1 / 26

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada ATRIBUCIJA UZROKA SIROMAŠTVA PRIMATELJA STALNE SO

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada ATRIBUCIJA UZROKA SIROMAŠTVA PRIMATELJA STALNE SOCIJALNE POMOĆI Doc.dr.sc. Olja Družić Ljubotina. Što je uzrok siromaštva?. Utječe li siromaštvo na neke psihološke karakteristike ljudi?.

niabi
Télécharger la présentation

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada ATRIBUCIJA UZROKA SIROMAŠTVA PRIMATELJA STALNE SO

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada ATRIBUCIJA UZROKA SIROMAŠTVA PRIMATELJA STALNE SOCIJALNE POMOĆI Doc.dr.sc. Olja Družić Ljubotina

  2. Što je uzrok siromaštva? Utječe li siromaštvo na neke psihološke karakteristike ljudi? U istraživanju Gallup Internationala najviše građana svijeta (26%) izdvaja siromaštvo, odnosno razliku između bogatih i siromašnih kao glavni svjetski problem

  3. Specifični problemi istraživanja su: 1. Ispitati razlike u atribuciji siromaštva sudionika različitog materijalnog statusa.U okviru ovog problema biti će ispitane razlike na četiri očekivana faktora atribucija uzroka siromaštva: individualni, strukturalni, okolinski i fatalistički. 2. Ispitati razlike u nekim psihosocijalnim karakteristikama sudionika različitog materijalnog statusa. Varijable koje će biti ispitivane unutar ovog problema su: percepcija socijalne (ne)pravde, percepcija kvalitete života, vrijednosti, samopoštovanje i lokus kontrole. 3. Ispitati povezanost sociodemografskih obilježja, percepciju socijalne (ne)pravde, percipiranu kvalitetu života, lokus kontrole, samopoštovanje i vrijednosti s individualnim, strukturalnim, okolinskim i fatalističkim atribucijama siromaštva.

  4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA • Prema navedenim problemima istraživanja postavljene su slijedeće hipoteze: • H1. Primatelji socijalne pomoći (siromašni) će uzroke siromaštva u većoj mjeri atribuirati strukturalnim, okolinskim i fatalističkim (eksternalnim) faktorima, a manje individualnim faktorima u odnosu na ljude višeg m.s. od njih.

  5. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA • H2. Primatelji socijalne pomoći (siromašni) će biti skloniji eksternalnom lokusu kontrole, imati nižu razinu samopoštovanja i percipirati nižom kvalitetu svog života u odnosu na ostale sudionike različitog materijalnog statusa. Primatelji socijalne pomoći (siromašni) će percipirati veći stupanj osobno doživljene nepravde u odnosu na druge sudionike različitog materijalnog statusa. • Sudionici srednjeg i višeg materijalnog statusa imat će značajno izraženije samoaktualizacijske vrijednosti u odnosu na siromašne i sudionike niskog materijalnog statusa.

  6. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA . H3. S atribucijom uzroka siromaštva najviše će biti povezane humanističke vrijednosti kao i percepcija socijalne (ne)pravde. To znači da će sudionici, koji imaju izraženije humanističke vrijednosti i oni koji percipiraju veću nepravdu u društvu, češće atribuirati uzroke siromaštva eksternalnim uzrocima (strukturalni, okolinski i fatalistički). Ljudi skloniji eksternalnom lokusu kontrole češće atribuirati uzroke siromaštva eksternalnim (strukturalnim, okolinskim i fatalističkim) faktorima.

  7. Uzorak sudionika • 663 sudionika različitog materijalnog statusa • iz Zagreba • dob od 21 do 65 godina • 40% muškaraca i 60% žena Uzorak se sastoji od 4 subuzorka, podijeljenih prema razini materijalnog statusa.

  8. POSTUPAK ISTRAŽIVANJA Provedeno je 2007. i 2008. godine. U uredima CZSS Zagreb • 6 ureda: Dubrava, Trešnjevka, Novi Zagreb, Pešćenica, Sesvete, Susedgrad • prigodni uzorak - primatelje stalne socijalne pomoći su na istraživanje pozivali socijalni radnici na odjelima općeg socijalnog rada, prema vlastitoj procjeni ili na osnovu slučajnog odabira • telefonski kontakt ili službeni poziv

  9. ispunjavanje upitnika je trajalo oko 45 minuta u prostorijama unutar ureda • u grupama od oko prosječno 6-7 ljudi • sudionicima je na početku objašnjeno o kakvom istraživanju se radi, te da je anonimno i dobrovoljno • rečeno da će opći podaci o istraživanju biti dostupni djelatnicima njihovih ureda, tako da će i oni moći zatražiti, ako budu željeli, rezultate istraživanja • nakon ispunjavanja upitnika, svaki primatelj socijalne pomoći je dobio mali poklon zauzvrat, koji su za ovo istraživanje osigurale neke hrvatske tvrtke

  10. Zaposleni različitog materijalnog statusa • kvotni neprobabilistički uzorak (materijalni status, stupanj obrazovanja, spol) • uzorak je bio heterogen, biran na osnovi dostupnosti u kućanstvima, javnim mjestima i unutar privatnog i javnog sektora

  11. MJERNI INSTRUMENTI 1. Sociodemografski upitnik 2. Upitnik atribucije uzroka siromaštva (Družić Ljubotina, 2007) • Individualni uzroci • Strukturalniuzroci • Okolinski uzroci • Fatalističkiuzroci 3. Upitnik percepcije socijalne pravednosti za odrasle(Ljubotina i Družić Ljubotina, 2007) • Opća (ne)pravda u društvu • Neprovođenje zakona od strane države • Toleriranje socijalnih devijacija od strane društva • Osobno iskustvo (ne)pravde • Vjerovanje u pravedan svijet

  12. 4. Upitnik vrijednosti (Lugomer-Armano, Kamenov i Ljubotina, 2001) • Hedonističke vrijednosti • Tradicionalne vrijednosti • Obiteljske vrijednosti • Samoaktualizacijske vrijednosti • Humanističke vrijednosti 5.Skala samosviđanja i samokompetentnosti - SLCS(Tafarodi i Swann, 1995) • Samosviđanje • Samokompetentnost 6. Upitnik kvalitete života - MANSA(Priebe i sur., 1999) 7. Skala eksternalnosti(Bezinović, 1990)

  13. ANALIZA PODATAKA • multivarijatna analiza varijance • jednostavna analiza varijance • hi-kvadrat test • t-test za zavisne uzorke • multivarijatna hijerarhijska regresijska analiza

  14. IZRAČUNAVANJE PROSJEČNE VRIJEDNOSTI PO FAKTORIMA ATRIBUCIJE UZROKA SIROMAŠTVA Zbroj rezultata na pojedinim česticama podijeljen sa brojem čestica na tom faktoru: Individualni faktor:1+3+8+9+15+21+23+25/8 Strukturalni faktor: 5+6+7+12+17+18+20+24/8 Fatalistički faktor: 10+22+14/3

  15. … loše gospodarstvo … višak radne snage … posljedice tranzicije REZULTATI ATRIBUCIJE • Svi sudionici najviše pripisuju uzroke siromaštva strukturalnomfaktoru (M=3,62; s.d.=0,765) ...ovisnost o alkoholu ...niska razina obrazovanja ...ne znaju iskoristiti prilike • Individualni faktor (M=2,71; s.d.=0,701) ...nisu imali sreće ... sudbina • Fatalistički faktor (M=1,95; s.d.=0,986)

  16. ATRIBUCIJE UZROKA SIROMAŠTVA

  17. REZULTATI ATRIBUCIJE Kontrola obrazovanja – izjednačavanje prema srednjem stupnju obrazovanja: • Jedina razlika je na fatalističkom faktoru- ljudi nižeg obrazovnog statusa doprinose većem fatalizmu unutar subuzoraka.

  18. ATRIBUCIJE UZROKA OPĆEG I VLASTITOG SIROMAŠTVA OD STRANE PRIMATELJA

  19. REZULTATI ATRIBUCIJE OPĆEG I VLASTITOG SIROMA ŠTVA PRIMATELJI SOC. POMOĆI- NAJVIŠE RANGIRANI UZROCI 1. Država im ne pomaže... 2. Ostali bez posla kao višak... 3. Nemaju veze i poznanstva... 1. Nemam veze ipoznanstva... 2. Država mi ne pomaže... 3. Manjak socijalne pravde... OPĆENITI UZROCI SIROMAŠTVA VLASTITI UZROCI SIROMAŠTVA

  20. REZULTATI PREDIKTORIINDIVIDUALNOG FAKTORA SIROMAŠTVA Prediktori: • manje vjerovanje u pravedan svijet(= -0,185) • veće zadovoljstvo kvalitetom života (= 0,168) • manja percepcija nepravde na dimenziji toleriranja socijalnih devijacija od strane društva (= -0,137) • veće hedonističke vrijednosti (= 0,137) • manje humanističke vrijednosti (= -0,135) • manja percepcija opće nepravde u društvu(= -0,094) • manja percepcija osobne nepravde(= 0,112)

  21. REZULTATI PREDIKTORISTRUKTURALNOGFAKTORA SIROMAŠTVA Prediktori: • veća percepcija nepravde na dimenziji toleriranja socijalnih devijacija od strane društva(= 0,173) • veća percepcija nepravde na dimenziji neprovođenje zakona od strane države(= 0,158) • veće hedonističke vrijednosti (= 0,123) • niži dohodak kućanstva (= -0,122) • veća percepcija osobne nepravde (= 0,099) • veća percepcija opće nepravde u društvu(= 0,090)

  22. REZULTATI PREDIKTORIFATALISTIČKOGFAKTORA SIROMAŠTVA Prediktori: • veći eksternalni lokus kontrole (= 0,367) • niže obiteljske vrijednosti (= -0,114) • veće hedonističke vrijednosti (= 0,093) • manje vjerovanje u pravedan svijet (= -0,084) • ženski spol (= -0,081)

  23. METODOLOŠKA OGRANIČENJA ISTRAŽIVANJA • Uzorak sudionika iz Zagreba (veće percepcije nepravde u urbanoj sredini, viša razina obrazovanja, najniža stopa siromaštva) • Podjela sudionika prema tzv. odraslom ekvivalentu i određenje granica između subuzoraka • Način prikupljanja podataka - pristranost • Izbor prediktorskih varijabli • Smjer zaključivanja – je li materijalni status “zaslužan” za sve ove razlike na pojedinim varijablama ili je rezultat na tim varijablama “zaslužan” za takav materijalni status

  24. Većina istraživanja slaže se oko liste najbogatijih ljudi Kako procijeniti tko je najsiromašniji čini se da je znatno teže! Radi li se tu uopće o istoj dimenziji?

More Related