OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA - PSIHOLOGIJA LIČNOSTI

1. OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA - PSIHOLOGIJA LIČNOSTI Biološka osnova ličnosti Prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić

2. Biologija ličnosti obuhvaća: • Istraživanja koliko je ličnost nasljedna ili rezultat okoline • Istraživanja bioloških osnova dimenzija i crta ličnosti • Istraživanja o evolucijskoj uvjetovanosti ličnosti

3. Slučaj željezničkog radnika (1848.) • željezna šipka probila obraz i lubanju • ostao živ, mogao razumno komunicirati • postao nemaran, neodgovoran, bez planova, neosjetljiv na posljedice svojih postupaka

4. Što se zapravo dogodilo?

5. došlo je do promjena u više osobina koje su povezane u ono što poznajemo kaoTemperament • Noviji primjeri

6. Temperament = naziv za skup osobina koje razlikuju ljude po: * uobičajenom raspoloženju * općoj razini aktivacije i * kvaliteti emocionalnog reagiranja na podražaje

7. Temperament Te razlike: * pojavljuju se u ranome razvoju * relativno su stabilne kroz život * nasljeđene su * temelje se na biološkim (neurokemijskim) procesima u mozgu

8. Mnogi aspekti ličnosti odraz su utjecaja okoline, odnosno rezultat interakcije sa socijalnim čimbenicima (npr. samopoštovanje, komunikacijske vještine, sustav vrednota…) • Postoje osobine koje su biološki zasnovane

9. Nasljednost/ koeficijent nasljednosti/ heritabilnost • Proporcija varijance u ponašanju i osobinama ljudi koja se pripisuje genetici u nekoj grupi ljudi/ populaciji (ne pojedinci!) Osobine ličnosti 0.30- 0.40 visina 0.80, težina 0.60, IQ 0.50

10. Rane koncepcije • Hipokratova podjela (Grčka) • Galen (Rim) • Kant (oko 1800) Slične koncepcije o razlikama u temperamentu na osnovi tjelesnih tekućina (zapravo biokemijskih procesa)

11. Rane koncepcije Frenologija (Gall, 19.st.) biološki zadane razlike u moždanom tkivu odgovorne su za razlike u ličnosti (osobinama i sposobnostima) * postmortem istraživanja

12. Rane koncepcije Sredina 19.st.- buja interes za biološke osnove ličnosti i poremećaja Darwin: „Postanak vrsta” „Izražavanje emocija kod životinja” Mendel: „Eksperimenti križanja biljaka”

13. Pavlov- početak 20.st. • Teorija o stabilnim individualnim razlikama u funkcioniranju živčanog sustava s obzirom na količinu doživljenog stresa (netko će reagirati jače i prije)

14. Kretschmer- 20.st. Povezanost temeljne građe i temperamenta, pa čak i psihičkih bolesti Piknik, astenik, atletski tip Ekstrovert, Manično- depresivni Introvert,Sch

15. 1940/42 • Sheldon- slične ideje Endomorf, ektomorf, mezomorf

16. Ograničenja ovih pristupa • Konceptualni nedostatci • Ograničenja metodologije (npr. nisu se provodila longitudinalna istraživanja) • Ograničenja s obzirom na razvoj medicine i medicinskih tehnika

17. Novija istraživanja: NY - 50.-te Buss i Plomin- 70.-te i 80.-te Kegan- 90.-te i dalje

18. NY- pionirski rad- longitudinalno • N>100, od rođenja do adolescencije • izvještaji majki- 3 tipa temperamenta: • nezahtjevne bebe (prilagodljive), • zahtjevne (teže prilagodljive), • bebe koje trebaju dulje vrijeme za reakciju i uspostavljanje kontakta Zahtjevne- i kasnije više teškoća prilagodbe

19. Arnold Bussa/ Roberta Plomin longitudinalno, ali procjene, uvodi FA roditeljska izvješća o ponašanju- 4 dimenzije temperamenta: 1. Emocionalnost (opća sklonost uznemirenosti) 2. Razina aktivnosti 3. Socijabilnost ( odgovaranje na druge osobe) Impulzivnost odbacili (rezultati FA)

20. Jerome Kegan -novi pristup: ** izravne mjere ponašanja i fiziologije, a ne upitnici **ideja da se osobine temperamenta mogu svrstati u više kategorija (međusobno odvojene) Inhibirana i neinhibirana djeca- dob 4 mj.- opažanje kamerama

21. Inhibirana djeca * na nepoznate osobe i okolnosti reagiraju suzdržano * izbjegavaju te novine, treba im dulje vremena da se u novim situacijama opuste * imaju više strahova, oprezniji, češće traže utjehu i smirenje kod roditelja * nove situacije doživljavaju stresnima

22. Kegan opažao ponašanje dok su izloženi nepoznatim podražajima (nepoznati glas, pucanje balona, šareni pomičući oblici i sl.)- podijelio ih po općoj reaktivnosti 20% visoko reaktivno 40% nisko raktivni, opušteni 40% kombinirano

23. Praćenje s 14 mj, 21 mj i 4 i pol god, 8 god • Ponovo lab i novi podražaji • Opažano ponašanje i bilježene biološke mjere (otkucaju srca, krvni tlak i sl.) • Pokazala se relativna stabilnost u skladu s hipotezama: reaktivniji su kasnije bili inhibirani, plašljiviji, manje kontktibilni s nepoznatima

24. Kako se to objašnjava? • Današnja istraživanja: oko 10% djece više reaktivno (inhibirani temperament) • Razlike u funkcioniranju amigdale i frontalnog korteksa

25. RELATIVNA stabilnost! • Ovisno o reakcijama okoline, prvenstveno majki, na biološki određen temperament • Overprotektivno ponašanje ili ne

26. Bihevioralna genetika (genetika ponašanja) • Metode istraživanja: • Obiteljske studije • Studije blizanaca • Studije usvajanja

27. Monozigotni • Dizigotni • Blizanci kao „prirodni eksperiment”

28. Studije blizanaca • Kod jednojajčanih svaka razlika objašnjava se utjecajem okoline • ista okolina, a različiti geni- razlike su rezultat gena • Dvojajčani oko 50% gena, kao b/s • Okolina NIKAD nije sasvim ista

29. Studije blizanaca • Međunarodna baza podataka o razdvojenim parovima monozigotnih blizanaca i različitim psihološkim mjerama

30. Studije blizanaca • Korelacije kod jednojajčanih razdvojenih blizanaca su relativno visoke za različite osobine od 0.45-0.50 • slični podjednako kao i oni jednojajčani odrasli zajedno • Inteligencija: jednojajčani odrasli skupa 0.86, a odrasli odvojeno 0.72

31. Istraživanja ukazuju na: umjerenu nasljednost osobina ličnosti (30- 50%), značajan doprinos okolinskih faktora (50-70%)

32. Fiziološke mjere u istraživanjima ličnosti • EDR, rad srca, rad mozga, neurobiokemijske mjere • Pomoću uređaja tipa poligraf • fMR • EEG • Biokemijskih istraživanja Telemetrija

33. EDR • Pod utjecajem simpatikusa, omogućava mjeru aktivnosti simpatikusa • Jače kod neuroticizma i anksioznosti

34. Srce • U stanju stresa pojačano, osobito kod Tipa ličnosti A (nestrpljivost, kompetitivnost)

35. Mozak • Korištenje funkcijske MR (fMR) • Istraživanja aktivnosti tijekom izlaganja ugodnim i neugodnim sadržajima

36. razlike u funkcioniranju amigdala kod inhibiranih i neinhibiranih osoba: odrasle osobe opisane s 2 god kao inhibirane imali su veću aktivnost amigdala dok su gledali fotografije nepoznatih lica ili neugodnih sadržaja

37. Nova biopsihološka istraživanja • većina u području neurokemije i molekularne genetike (kemijski procesi koji se odvijaju u živčanim vlaknima)

38. Povezanost psihobioloških teorija s otkrićima u neuroznanosti • kasne 40.-te : otkriven retikularni aktivacijski sustav • Neurotransmiteri važni za sustav regulacije pobuđenosti • rane 60.-te : tehnika direktne vizualizacije određenih kemijskih sustava u mozgu i leđnoj moždini

39. Nova istraživanja Schmidt i Fox, 2000, te Schwartz i sur., 2003 Određena područja mozga pridonose razlikama u temperamentu, a među najvažnijima su: Amigdala Frontalni korteks (uključen u regulaciju emocija i zato jer utječe i na amigdalu) Retikularna formacija

40. Biološki korelati: Introverti/ Ekstraverti • biološka osnova je prag pobudljivosti u kortikalnom živčanom sustavu • razina aktivacije u retikularnoj formaciji (u m. deblu, kontrolor protoka impulsa prema korteksu)

41. Biološki korelati: Introverti/ Ekstraverti • ekstravertima treba više podražaja da bi održali optimalnu razinu pobuđenosti nego introvertima • Introverti- RF propušta više impulsa, pa su skloni tihim aktivnostima da bi zadržali pobudljivost pod kontrolom

42. Biološki korelati: Traženje uzbuđenja • Crta traženje uzbuđenja (sensation seeking) = traženje avanture, novih iskustava =smanjena inhibicija („bez kočnica”) =osjetljvii na dosadu niža razina monoaminooksidaze (neurotransmiter)

43. Biološki korelati- emocionalnost Višak se povezuje za SCH Droge poput kokaina mozgu se predstavljaju kao dopamin

44. Biološki korelati- depresivnost • Podložnost depresivnim raspoloženjima povezana je s razinom serotonina- oni koji su imali nižu razinu, a izloženi stresu češće su depresivno reagirali • Druga istraživanja ukazuju na smanjenu aktivnost u prednjem dijelu mozga lijeve polutke (EEG snimke, fMR)

45. Biološki korelati- „bioritam” • Crta jutarnjost – večernjost biološka osnova je cirkadijurni ritam- promjene u tjelesnoj temperaturi tijekom 24 sata, a u vezi s time nekim su osobama ti ciklusi kraći (jutarnji tipovi), nekima dulji (večernji tipovi)

46. Evolucijska perspektiva • ličnost je uvjetovana evolucijskim mehanizmima, kao ličnosti razvijali smo se da bismo se adaptirali, prilagodili promjenama • Organizmi koji su se najuspješnije prilagođavali prenosili su svoje gene na potomke

47. Evolucijska perspektiva • Evolucija je zahtijevala različite adaptacijske mehanizme kod muškaraca i žena te stoga postoje spolne razlike u: • Agresivnosti • Ljubomori • Seksualnom ponašanju/ preferenciji partnera

48. Agresivnost • Muškarci su češće ubojice, žrtve su najčešće drugi muškarci • Rezultat evolucijskog unutarspolnog nadmetanja za žene i društveni status • testosteron (?)

49. Ljubomora (Buss i sur. oko 1990) 3 istraživanja, ispitanici studenti 1. Izjave • Što bi vas više uznemirilo- partnerova seksualna ili emocionalna nevjera? 83% žene emo 60% muški sex 2.Fiziološke mjere neugode dok su o tome mislili- u skladu s prethodnim odgovorima

50. 3.Hoće li biti razlika u intenzitetu odgovora ovisno o tome jesu li u stabilnoj vezi ili ne? • kod muškaraca jači intenzitet reakcija, kod žena nije bilo značajne razlike