1 / 9

Sokratovske škole

Sokratovske škole. kirenjani i kinici. kako djelovati da se postigne dobro. Kirenjani naučavaju hedonizam: dobro je isto što i užitak, naslada (hedone) zlo je ono što je bol, neugoda. Smisao je života u ugodnosti trenutka, tjelesno zadovoljstvo. Što više ugode – što manje neugode.

molimo
Télécharger la présentation

Sokratovske škole

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sokratovske škole kirenjani i kinici

  2. kako djelovatida se postignedobro Kirenjani naučavaju hedonizam: • dobro je isto što i užitak, naslada (hedone) • zlo je ono što je bol, neugoda. Smisao je života u ugodnosti trenutka, tjelesno zadovoljstvo. Što više ugode – što manje neugode. To će osigurati razumna prosudba: mudro je izabrati veći užitak, izbjeći neugodu ali ipak tako da ne robujemo zadovoljstvima.

  3. Aristip Cirenski(435.-355. pr. K.) • Bio je učenik Protagore, i nazočio je raspravama koje je vodio Sokrat u Ateni. • On je držao da je užitak cilj koji treba postići u životu - stoga je svaki čin koji teži zadovoljenju na razini osjetila - dobar. Ovakvo mišljenje prva je pojava egoističnog hedonizmau povijesti etike

  4. Stilpo • naučava da indiferentnost prema osjećajima • apatija - ravnodušnost (apatheia) predstavlja posebnu krepost dobrih ljudi. • najviše dobro i najveća vrlina filozofa: ravnodušnost prema svemu što život donosi i suzdržavanje od svakoga suda o stvarima temelj je nepomućena duševnog mira • (ovo će se kasnije svidjeti Rimljanima)

  5. Kinici • Kinički ideal kreposti postala je jednostavnost života, odricanje od bogatstva, užitaka, obožavanja i ambicija. • Do kraja provode Sokratovo preziranje materijalnoga. • Najviše dobro čovjek može postići ako u životu ima što manje potreba. Tek će tada imati vremena za svoj duh i sve što je trajno. • Kiničko je načelo tako postao asketizam

  6. Kinička škola – Antisten riječ je kinik najvjerojatnije izvedena iz grčke riječi kynos - pas Ime škole potječe od atenske gimnazije Kynosarges, u kojoj je Antisten poučavao. Ova gimnazija je bila namijenjena vanbračnoj djeci, koja nisu imala prava kao ostali atenjani. Pripadnici ove škole isticali su kao ideal bespotrebnost: treba imati malo, i to malo dalje sužavati. Naučavali su jednostavan i oskudan život, u skladu s prirodom. Osnivač, Antisten(5. stoljeće pr.K) bio je sin robinje, učenik Gorgije (sofiste) i poznavao je Sokrata. Divio se neovisnosti i samodostatnosti Sokratovog karaktera.

  7. Glavna načela kinika: • što je čovjek mudriji, to ima manje potreba; • čovjek je slobodan kad nema potreba; • mudar čovjek je dovoljan sam sebi; • mudar čovjek prihvaća samo zakon prirode; Diogen je odbacio čašu kad je vidio da može piti iz ruke. Diogenov život je bio živa ilustracija njihovog učenja.

  8. za Diogena Sinopskog kažu da je živio u bačvi. bio je Atenski otpadnik. Zvali su ga i mahniti Sokrat. radikalan poricatelj helenskih društvenih vrijednosti. Smatrao je kako ništa nije toliko sveto da se ne bi moglo izvrgnuti ruglu. Živio je u skladu sa svojim svjetonazorom, tako da se odao skitničkom i prosjačkom životu. Prkosio je uobičajenom i uvaženom životu Atenjana imitirajući psa, kao znakom negodovanja i ismijavanja vrijednosti života i pristojnog življenja. Diogen

  9. Tamna strana etike • Kinizam je postao sinonim za vulgarnost, a na svom je dnu zapravo moralni skepticizam kao jedan od rijetkih ekstrema koji se pojavljuju u antičkom svijetu. • Augustin u još u 5. st. poslije Krista svjedoči kako postoje kinici koji još uvijek nastoje oponašati Diogena: …otišli su toliko daleko u oponašanju prirode pasa da su na javnim mjestima izvodili obred parenja. • Kultiviranija skupina kinika je imala utjecaja na razvoj stoičke etike. • Kinizam je bio tamna strana etike.

More Related