐ], [tɕ], [ts], [h], [m], [n], [ň], [l], [lʾ], [r]. Grafički po istom sustavu glase: b, p, d, t, g, k, v, f, z, s, ž, ź, š, ś, đ, ć, c, h, m, n, nj, l, lj, r. • Hrvatski razlikuje 25: [b], [p], [d], [t], [g], [k], [v], [f], [z], [s], [ʒ], [ʃ], [ʒ́], [ǯ], [tɕ], [ʧ], [ts], [x], [m], [n], [ń], [l], [ĺ], [r], [j]. Grafički: b, p, d, t, g, k, v, f, z, s, ž, š, đ, dž, ć, č, c, h, m, n, nj, l, lj, r, j.

  16. Suglasnik[v] • Iako u oba jezika labiodentalan, u hrvatskom je sonant i zvučni polusamoglasnik, a u erdeljskom nesonant te zvučni frikativ. • Formira se u sve tri pozicije u riječi, a u finalnoj vrlo često kao f, primjerice mljuf umjesto mljuv ʽmojʼ.

  17. Suglasniciź [ʐ] i ś [ɕ] • Palatalni frikativi, nešto mekši od hrvatskih suglasnika ž [ʒ]iš [ʃ]. • Specifičnost erdeljskog dijalekta, npr. źęmẹnj ʽblizanci’ ili śinjiʽtko’

  18. Suglasnik ć [tɕ] • Palatalna bezvučna afrikata, npr. ješć(i̭) ʽjesi’ • Nešto mekša nego slična u hrvatskom, ali i od slivenika u lokalnim kajkavskim govorima u kojima je došlo do jednačenja ć [ʨ] i č [ʧ] te nastanka mekšeg, stridentnijeg ćʼ.

  19. Suglasnik đ [dʐ] • Palatalna, ali za razliku od antecedentnog glasa, zvučna afrikata, npr. viđala ʽvid, pogled’ • Nešto mekša nego ona u hrvatskom jeziku.

  20. Suglasnicinj [ň]i lj [l̕] • Suglasnik nj [ň] je dentalni palatalizirani nazal, mekši od hrvatskog nj [ń], npr. njime ʽnitko’. • Realizira se u početnoj, središnjoj i završnoj poziciji u riječi. • Suglasnik lj [l̕] je palatalizirani zvučni lateral, palatalniji od hrvatskog parnjaka lj [ĺ], npr. lji ʽim, ih’. • Ostvaruje se u sva tri položaja u riječi.

  21. Suglasnik h [h] • Velarni bezvučni frikativ • Može stajati na sva tri mjesta u riječi, s time da se na kraju realizira jedino u posuđenicama iz hrvatskog, npr. povrh, odraslihi sl. • Vrlo se često ostvaruje protetički na pozicijama gdje nije etimološki opravdano ili gdje takav glas ne postoji u standardnom rumunjskom, npr. hunđi ʽgdje’ (u stand. rum. unde), hastmă ʽastma’ (u stand. rum. astmă)

  22. Posuđenice • Sve veći utjecaj hrvatskog standardnog jezika, ali i lokalnog kajkavskog idioma • Većina se uklapa u fonološku i morfološku strukturu erdeljskog, no postoje i slučajevi gdje se preuzima čitava strana riječ

  23. Zaključak • Erdeljski posjeduje bogatiji vokalni sustav te dva jedinstvena polusamoglasnika pomoću kojih se tvore diftonzi i triftonzi. • Erdeljski ima dva jedinstvena suglasnika koji nisu dio standarda hrvatskog jezika • Razlike u naglasnom sustavu • Posuđenice najčešće fonološki adaptirane prema erdeljskom sustavu

  24. Literatura • Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko, Pavešić, Mirko, Peti, Vesna Zečević, Marija Znika 20054. Hrvatska gramatika. Zagreb. • Lončarić 1996: Lončarić Mijo. Kajkavsko narječje. Zagreb • Klein 1972: Horst G. Klein. Einführung in die rumänische Sprache, Tübingen. • Radosavljević 2010: Radosavljević, Petar. Jezik Roma Bajaša na teritoriju Republike Hrvatske. Doktorska disertacija. Zagreb. • Stjepko Težak, Stjepan Babić 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik za osnovno jezično obrazovanje. Zagreb. • Tošović 1988: Tošović, Branko. Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. Sarajevo. • Sikimić 2005: Sikimić, Biljana. Banjaši u Srbiji. In: Sikimić, Biljana (ur.). Banjaši na Balkanu: Identitet etničke zajednice. Beograd. S. 249‒275. • Blažeka 2003: Blažeka, Đuro. Govor Svetog Martina ‒ najsjevernijeg mjesta u Hrvatskoj. In: Nosić, Milan (ur.). Riječ. Rijeka. S. 9‒18. • Blažeka 2007: Blažeka Đuro. Međimurski interdijalekt. In: Brozović Rončević, Dunja (ur.). Rasprave instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 33. Zagreb. 1‒18.

More Related