1 / 14

POJAM I PRIRODA MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA

POJAM I PRIRODA MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA. Naziv. Prvo Pravo naroda (Law of Nations), pa Međudržavno pravo Smatralo da potiče od ius gentium-a iako ono za predmet regulisanja nije imalo međunarodne odnose, već pravni položaj lica koja nisu posedovala status građana Rima Postepeno se širi:

munin
Télécharger la présentation

POJAM I PRIRODA MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POJAM I PRIRODA MEĐUNARODNOG JAVNOG PRAVA

  2. Naziv • Prvo Pravo naroda (Law of Nations), pa Međudržavno pravo • Smatralo da potiče od ius gentium-a iako ono za predmet regulisanja nije imalo međunarodne odnose, već pravni položaj lica koja nisu posedovala status građana Rima • Postepeno se širi: • 1. ratione persone • 2. ratione materie • 3. ratione loci

  3. ŠTA REGULIŠE MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO ? • Pravna pravila regulišu odnose između različitih subjekta prava • MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO - bavi se odnosima subjekta unutrašnjeg prava pojedinih država i imaju elemente inostranosti • MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO – bavi se odnosima subjekata koji su suvereni (države) • U novije vreme i drugi subjekti

  4. DEFINICIJA Formalni smisao – sistem pravnih pravila koja regulišu pravni položaj i odnose subjekata međunarodog prava kao i pravni položaj i odnose drugih jedinki od međunarodnog interesa. Materijalni smisao – predstavlja objektivnu i autonomnu normu ili imperativ međunarodne zajednice.

  5. Granemeđunarodnogjavnogprava Međunarodno krivično pravo - pravila koja se odnose na gonjenje i kažnjavanje izvršilaca međunarodnih krivičnih dela pred međunarodnim sudovima (definisana su međunarodnim običajnim pravilima ili međunarodnim ugovorima) Međunarodno saobraćajno pravo - pravila koja regulišu međunarodni saobraćaj u tehničkom smislu reči • Međunarodno vazduhoplovno pravo • Međunarodno pomorsko pravo Međunarodno pravo mora – pravila se odnose na pomorska prostranstva van teritorijalne jurisdikcije država (zajednička baština čovečanstva) Međunarodno kosmičko (svemirsko) pravo – reguliše odnose koji nastaju kada se deluje iznad i izvan vazdušnog dela teritorija država (kosmički prostor i nebeska tela) Međunarodno ekološko pravo – niz međunarodnih pravila za otklanjanje opasnosti koje čovečanstvu prete od degradacije i zagađenja čovekove okoline Međunarodno humanitarno pravo – pravila o zaštiti ljudi u oružanim sukobima

  6. Klasično MJP • Vestfalski mir 1648 okončava tridesetogodišnji rat • U početku samo evropsko • Razlozi nastanka: sukobi, ekonomski razlozi, verski, saobraćaj... • Primer rečnih komisija • Karakteristike: horizontalno postavljeno, kontrola i koordinacija, specifična pravna tehnika, sudstvo fakultativno, reciprocitet

  7. Hugo Grocijus (1583-1645) • holandski filozof, pravnik, humanista, pisac i diplomata. Smatra se osnivačem nauke međunarodnog prava i prvim misliocem zastupnikom ideje o prirodnom pravu. • Mare liberum ili Slobodno more (objavljeno 1609) - zalaže se za slobodan pristup i iskorišćavanje mora za sve države. Početkom 17. v. mlada holandska država suočavala se sa velikim problemom u vidu trgovinskog monopola tadašnjih svetskih sila – Engleske, Francuske, Španije i Portugala, koje su proglašavale sopstveni suverenitet ne samo nad svojim priobaljem, već nad čitavim morskim površinama na kojima su one obavljali svoju trgovinu.

  8. “Pravo rata i mira” • Delo je objavljeno 1625. i posvećeno je Luju XIII. • Sadrži tri knjige u kojima autor raspravlja o ratu polazeći od načela prirodnog prava. • U prvoj knjizi Grocijus postavlja principe tzv. "opravdanog rata", odn. postavlja teorijski osnov kojim bi opravdao započinjanje i vođenje rata. • U drugoj knjizi navodi konkretne situacije u kojima je rat dozvoljen (ius ad bellum) to jest pravo povodom rata: samoodbrana, restitucija (da se neprijatelj odvrati od nekih zahteva) i retribucija (kazna). • U trećoj knjizi raspravlja o ponašanju u ratu (ius in bello), odn. daje konkretne primere šta se sme, a šta ne sme raditi u ratu, bez obzira da li je taj rat opravdan ili ne.

  9. Osobine • sukobi dopušteni • države su jedini subjekti • suverenitet je apsolutan • običaji su jedini izvor mjp-a • kolonije • tera nullius • priznanje je konstitutivno

  10. Moderno MJP • Formiranje Društva naroda kraj klasičnog MJP • Sukobi su zabranjeni, mirno rešavanje sporova, razvoj sudskih organa, brojna pravila, ugovori, međunarodne organizacije, objektivni pravni sistem • Stalno se menja. • Raste značaj soft law-a • U središtu nastajanja pravila je volja subjekata prava

  11. Međunarodnopravoimeđunarodniodnosi (politika) • subjekti međunarodnog javnog prava su u načelu u HORIZONTALNIM odnosima ravnopravnosti a ne u vertikalnim odnosima hijerarhije. • međunarodno pravo zadovoljava niz stvarnih društvenih potreba • nijedan subjekt koji krši međunarodno pravo ne govori otvoreno protiv međunarodnih normi • režimi s najgorom reputacijom trude se da uvere druge da zapravo poštuju međunarodno pravo (onako kako ga oni shvataju i tumače).

  12. PRIMER • Formalna jednakost država – ipak, broj stanovnika, veličina teritorije, ekonomska snaga, vojni potencijal utiču na nejednakost država • Ujedinjene nacije (privilegovan položaj stalnih članica Saveta bezbednosti UN • Međunarodna banka za obnovu i razvoj i Međunarodni monetarni fond (jači uticaj koji najbogatije i najrazvijenije zemlje imaju) • moćnije zemlje više utiču na stvaranje i primenu normi međunarodnog prava od subjekata koji su manje moćni

  13. Osnov važenja međunarodnog javnog prava • Prirodnopravna (naturalistička) shvatanja • autoritet i obaveznost međunarodnog javnog prava proizilazi iz činjenice da se njegove norme slažu s nekim višim pravom, koje potiče iz božanske volje ili ljudskog razuma • Pozitivistička shvatanja • pravo važi iz prostog razloga što se poštuje, nadležni tvorci prava proglase nešto za pravo i zato se ono poštuje i primenjuje

More Related