1 / 33

ALŽIR –VRATA AFRIKE

ALŽIR –VRATA AFRIKE. Mr.Agoun Abdenour. Opšti podaci. Druga zemlja po veličini na afričkom kontinentu Graniči se sa Tunisom, Libijom, Nigerom, Malijem, Mauritanijom, Zapadnom Saharom i Marokom. Broj stanovnika: cca 35.000.000 BDP per capita: 7.700 USD BDP : 254 milijarde dolara.

nguyet
Télécharger la présentation

ALŽIR –VRATA AFRIKE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ALŽIR –VRATA AFRIKE Mr.Agoun Abdenour

  2. Opšti podaci Druga zemlja po veličini na afričkom kontinentu Graniči se sa Tunisom, Libijom, Nigerom, Malijem, Mauritanijom, Zapadnom Saharom i Marokom. Broj stanovnika: cca 35.000.000 BDP per capita: 7.700 USD BDP: 254 milijarde dolara.

  3. Opšti podaci 1250 kilometara obale Veliki broj luka (13 luka od kojih 4 za izvoz nafte) Železnica: 3.973 km, od toga 280 km elektrifikovano Putevi: 104.000 km, 72.000 km asfaltirano Naftovod: 6.496 km Trgovačka flota: 60 brodova Aerodromi: 13 aerodrom po internacionalnim standardima

  4. Opšti podaci • 48 provincija • Najrazvijeniji severni deo Alžira gde je koncentracija bogatijeg stanovništva • Glavni grad Alžir 4,5 mil.stanovnika i ekonomski centar države • Slede Oran, Annaba, Kabylia, Tlemcen • Celi Zapadni deo Alžira je razvijen zbog prisustva naftnie industrije • Regija Bejaia – vrlo aktivna i razvijena poljoprivreda (maslinarstvo)

  5. Privreda i ekonomija • Ekonomija se deli u 2 faze posle dobijanja nezavisnoti od Francuske: • Od 1965 do 1980 - glavne i najvažnije grane privrede se baziraju na socijalističkim načelima (slično uredjenje kao u bivšim socijalističkim principu kolhoza zemljama: izvori nafte su nacionalizovani, poljoprivreda se udružuje po) • Druga faza – Porast cena nafte omogućuje realizaciju važnih projekata (naftovodi, rafinerije, gasovodi, čeličane, brane, transportna mreža, autoputevi)

  6. PrivredaPrivreda i ekonomija 2009. godina – ekonomski rast 2,2% 2010. godine. - planirano 3,5% Bazira se na nafti i zemnom gasu 3 izvoznik gasa a 12 nafte na svetu 60% ukupnih prihoda 95% izvoza. Devizne rezerve u 2009. godini 135 milijardi dolara

  7. PrivredaPrivreda i ekonomija • Prosečne plate po sektorima: Naftna industrija (380 evra), Industrija (215 evra), Građevina (190 evra), Usluge (250 evra), Transport (230 evra), Trgovina (200 evra) • Nezaposlenost 11,5% (80% mladi ljudi) • Ukupan uvoz je 45 milijardi $ • Najviše se uvozi iz sledećih zemalja: Francuska, Italija, Španija, Kina.. • Francuska: Automobili, Prehrana, Mašine i oprema, Farmaceutski proizvodi • Italija: Proizvodi od gvožđa, Mašine i oprema, Prehrana. Italijani agresivni u građevinskom sektoru – u 2008. godini dobili da rade 6,5 milijardi preko državnih tendera • Španija: Prehrana, Građevinski materijali • Kina: odeća i stvari za kuću. Takođe jako agresivni u građevini (hoteli, auto-putevi, stanogradnja, vodogradnja). Prisutni sa svojom građevinskom operativom.

  8. PrivredaPolitička stabilnost • Višepartijski predsednički sistem • Predsednik Abdulaziz Buteflika • Fundamentalizam gorka prošlost

  9. Odnosi Alžir - Srbija Srbija se smatra veoma prijateljskom zemljom. Živa sećanja na staru Jugoslaviju i na vremena kada je ona finasirala pokret otpora Reference: Auto-put (Alžir-Blida), Aerodrom Boufarik, Naselja u Bejaia, Radovi na naftnim poljima u Arzew-u, brane, silosi... Veliki broj alžiraca koji su se školovali u bivšoj Jugosaviji U glavnom su studiarli građevinu, elektrotehniku, šumarstvo, poljoprivredu, vojna akademija.. Danas veći deo dobro pozicioniran i spreman za saradnju

  10. Bankarski sistem • Danas u Alžiru posluje oko 40 banaka i finasijskih institucija • Velikom većinom i dalje je bankarski sektor u rukama države • Prisutne i strane banke (Societe General, BNP Paribas, Citi..) • Postoje potrošački krediti • Postoje stambeni krediti

  11. Kultura i način poslovanja • Uvoz funkcioniše isključivo preko uvoznika i distributera • Oko 70% kompanija spadaju u kategoriju malih i srednjih i značajni su uvoznici • Na tenderima je preporučljivo da se učestvuje sa lokalnim kompanijama • Obavezno učešće alžirskog državljanina u vlasništvu kompanije (po novom zakonu) • Cene robe isključivo na paritetu CIF luka

  12. Carine i porezi • Alžir ima ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama Magreba koji delimično funkcioniše • Ima ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama arapske lige • Sa Evropskom Unijom od 2005. godine imaju tzv “Euro – Mediternaski” sporazum koji je sličan sporazumu o slobodnoj trgovini • Sporazum sa EU dozvoljava uvoz 2076 tarifnih brojeva bez carine (uglavno sirovina) dok za ostale robe postoje kvote a za određene se plaća carina • Za proizvode iz zemalja sa kojima nemaju sporazume postoje 4 kategorije (to su proizvodi sa carinom od 0%, zatim 5%, 15% i na kraju 30%) • PDV je 17%

  13. Standardi i sertifikati • Za prehrambene proizvode potreban HALAL • Za proizvode potrebni fitosanitarni sertifikat (kada se radi o prehrambenim proizvodima) • Potreban sertifikata o izvršenoj kontroli kvaliteta kao i sertifikat o poreklu uvezene robe • Svi sertifikati moraju biti dobijeni od ovlašćenog tela u zemlji odakle dolazi roba (olakšavajuća okolnost) • To je nova regulativa koja važi od 15. marta 2009. • Narodna banka Alžira (Banque d’Algerie) je izdala obaveštenje svim kompanijama uvoznicima da neće izvršiti plaćanje ako ne prezentuju tu dokumentaciju i da roba neće biti ni istovarena sa broda.

  14. Način plaćanja i rokovi • Po novim pravilima isključivo plaćenje je L/C • Postoji mogućnost avansnog plaćanja za posebnu robu koja se radi po narudžbini • Ne postoji odloženo plaćanje kada se radi o uvozu • Ne može biti uvoznik kompanija koja nije solventna (na taj način država štiti strane kompanije koje prodaju da ne ostanu uskraćeni za plaćanje robe)

  15. Poljoprivreda i prehrambena industrija • Uvoz 2003. godina: 4,5 mlrd.USD • Uvoz 2008. godina: cca 8,0 mlrd.USD • Nekontrolisano tržište sa velikim proizvodnim kapacitetima poput maslinovog ulja,povrća (paradjaz,paprika), ali ne organizovano • Prosečan Alžirac troši 55% plate na hranu • 70% potreba prehrambenih proizvoda se nadoknađuje iz uvoza • Alžir jedan od najvećih uvoznika na svetu pšenice, mleka u prahu i mlečnih proizvoda i semena

  16. Alžirska proizvodnja • U sektoru prehrambene industrije uglavnom posluju mala i srednja preduzeća • Poljoprivreda je 10% BDP-a • Država dosta ulaze u ovaj sektor (šansa za srpski know how) • Mala preduzeća snadbevaju više od 40% tržišta prehrambenih proizvoda (mena industrija, voće, povrće, mlečna industrija) • Dosta se konzumiraju konditorski proizvodi • Prisutan veliki broj robnih marki • Uvozni artikli su skuplji od domaćih • Alžir proizvodi velike količine povrća i mahunarki, medjutim proizvodnja ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta pa se velike količine uvoze

  17. Navike u ishrani • Dnevni jelovnik sastoji se od dosta povrća, testenine i mesnih proizvoda. • Može se reči da su sva mediteranska povrća prisutna na jelovniku, • Od mesnih proizvoda najviše se konzumiraju piletina, junetina, jagnjetina, kao i mesne prerađevine od pomenutih vrsta mesa • Mlečni proizvodi – mleko, jogurt, pavlaka sirevi (tvrdi, polumasni) • Jabuke, kruške, šljive, manadrine, pomorandže.. • Konzumiraju i rečnu ribu (šaran, som..) • Potrošnja svih prehrambenih proizvoda se značajno povećava za Ramazan (suvo voće, med, sokovi, slatkiši..)

  18. Poljoprivreda i prehrambena industrija • U uvozu preovlađuje voće • Veliki uvoznici pasulja i sočiva • Samo 50% potreba za mlečnim proizvodima zadovoljava domaća proizvodnja • Voće i povrće se najviše uvozi iz Francuske, Italije, Španije, Poljske • Veliki potrošači konditorskih proizvoda koje uvoze iz Turske i Francuske

  19. Kanali maloprodaje • Kultura super marketa je relativna nova • Carrefour otvorio hiper market koji je ubrzo zatvoren • Grupa Cevital započela projekat od 60 hiper marketa • Do 500 m2 je površina koja je dosta prisutna u sistemu trgovine (oko 90%)

  20. Šansa za srpske prehrambene proizvode Mahunarke su uvek u deficitu i postoji šansa za izvoz u velikim pakovanjima Alžir je dosta deficitaran u jabukama, kruškama, šljivama (sveže ili sušene) Velika je potražnja za orasima i lešnicima, kao i za medom Pokrivenost mesa i mesnih prerađevina iz sopstvene proizvodnje je mala (veliki uvoznik svežeg i smrznutog mesa) Klanice sa HALAL sertifikatom imaju šansu za izvoz na alžirsko tržište Šansa za izvoz slatkovodne ribe koja se gaji u ribnjacima (tovni šaran)

  21. Šansa za proizvođače poljoprivrednih mašina Od ukupne površine Alžira 20 % se smatra poljoprivrednom 20 % stanovništva je aktivno u ovom sektoru 8,5 mil. hektara se smatra kultivisano zemljišta 6 % površine se navodnjava Struktura poljoprivrednih gazdinstava je sledeća: 62% mala gazdinstva sa posedima manjim od 5 ha (13% ukupnog poljoprivrednog zemljišta), velika gazdinstva 2% (24% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta) Uvoz poljoprivrednih mašina iz Italije, Francuske i Kine Srbija ima šansu u priključnim mašinama

  22. Farmaceutska industrija • U uvom sektoru Alžir ima ogromne probleme, rastom broja stanovništva i nesrazmernim ulaganjem u ovaj sektor, dakle sredstava za ovaj resor nisu bila velika u jednom periodu • Farmaceutsko tržište u Alžiru nadmašuje 800 miliona eura godišnje. Od toga 80 % je iz uvoza. • Lekovi se uvoze iz Francuske, Saudijske Arabije, Bugarska i BiH • Uvoz lekova funkcioniše preko 4 velika preduzeća (Saidal, Biopharm) • Postoje kako lanci apoteka tako i pojedinačni vlasnici apoteka

  23. Industrija Nameštaja i drvna industrija Alžir je uvoznik više od milion kubika drva u raznim fazama obrade u vrednosti od oko 350 milona $/godišnje Samo sektor građevine konzumira 70% uvoza drveta Četinari se uvoze uglavnom iz Skandinavije i Rusije dok se bukva i hrast uvoze iz Evrope Alžir koristi i dosta tropskog drveta Uvoz najvećim delom ide preko velikih uvoznika (kompanije kao što su: ENAB, EL WAFA i BOUARD)koje vrše dalju distribuciju Mogućnost povezivanja i sa manjim kompanijama – uvoznicima Od pre 3 godine postoji međunarodni sajam drvne industrije i mašina za obradu Sajam privlači veliki broj izlagača iz Italije i Francuske

  24. Industrija nameštaja i drvna industrija • Uglavnom se kupuje masivni nameštaj ali jeftinijeg ranga (proizvodi se u Egiptu) • Prisutan i tapacirani nameštaj ali zanemarivo • Prodaja u show-room-ovima do 1000 m2 • Stil nameštaja je u glavnom tradicionalni arapski stil • Bogatiji ljudi i srednja klasa kupuje visoko kvalitetan masivni nameštaj • Uvoznici nameštaja u glavno mala i srednja preduzeća • Alžirski industrijski kapacitet u sektoru drvne industrije ne pokriva više od 15 %

  25. Stanogradnja Ovaj sektor je jedan od najatraktivnijih i najvažnijih u Alžiru. Porast broja stanovnika i velika kriza u nedostatku stanova otvorili su ovom sektoru velika vrata. Među najvažnijim projektima su milion stanova. Prema podacima iz 2008, projekt milion stanova je realizovan do 83 %. Dakle 827565 stanova je predato korisnicima i to sa poćetkom od 2004, ostatak ili ćak i više od toga treba se dovršiti do kraja 2009. Ceo projekt je koštao više od 1,35 milijardi eura. Od toga: 0,6 milijardi za socijalne stanove, 0,428 milijarde za seoske projekte stanogradnje, 0,18 milijardi pomoć za poćetak gradnje Najava gradnje još milion stanova

  26. Drugi projekti Strategija otvaranja Alžira za turizam Ozbiljan projekat države koja do 2015 ima plan da školuje oko 180000 mladih kadrova za turizam Do 2025 plan da se privuče 20 miliona turista Aerodromi se obnavljaju a plan je da se nastavi sa modernizacijom da bi mogli da prime turiste Turistički projekat u Oranu do 400 miliona evra (Snasco iz Emirata) Alžer – turistički projekat “Medina” (28 milijardi $ od strane kompanije Emmar iz Emirata)

  27. Drugi projekti • U planu investicija od 4 milijarde u brane • Izgradnja 5.000 puteva koji će spajati sever sa jugom • Železnica Istok – Zapad • Izgradnja metroa u Algeriju • Alžir je jedno veliko gradilište • Srpske projektantske kuće imaju šansu da se vežu sa građevinskim kompanijama ili direktno sa investitorima • Javni radovi – potreba za lokalnim partnerima • U javnim nadmetanjima u visokogradnji i niskogradnji, firme moraju imati uslove tj. kvalifikacije. A to od 1 do 9. ( 1,3,5.7,9) to određuje do koje vrednosti posla možete učestvovati. To odredjuje Ministartvo javnih radova, što je razlog više da se radi sa partnerom.

  28. Građevinski materijali Uvozi se puno keramika iz Španije Gvožđe: Lokalno Stolarija: Kina i lokalna a naravo skuplji se uvozi iz Turske, Španije ili Francuske Komponente za elektroinstalcije: lokalne ali i kineske proizvodnje Podovi: Drveni podovi ne postoji kultura Kovinarski radovi: dakle rešetke, metalne ograde.. Itd, se rade na domačem tržištu,poprilično solidno i jeftino.

  29. Građevinski materijali Građevinska stolarija: Masiv vrlo lošeg kvaliteta, aluminijum i PVC - daleko od standarda. Najzatupljenija stolarija po redu je: drvena pa PVC pa tek onda aluminijum Ima mesta za robu srednje kvalitete sa korektnim cenama Idealno bi bilo ujediniti nekoliko proizvođača raznih proizvoda koje se koriste u građevini i napraviti kompletnu ponudu

  30. Dobro tržište auto - delova • Automobili-Predstavlja 10%ukupnog uvoza i CCA 200000 vozila godišnje,tržište za 3 miijarde dolara godišnje. • 1.RENAULT • 2.PEUGEOT • Ali prema novijoj slici. Dolazi do invazije kineskih vozila. Bilo teretno ili putničko. /međutim loš rezultat vezano za kvalitetu. Ovaj trend će stati vrlo brzo. • Postoji šansa za srpske proizvođače rezervnih delova jer ima veliki broj starih automobila

  31. Prvi korak – učeće na sajmu FIA • Najvažniji sajam u Alžiru je međunarodni sajam FIA (u maju 2010) • 450 domaćih firmi • 141 iz Kine • 135 iz Francuske • Italija • Njemačka • 35% izlagača su strane kompanije iz 40 zemalja svijeta • 600000 posjetitelja • Jutarnji termini su rezervirani za profesionalci. • Naš zadatak je da pripremimo dobre kontakte za sve srpske kompanije koje budu učestvovale

  32. Logistika i stalno prisustvo Promena u pristupu tržištu neophodna. Današnja tržišta zahtevaju stalno prisustvo i rad na terenu Ono što pravi razliku je logitstika tj brzina isporuke, pred-prodajna podrška, post-prodajna podrška, servis Neophodno da srpske kompanije pronađu zajednički interes u udruživanju u nastupu na stranom tržištu jer pojedinačno prisustvo je jako skupo Možemo ponuditi model kao što smo radili u Iraku (primer “hrvatske kuće”) Prvi korak međunarodni sajam u Alžiru koji će sve iznenaditi

  33. Hvala na pažnji !! • Agoun Abdenour • Email: inter.mobil.oprema@zg.t-com.hr • Web site: www.inter-mobil.hr • Mob: +385 98278358

More Related