Održavanje u brodarstvu – klasa broda i održavanje na brodu

1. Održavanje u brodarstvu – klasa broda i održavanje na brodu

2. Budući da brod, kao prijevozno sredstvo zalazi u teritorije mnogih zemalja, on mora podlijegati propisima koji su na snazi u tim državama. Da bi brod obavljao međunarodnu funkciju ti propisi se ne smiju previše razlikovati. Ako se propisima ne udovolji, mogu postati generator indirektnih troškova održavanja. Svaka se administrativna mjera koja uzrokuje zastoj brodskog sustava mora pripisati propustima u organizaciji održavanja. Većinu propisa donosi Međunarodna pomorska organizacija (IMO), specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda (UN-a). Članice IMO-a, tj. sve zemlje uključene u pomorski promet, imaju obvezu primjenjivati ratificirane norme na brodovima što viju njihove zastave.

3. Konvencije u okviru IMO- a: 1. Konvencija o teretnim linijama ili Konvencija o nadvođu – LLC (Load Line Convention); 2. Konvencija o sigurnosti života na moru - SOLAS konvencija (The International Convention for the Safety of Life at Sea); 3. Konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova - MARPOL konvencija (The International Convention for the Prevention of Pollution From Ships); 4. Konvencija o standardima obuke i stražama – STWC konvencija (The International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers). Najvažniji međunarodni dogovori doneseni izvan IMO- a, koji se odnose na brod su: 1. Radio propisi (Radio Regulations) koji su utvrđeni u okviru Međunarodne unije za telekomunikaciju (ITU - International Telecommunication Union); 2. Pomorski propisi i preporuke Međunarodne organizacije za rad - ILO (International Labour Organization).

4. Klasifikacija brodova Osim ovih postoje i propisi klasifikacijskih zavoda, međunarodnih i nacionalnih, na koje se i konvencije oslanjaju. Klasifikacijska društva, na osnovi odobrenja vlasti provjeravaju projekte, gradnju, djelovanje u službi i održavanje prema međunarodnim i nacionalnim standardima o sigurnosti na moru. Klasifikacijom se postavljaju standardi za trup, strojni dio, opremu i službu, a provodi se i provjera da li su brodovi građeni i održavani prema standardima.

5. Djelatnosti klasifikacijskih društava su tehničke naravi, usmjerene na unapređenje sigurnosti ljudskih života i imovine na moru kao i zaštita okoliša mora i unutarnjih vodnih putova, uključujući: • utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu te baždarenje brodova, • utvrđivanje postupka za sigurno korištenje broda i za zaštitu od zagađivanja okoliša, • istraživanje nezgoda brodova, • klasifikacija brodova i plutajućih objekata, • aktivnosti u svezi s tehničkom dokumentacijom, izgradnjom, preinakama, popravcima i korištenjem brodova i plutajućih objekata i kontejnera.

6. Prethodne aktivnosti uključuju: • izdavanje tehničkih pravila, koja propisuju najviše moguće međunarodno priznate tehničke standarde, • tehnički nadzor u skladu s tehničkim pravilima, • izdavanje dokumenata, knjiga i izvještaja na temelju obavljenog tehničkog nadzora.

7. Obavljanjem tehničkog nadzora Registar utvrđuje udovoljava li brod odgovarajućim zahtjevima Pravila za određenu namjenu i za određeno područje plovidbe. Brodogradilišta, proizvođači, brodari itd, obvezni su ekspertima Registra omogućiti pristup i osigurati potrebne uvjete za obavljanje tehničkog nadzora. Na temelju obavljenog tehničkog nadzora Registar sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjerava isprave i knjige.

8. Nadzor nad gradnjom obuhvaća: 1. odobrenje tehničke dokumentacije, 2. nadzor gradnje broda kod graditelja. Prije početka gradnje broda treba podnijeti Registru na uvid ili odobrenje tehničku dokumentaciju u tri primjerka. Tehnička dokumentacija mora biti izrađena i upotpunjena potrebnim podacima, tako da je moguće provjeriti udovoljava li brod zahtjevima Pravila. Odobrenje tehničke dokumentacije potvrđuje se pečatom Registra i potpisom eksperta.

9. Tijekom gradnje broda brodogradilište mora izraditi program provjere funkcionalnosti (program ispitivanja). Cilj provjere funkcionalnosti je dokazivanje usklađenosti pregledavanih sustava, opreme i uređaja s pravilima. Dužnost brodogradilišta jest pravovremeno izvještavati Registar o završetku pojedinih faza gradnje broda, kako bi ekspert mogao izvršiti pregled u svrhu utvrđivanja usklađenosti izvedenih radova s Pravilima.

10. Tehnička dokumentacija broda Opća dokumentacija koja se podnosi na uvid (ne podliježe odobrenju): 1. tehnički opis, 2. opći plan, 3. plan kapaciteta, 4. linije broda s tablicama očitanja, 5. plan dokovanja.

11. Dokumentacija koja se odnosi na trup: 1. Glavno rebro s karakterističnim presjecima i općim podacima 2. Uzdužni presjek 3. Vanjska oplata 4. Palube 5. Pražnice grotala 6. Dvodno 7. Nepropusne pregrade 8. Upore i nosači 9. Pojačanja za led i ostala pojačanja 10. Struktura pikova sa statvama 11. Skrokovi i nogavice 12. Temelji strojeva i odrivnih ležajeva 13. Nadgrađa i kućice 14. Otvori na palubama 15. Dokumentacija o opremljenosti trupa za podvodni pregled (vezanu uz oznaku IWS) 16. Temelji opreme, jarbola, stupova i dizalica 17. Ljuljna kobilica 18. Zavarivanje i plan snimanja 19. Zaštita od korozije 20. Priručnik za krcanje 21. Program ispitivanja 22. Proračun unutarnjih sila broda na mirnoj vodi (momenti savijanja, poprečne sile, itd) 23. Proračun geometrijskih karakteristika poprečnih presjeka broda (mom. tromosti itd.) 24. Za slučaj direktnog proračuna: model strukture, svojstva, rubni uvjeti, opterećenja 25. Plan fiksnih i privremenih sredstava koja omogućuju pristup pregledavanim mjestima

12. Osim ove dokumentacije, podnosi se i dokumentacija koja se odnosi na: 1. Stabilitet 2. Nadvođe 3. Strojni uređaj 4. Cjevovode 5. Rashladne uređaje 6. Električnu opremu 7. Automatizaciju 8. Radioopremu 9. Sredstva za signalizaciju 10. Pomagala za navigaciju 11. Protupožarnu zaštitu 12. Sredstva za spašavanje 13. Uređaji za rukovanje teretom 14. Zaštitu pri radu, smještaj posade i prijevoz putnika 15. Prijevoz opasnih tereta 16. Prijevoz kemikalija 17. Prijevoz ukapljanih plinova 18. Program ispitivanja na pokusnoj plovidbi

13. Nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme u brod utvrđuje: 1. Je li konstrukcija izvedena u skladu s pravilima i odobrenom tehničkom dokumentacijom i jesu li upotrijebljeni propisani materijali. 2. Jesu li materijali, strojevi, uređaji i oprema koji se ugrađuju u brod izrađeni pod nadzorom u skladu s pravilima i imaju li odgovarajuće potvrde o nadzoru nad izradbom. 3. Provode li se radovi u skladu sa zahtjevima pravila i dobrom brodograđevnom praksom. 4. Jesu li obavljena zadovoljavajuća ispitivanja funkcionalnosti u opsegu i skladu s propisanim i odobrenim programom ispitivanja i zahtjevima pravila.

14. Zahtjevi ispitivanja tijekom gradnje Zahtjevi ispitivanja nepropusnosti trupa - nakon što su postavljene sve pražnice grotala i ugrađena sva vodonepropusna vrata, te postavljeni svi prolazi kroz strukturu, a prije nego što se nanese zaštitni premaz, cementna ili neka druga obloga preko zavarenih spojeva, svi tankovi i vodonepropusne pregrade ili vodonepropusne palube moraju se ispitati na nepropusnost. Tlačenje prostora i dijelova strukture kod kojih je jedna od granica vanjska oplata moraju se ispitati prije porinuća (hidrauličko tlačenje, tlačenje zrakom, ispitivanje polijevanjem vodenim mlazom, ispitivanje strukture tankova).

15. Tipno odobrenje proizvoda Proizvod koji se tipno ispituje mora biti izrađen u skladu s odobrenom dokumentacijom, od odobrenog materijala i uz primjenu odobrene tehnologije i po odgovarajućim normama, koje će se primjenjivati u proizvodnji. Ogledni primjerak treba biti izabran iz tekuće proizvodnje. Odobrenje proizvođača i ispitnih institucija Svrha odobrenja je utvrđivanje je li proizvođač sposoban izraditi i isporučiti proizvode koji udovoljavaju zahtjevima Pravila glede kakvoće, identifikacije i dokumentacije. Ispitne institucije koje pružaju usluge ispitivanja uređaja i opreme, koje podliježu nadzoru, moraju biti odobrene za takve djelatnosti.

16. Utvrđivanje sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe Provodi se odobrenje tehničke dokumentacije i pregled broda. Tijekom pokusne plovidbe brod ne smije prevoziti teret ni putnika, nego isključivo posadu i osobe zaposlene na brodu u svrhu izvođenja radova i ispitivanja. Na brod se primjenjuju pravila koja se odnose na teretni brod. Na osnovi izvršenog nadzora brodu se izdaje svjedodžba o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe. Pregled obuhvaća provjeru da li je brod građen pod nadzorom i u skladu s propisima i odobrenom tehničkom dokumentacijom i provjeru funkcionalnosti brodskih sustava.

17. Pregled postojećih brodova Pregled se obavlja na zahtjev brodara. Brodar je odgovoran za organizaciju pregleda. Pregledi se pomno pripremaju unaprijed, za što je potrebno osigurati uvjete i dokumentaciju. Registar nakon obavljenog pregleda izdaje odgovarajuće isprave. Postoji više vrsti pregleda: • redovni pregled – početni (initial), godišnji (annual), međupregled (intermediate), pregled obnove klase (renewal), pregled dna (bottom survey) • izvanredni pregled - nakon nezgode, popravaka, dugotrajne raspreme i sl.

18. Oznake klase Brodu koji udovoljava zahtjevima pravila dodjeljuje se oznaka klase registra, koja je identifikacija sigurnosti i svojstava broda. Oznaka klase sastoji se od: • osnovne oznake klase, iza koje se dopisuju • dodatne oznake. Oznake klase registra se dodjeljuju brodu za • trup, • strojni uređaj, • rashladni uređaj.

19. Trupu broda se u svrhu klasifikacije dodjeljuju: Osnovna oznaka: • oznaka nadzora nad gradnjom malteški križ , • oznaka kakvoće trupa. Dodatne oznake klase: • oznaka područja plovidbe, • oznaka kategorije pojačanja za led, • oznaka namjene, • oznaka konstrukcijskih osobina broda.

20. Primjeri:  1A1 Passanger Ship E0 NAUT-B  1A1 Tanker for Chemicals and Oil products E0  1A1 General Cargo/Container Carrier E0 ICE-1A  1A11 Tanker for Oil PP3 E0  1A1 Bulk Carrier HC/E E0  1A1 E0 HELDK ICE-C  1A1 Container Carrier E0 ICE-C  1A1 SUB III  1A1 Oil Storage Vessel CRANE E0 F-AMC HELDK POSMOOR (ATA) •  simbol označavanja da je brod građen pod nadzorom • 1A1 glavna oznaka klase da brod udovoljava pravilima registra bez obzira na tip broda. Minimalna klasa je ovisna o tipu broda, opremi na njemu i području plovidbe i sastoji se od 1A1.

21. E0 oznaka za službu brodova koji udovoljavaju pravilima za strojarnicu bez nadzora na moru i privezu • NUAT-B oznaka za službu brodova s povećanom sigurnošću plovidbe što uključuje posebne dodatke na komandnom mostu i nautičkim instrumentima • ICE-1A oznaka za službu brodova s pojačanjima za led • ICE-C oznaka službe brodova za lagane ledene uvjete • PP3 oznaka službe za tankere posebno uređene za zaštitu od zagađenja mora • HELDK oznaka službe za brodove sa helikopterskim palubama • SUB III Oznaka za podmornice • CRANE oznaka službe brodova s trajno postavljenim dizalicama • F-AMC oznaka službe broda sa pojačanom zaštitom od požara • POSMOOR (ATA) oznaka službe brodova sa automatiziranim sustavom za sidrenje i pozicioniranje s daljinski upravljanim pokretačima

22. Klasifikacijske isprave i Registar pomorskih brodova Zahtjev za izdavanje svjedodžbi o klasi podnosi brodar pismenim putem. Nakon što se brodu dodijeli klasa, njegove osnovne značajke s oznakom klase objavljuju se u registru pomorskih brodova. U registru se pomorskih brodova osim osnovnih i dodatnih oznaka klase vezanih za trup, stroj i rashladni uređaj, brod detaljno opisuje i dodatnim podacima vezanim uz njegove glavne izmjere, nosivost, materijal gradnje, snagu porivnih i pomoćnih strojeva i slično. Registar pomorskih brodova se u pravilu izdaje jedanput godišnje. U RH klasifikacijsko društvo je Croatian Register of Shipping.

23. Brodska terotehnologija se oslanja na pouzdanost uz zahvate, dok se pravila i propisi klase oslanjaju na sigurnost. Dio propisa klase koji se odnosi na kontrolu tijekom iskorištavanja broda, zadire u područje teretehnologije. On normira zahvat održavanja, ali njegova svrha nije terotehnološka, već sigurnosna tako stvarajući probleme u organizaciji održavanja (ponekad duplirajući zahvate) radi postizanja zadovoljavajućeg stupnja sigurnosti broda. Klasifikacijski zavodi polako shvaćaju posljedice interferencije svojih propisa o sigurnosti, pa dijelom već u pravilima, a dijelom u praksi, nastoje prilagoditi svoje zahtjeve. Tako oni već prihvaćaju plan održavanja kao osnovu za ocjenu sigurnosti broda.

24. Inspekcije, održavanje i popravci na brodu Unatoč vremenu kao bitnom faktoru u ekonomskoj ekspolataciji broda, stalni nadzor, inspekcije i održavanje su apsolutni prioritet za potpunu i cjelovitu osposobljenost broda u pomorskoj plovidbi. Zapovjednik bih trebao steći generali uvid u stanje broda prije preuzimanja zapovjedništva i nastaviti sa redovitim inspekcijama i planiranim održavanjem tijekom službe na brodu. Postupci i praćenje održavanja broda moraju biti sadržani u SMS (Safety Management System) broda tako da se svi mogući propusti izbjegnu i omogući pravilno održavanje u skladu sa važećim konvencijama i ISM (InternationalSafety Management) Kodeksom.

25. Osposobljenost broda (Seaworthness) Nakon što je Zapovjednik preuzeo zapovjedništvo i prije svakog pomorskog podhvata Zapovjednik se mora uvjeriti da je brod u dobrom stanju i da je mora dostojan u svakom pogledu. Ako Zapovjednik zna ili pronađe nedostatke koji mogu utjecati na sigurnost ili osposobljenost broda on mora odmah izvijestiti Tvrtku. Međutim, klasifikacisko društvo ili lučke vlasti mogu zatražiti da se nedostaci isprave prije isplovljenja što vuče za posljedicu ekonomski gubitak i zadržavanje isplovljenja broda. Važno je zapamtiti da se sve inspekcije i održavanje mora arhivirati u elektronskom ili pisanom obliku. Svi popravci na brodu moraju biti u skladu sa važećim tehničkim standardima ili u skladu sa upustvima proizvođača opreme.

26. Oprema za spašavanje Iz vrlo opsežne liste sa stavkama za pregled opreme za spašavanje trebalo bih izdvojiti provjere: • stanja čamaca za spašavanje, njihove opreme i soha sa čelik čelima, • instrukcija za spuštanje čamca za spašavanje - moraju biti istaknute na vidljivom mjestu, • servisnih intervala splavi za spašavanje, • svih pojaseva i prsluka za spašavanje sa svjetlosnim signalima, • roka valjanosti signalne pirotehnike, • termo-zaštitnih odjela.

27. Protuožarna oprema i instrukcije Protupožarni plan broda treba biti ažuriran, istaknut na vidljivom mjestu, čitak i jasan, a preslik plana čuvan u nepromočivom spremniku s vanjske strane nadgrađa. Između ostalog provjera protupožarne opreme uključuje provjeru: • požarnog alarma, • stanja u spremi protupožarne opreme, požarnih stanica s crijevima i mlaznicama, aparata za gašenje požara, odjela sa aparatima za disanje i boca sa zrakom, • stanja protupožarnih klapni, vrata i vodonepropusnih vrata. Važan dio protupožarnog sistema su detektori za otkrivanje požara, bilo detektori dima, topline ili plamena. Sistem treba testirati u za to propisanim intervalima i sve manjkavosti ili greške u sistemu odmah otkloniti. Ako je neki dio protupožarne opreme na popravku mora se odmah nadomjestiti.

28. Oprema u slučaju onečišćenja uljima Zapovjednik mora voditi računa da oprema za sprečavanje onečišćenja mora biti na broju i lako dostupna. Obično su tu uključena sredstva za čišćenje, uljne brane, zračne pumpe sa crijevima za prepumpavanje, otapala ulja, priručne spremnike, čizme i rukavice.

29. Navigacijska oprema Zapovjednik mora provjeriti da: • je sva elektronička pomagala za navigaciju su u dobrom stanju i pravilno održavana, • kursograf, pisač dubinomjera, pisač navtexa i pisač EGC imaju dovoljno zalihe papira, • elektronski navigacijski sistemi GPS, DGPS i ECDIS pokazuju točnu poziciju broda, • su sve publikacije za navigaciju, kao i pomorske karte ažurirane i korigirane, • sekstant i magnetski kompas imaju važeću tablicu greške kao i tablicu devijacija.

30. Navigacijska pomagala (ARPA, radari, dubinomjeri, ECDIS, GPS) imaju ugrađene alarme koji se aktiviraju kada su određeni parametri prekoračeni (recimo kada brod dođe na dubinu manju od 20 metara ispod kobilice tada dubinomjer aktivira alarm, ako je tako namješten). Svi su partametri namještani uzimajući u obzir karakteristike broda i sigurnosne standarde. Samo Zapovjednik može odobriti promjenu paramentara i takvu promjenu unijeti u pisanom obliku u brodski dnevnik.

31. Brodski kompjuteri, integrirani navigacijski sistemi i automatizacija brodskog pogona Današnji brodovi su opremljeni IBS (integrated bridge system) tehnologijom na zapovjedničkom mostu i total concept automatizacijom brodske strojarnice. Svi brodovi građeni poslije 01-07-2002 moraju biti opremljeni VDR (voyage data recorder), isto što je u zračnom prijevozu «crna kutija» i AIS (automatic indentification sytem) sistemom automatske indentifikacije. Danas gotovo svi brodovi imaju ugrađenu ovu opremu bez obzira na starost.

32. Konfiguracija na zapovjedničkom mostu: • TFT / LCD ARPA radari • VMS Voyage Management System • ECDIS Electronic Chart Display and Information System • GPS, DGPS • Dopplerov brzinomjer • Žiroskopski kompas • Auto pilot i track pilot • Dubinomjer sa memorijom • Anemometar • AIS sistem automatske indentifikacije • VDR «crna kutija»

33. Voyage management system uključuje: • ekran pokazivač elektronskih karata sa mogućnošću stapanja radarske slike • središnji komandni ekran na kojemu su integrirani i prikazani svi parametri važni za navigaciju, stanje pogonskog sustava broda i općenito alarmni sistem • sistem planiranja putovanja koji uključuje ažuriranje elektronskih karata, planiranje rute broda na elektronskim kartama, izbor najbolje rute s obzirom na vremenske prilike, praćenje stanja vremena i pognoza vremena, • automatsku navigaciju po planiranoj ruti u elektronskoj karti takozvani track pilot • sistem praćenja opterećenja brodskog trupa, stanja ljuljanja, posrtanja broda s prikazom poprečnih i uzdužnih sila na brod i teret. Putnički brodovi su opremljeni sa duplim i nezavisnim IBS sa svim kritičnim komponentama dupliranim.

34. Automatizirani total conceptsystem u brodskoj strojarnici Kod modernih brodova brodske strojarnice su opremljene s: • Sustavima za sveukupni monitoring i kontrolu (UMS/UCS) s alarmima i upravljačkim panelima, ne samo u strojarnici nego i u nadgrađu kao i na zapovjedničkom mostu • DMS (diesel manuvering system) potpuno automatiziranim sustavom upravljanja pogonskim strojem sa zapovjedničkog mosta i strojarnice • DPS (diesel protection system) samostalnim sustavom smanjenja broja okretaja, smanjenja snage i u krajnjem slučaju gašenja pogonskog stroja da zaštiti brodski pogon od mogućeg oštećenja • EGS (electronic governor system) sustavom optimalizacije potrošnje i brzine pogonskog stroja • Automatskom kontrolom visokih okretaja motora u nevremenu • PCS (propulsion control system) sveukupnim sustavom kontrole i monitoringa brodskog pogona

35. Poglavlje 7 ISM (International Safety Management) kodeksa zahtjeva od Tvrtke da indentificira ključne operacije na brodu koje predstavljaju opasnost za ljude, brod i prirodni okoliš. Postupci za takve ključne operacije moraju biti dokumentirani (razrađeni do detalja i napisani) i uspostavljeni u praksi. Takvi postupci definiraju postupke i zadaće kvalificirani pojedinaca. Napredak u kompjuterizaciji navigacijskog mosta, strojarnice i općenito broda danas je svakodnevan i zahtjeva stalno usavršavanje Časnika i posade. Časnici koji upravljaju, testiraju i održavaju upravljačke sisteme moraju proći obuku na istima.

36. Trening i osnovna obuka (familiarisation) za svu posadu koja se prvi put ukrcava na dati brod mora obuhvatiti osnovne sigurnosne standarde i njihova zaduženja. Zapovjednik mora voditi računa da Časnici koji upravljaju, testiraju, održavaju i popravljaju takve upravljačke sisteme potpuno razumiju tehnička ograničenja i lažni osjećaj sigurnosti koji oni pružaju. Takvi treninzi bih trebali sadržavati: • prepoznavanje opasnosti, • analizu opasnosti, • minimaliziranje opasnosti.

37. Za bitne strojeve ili uređaje s električkim napajanjem predviđa se uz glavni izvor napajanja i napajanje iz izvora za nužnost i sustav upravljanja tim strojem ili uređajem, pored glavnog, mora se napajati i iz izvora za nužnost. Prebacivanje na napajanje za nužnost mora biti automatsko i popraćeno odgovarajućim signalom. Napajanje sustava upravljanja bitnih strojeva i uređaja mora se izvesti s dva napojna voda. Jedan vod mora ići s glavne sklopne ploče, a drugi s najbliže razvodne ploče za bitna trošila. Prebacivanje s glavnog napojnog voda na rezervni mora biti automatsko i popraćeno odgovarajućim signalom. Za napajanje alarmnog sustava i sustava zaštite mora se predvidjeti nezavisni rezervni izvor napajanja (akumulatorska baterija). Rezervni izvor napajanja alarmnog sustava mora napajati sustav u trajanju od najmanje 30 min.

38. Navigacijski sustavi i oprema Integrirani sustavi mosta moraju biti tako napravljeni da u slučaju kvara jednog od pod-sustava časniku na dužnosti bude odmah skrenuta pažnja zvučnom ili vizualnom signalizacijom, te da ne prouzrokuje kvar ni jednog drugog pod-sustava. U slučaju kvara jednog dijela integriranog navigacijskog sustava, mora se omogućiti odvojeni rad svakog pojedinog dijela opreme ili dijela sustava.

39. 1. glavni i kormilarski magnetni kompasi zajedno s postoljem i uređajima za kompenzaciju devijacije, uređajima za smjeranje smijeranje, očitavanje i rasvjetu kao i uređaje za prijenos očitanja; 2. zvrčne kompase; 3. kompase za čamce za spašavanje s uređajem za rasvjetu; 4. elektroničke pokazivače pomorskih navigacijskih karata s informacijskim sustavima (ECDIS); 5. sustave prijema zvuka; 6. radare; 7. elektronička sredstva za ucrtavanje (EPA); 8. automatska sredstva za praćenje (ATA); 9. uređaje za automatsko radarsko ucrtavanje (ARPA); 10. uređaje za pokazivanje položaja broda; 11. uređaje za pokazivanje brzine i prijeđenog puta; 12. zvučne dubinomjere; 13. automatske identifikacijske sustave (AIS); 14. sustav identifikacije i praćenja velikog dosega (LRIT); 15. sustave upravljanja brodom na kursu ili na putanji; 16. pokazivače otklona kormila; 17. pokazivače broja okretaja brodskog vijka; 18. pokazivače kutne brzine broda; 19. zapisivače podataka o putovanju i pojednostavljene zapisivače podataka o putovanju;

40. Alarmni sustav strojarnice Alarmni sustav u strojarnici, ovisno o stupnju automatizacije, signalizira kad: • nadzirani parametri prijeđu dopuštene granice, • proradi sigurnosni sustav, • dođe do gubitka napajanja pojedinih sustava, • dođe do promjene drugih veličina i stanja. Alarmi u strojarnici moraju se jasno razlikovati od ostalih zvučnih alarma (tj. požara, generalnog alarma i sl.). Signalizacija alarma mora biti vidna i zvučna. Vidna signalizacija na središnjem mjestu upravljanja mora pokazati na kojem je sustavu, na kojem mjestu i zbog čega je došlo do alarma. Vidna signalizacija prekida se samo ako prestane djelovati greška koja je izazvala alarm.

41. Ne smije doći do automatskog poništenja alarma nakon prestanka greške, bez ručnog potvrđivanja primitka. Prihvaćanjem alarma na zapovjedničkom mostu, ili na nekom drugom mjestu gdje se alarm prenosi, ne smije doći do poništenja zvučnog i vidnog alarma na središnjem upravljačkom mjestu i u strojarnici. Isključivanje alarmnog sustava ili blokiranje pojedinih njegovih dijelova, mora se jasno signalizirati. Svaki kvar alarmnog sustava treba izazvati alarmiranje neispravnosti - samonadzor.

42. Alarm razine kaljuže Alarmni sustav mora osjetiti poraste razine kada tekućina u kaljužnim prostorima strojarnice ili u kaljužnim zdencima poraste iznad dopuštene razine, da ne bi došlo do prelijevanja kaljuže. Ovaj je sustav važan radi upozorenja ispuštanja zauljenih kaljužnih voda u more. Broj i smještaj kaljužnih zdenaca i osjetnika mora biti takav da se razina tekućine može osjetiti pri svakom normalnom uzdužnom ili poprečnom nagibu broda. Ako se pumpa kaljuže upućuje automatski, potrebno je osigurati dojavu priliva tekućine većeg od kapaciteta pumpe, ili ako pumpa radi češće nego se to može očekivati u normalnim uvjetima. Alarm razine kaljuže mora se prenositi na središnje mjesto upravljanja, u nastambame strojarskih časnika i na zapovjednički most.

43. Otvori na brodu Posebnu pozornost kod redovitih inspekcija na brodu treba posvetiti: • vodonepropusnim vratima, • odušnicima brodskih tankova, • klapnama za zatvaranje ventilaciskih uređaja, • poklopcima brodskih skladišta i sistemu osiguranja, • poklopcima ulaza u brodska skladišta, • vratima na trupu broda, • brodskim rampama, • ulaznim vratima u nadgrađe, • stanju gumenih brtvi.

44. Odvodne cijevi i slivnici na poklopcima brodskih skladišta moraju uvijek biti držani čisti i ne smiju biti začepljeni. Brod koji ima poklopce brodskih skladišta treba u redovitim intervalima napraviti test vodonepropusnosti brodskih skladišta. Poklopci brodskih skladišta su najosjetljiviji dio brodske konstrukcije kada je u pitanju vodonepropusnost. Škopci za osiguranje poklopaca brodskih skladišta moraju uvijek biti u dobrom stanju i bez korozije. Istrošene dijelove treba zamijeniti. Odušnici brodskih tankova na palubi broda često bivaju izjedeni korozijom. Oni su posebno osjetljivi kada se val popne i počne valjati po palubi, što može otkinuti odušnik i izazvati punjenje tanka morskom vodom. Ako je u pitanju tank goriva tada je opasnost dvostruka, zbog mogućnosti gubitka brodskog pogona.

45. Inspekcijebrodskih skladišta i tankova, pregrada i oplata, konstrukcije i opreme trebaju uključivati: • brodska skladišta, tankove i zatvorene prostore • cijevi za sondiranje, odušnike, kaljuže i ventile. Važno je da je sistem detekcije i pokazivanja/mjerenja nivoa vode u brodskim skladištima i tankovima u besprijekornom stanju. Cjevovod za teret na tankerima treba testirati pod pritiskom ako je bilo kakvog popravka na cjevovodu. Pozornost treba posvetiti mjestima gdje je popravak izvršen, kao i na sekcije koje je lako promašiti prilikom pregleda.

46. Teretni uređaj i oprema za osiguranje tereta Pregled treba obuhvaćati teretni uređaj i svu skidljivu opremu. Također oprema za osiguranje tereta je predmet redovitih inspekcija. Preporučuje se da se temeljito pregleda oprema koja je bila korištena za učvršćivanje tereta i izložena velikim naprezanjima u nevremenu, prije nego što se ponovo upotrijebi.

47. Pregledi, održavanje i popravci u brodskoj strojarnici Zapovjednik je odgovoran za provođenje plana održavanja u brodskoj strojarnici koji je propisan u SMS (Safety Management System) Tvrtke. Visok stupanj automatiziranosti danas omogućuje kontrolu porivnog sustava i ostalih pomoćnih sustava s mosta, iz strojarnice i praktično iz svake kabine. Treba u redovitim intervalima provjeravati pouzdanostopreme i alarmnih sistema koji su ugrađeni jer iznenadno otkazivanje može rezultirati katastrofalnim posljedicama.

48. Pitanja za ponavljanje • Što reguliraju LLC, SOLAS, MARPOL, STCW konvencije? • Što je ISM Code? • Kad klasifikacijsko društvo radi izvanredne preglede? • Što se može vidjeti iz oznake klase? Što znači oznaka 1A1? • Što je SMS? • Što znače kratice AIS, VDR I IBS?