Matea Buljat Ines Jerković

1. KOGNITIVNI RAZVOJ OD 6.-10. GODINE Matea Buljat Ines Jerković

2. Djeca rane školske dobi ulaze u fazu KONKRETNIH OPERACIJA • Mišljenje logičnije, fleksibilnije i organiziranije nego u predškolskoj dobi • Kognicija je ograničena na konkretni materijal • DECENTRACIJA u mišljenju DJECA U 6. GODINI ŽIVOTA

3. Moguće igrati po pravilima

4. KONZERVACIJA – usredotočavanje na nekoliko aspekata problma te povezivanje istih (decentracija), sposobnost razmišljanja kroz niz koraka te vraćanja na početnu točku obrnutim redosljedom misli (reverzibilnost) • KLASIFIKACIJA – grupiranje prema različitim svojstvima ili odlikama predmeta zadaci pripadanja objekata • SERIJACIJA-zadaci redanja po veličini • TRANZITIVNOST – istodobno integriranje tri odnosa a<b, b<c = c>a • PROSTORNO REZONIRANJE (smjer i zemljovidi) : • mentalne rotacije – indentificiranje lijevo i desno za pozicije u kojima se ne oni nalaze, kako s jednog mjesta doći na drugo • crtanje širih prostora i čitanje i kada orijetacija prostora i zemljovida nisu usklađeni Postignuća stadija konkretnih operacija

5. Mišljenje je logično i organizirano samo kada se bave konkretnim informacijama, loše funkcionira kod apstraktnih ideja VODORAVNA RASLOJENOST – razvoj unutar jednog stadija, usvojena logička načela se ne primjenjuju na sve relevantne situacije Ograničenja konkretno - operacijskog mišljenja UTJECAJ KULTURE I ŠKOLOVANJA • Konzervacija kasni u plemenskim i seoskim društvima • Kod testiranja djece iste dobi, djeca koja duže pohađaju školu bolje rješavaju zadatke tranzitivnosti • Brazilski ulični prodavači (6-9.god) loše rješavaju te zadatke, ali uspješno koriste verzije tih zadataka

6. Razvojem mozga dolazi do: • povećanja kapaciteta obrade informacija (brža obrada, više informacija istodobno) • napredak u kognitivnoj inhibiciji (kontroliranje unutarnjih i vanjskih ometajućih podražaja) Obrada informacija

7. PAŽNJA • Usmjeravanje na ono što je bitno za njihove ciljeve, prilagođavanje trenutačnim zahtjevima situacija • Povećana sposobnost PLANIRANJA, potiče se davanjem raznih zadataka

8. Mentalne aktivnosti koje koristimo za pohranjivanje informacija i zadržavanje u pamćenju Ponavljanje – organizacija – elaboracija (da bi zapamtila dvije različite informacije djeca stvaraju mentalnu predodžbu u kojoj su dvije informacije združene) Baza znanja i motivacija uvelike pomažu organiziranju informacija i pamćenju – djeca koja imaju znanje o nečemu ili su jako motivirana lakše i brže će zapamtiti i naučiti gradivo Privatni govor – ispočetka na glas, kasnije kao unutarnji govor, djeca lakše pamte „slušajući sebe kako misle” Strategije pamćenja

9. inteligencija • Kvocijent inteligencije od 6. god. Postaje puno stabilniji i predviđa školski uspjeh • Stanford – Binetova ljestvica • između 2. godine i odrasle dobi • mjerenje opće inteligencije i 4 faktora inteligencije: verbalno, numeričko i prostorno rezoniranje te kratkoročno pamćenje • Wechslerova ljestvica inteligencija za djecu • od 6 – 18 godina • mjerenje opće inteligencije i 2 široka faktora inteligencije: verbalni i neverbalni (izvedbeni)

10. Velika uloga u razlici kvocijenta inteligencije: • NASLJEĐE I OKOLINA - inteligencija se nasljeđuje, no isto tako velik utjecaj ima kućna i društvena okolina bez obzira na nasljeđeni IQ • KULTURNI UTJECAJI odnosno stilova komunikacije – obitelji etničkih manjina često koriste jedinstvene komunikacijske vještine koje ne odgovaraju ni očekivanjima većine u razredu, niti situaciji testiranja • SADRŽAJ TESTA - uspješnost rješavanja testa ovisi o prilikama koje je dijete imalo za odgoj Grupne razlike u kvocijentu inteligencije

11. Rječnik,gramatika i pragmatika nastavljaju svoj razvoj i u srednjem djetinjstvu. Također se mijenja i stav prema jeziku,a to se očitujeu razvojujezične svijesti. RAZVOJ JEZIKA

12. Rječnik prosječnog šestogodišnjaka već je dosta bogat,pa roditelji i nastavnici ne zamjećuju toliko brzo obogaćivanje rječnika tijekom školske dobi. Od početka osnovne škole do njezina završetka djetetov rječnik na kraju sadrži oko 40 000 riječi. Djeca u prosjeku svakog dana nauče 20 novih riječi. rječnik

13. Školska djeca svoj rječnik obogaćuju analizirajući strukturu složenih riječi. Tako npr. Iz riječi “sretan” i “ odlučiti” vrlo brzo mogu izvesti značenje riječi “sreća” i “odluka”. Također počinju shvaćati višestruko značenje riječi.Riječ poput “cool”(engl.hladan,ali i otkvacen)ima ne samo fizičko vec i psihološko značenje.Npr.”Kakva otkvačena majica!” ili “Taj je film bio guba!” To višestruko shvaćanje značenja riječi djeci od 8-10 god.omogućuje shvaćanje suptilnih metafora.Kao npr.“Oštar poput igle” ili “Izlajati se” rječnik

14. Poboljšava se ovladavanje gramatičkim konstrukcijama.Npr.djeca engl.govornog područja koriste sve češće pasiv,te im riječi iz skracenog oblika “Razbila se”,postaju potpune.Npr “Mary je razbila čašu.” Bolje razumijevanje rečenica u infinitivu.Kao npr.razlike između rečenice “John rado udovoljava drugima” i “Johnu je lako udovoljiti.” gramatika

15. Napredak u pragmatici,tj.komunikacijskom aspektu jezika. Dok su predškolci skloni davanju neodređenih opisa poput,primjerice,”onaj crveni”,školarci su mnogo precizniji.Oni mogu reći “Onaj crveni okrugli s crtama po sebi” Strategije vođenja razgovora su razrađenije.(Starija djeca su bolja u oblikovanju rečenica na način koji će im omogućiti da postignu što žele.) Također su osjetljivija na razlike u onome sto odrasli govore i što misle. pragmatika

16. Mnoga djeca odrastaju bilingvalno ili dvojezično,tj.učeći istodobno dva,a katkada i vise od dva jezika.(npr.u Kanadi gdje su engleski i francuski 2 službena jezika,17% populacije je bilingvalno) Istodobno učenje dvaju jezika

17. Djeca mogu postati dvojezična na dva načina: -usvajajući u ranom djetinjstvu oba jezika istodobno -učeći drugi jezik nakon sto su savladali prvi. Djeca dvojezicnih roditelja koju roditelji u ranom djetinjstvu uče oba jezika nemaju problema s razvojem govora. Kada djeca uče drugi jezik nakon sto vec govore prvi,potrebno im je oko 3-5 god.da ga pocnu fluentno govoriti kao i njihovi vrsnjaci kojima je to materinski jezik. Dvojezični razvoj

18. Da bi se naučio u potpunosti,nužno je da svladavanje jezika započne u djetinjstvu.(Tako je u jednom istrazivanju odraslih Korejaca i Kineza doseljenih u SAD u razlicitoj dobi,pokazalo da oni koji su poceli učiti jezik izmedu 3. i 7.god, na testovima gramatike pokazivali rezultate jednake rezultatima izvornih govornika engleskog.) Djeca koja fluentno govore 2 jezika postižu bolje rezultate na testovima selektivne pažnje,analitičkog rasuđivanja,stvaranja pojmova i kognitivne fleksibilnosti. Dvojezični razvoj

19. Prednosti bilingvizma daju snažno opravdanje za dvojezične obrazovne programe u skolama. U nekim skolama u Kanadi, se provodi strategija programa jezičnog uranjanja,u kojem se djecu čiji je materinski jezik engleski nekoliko godina podučava samo na francuskom.(uspješna kod djece koja izvrsno vladaju obama jezicima) Zagovara se dvojezično obrazovanje pri kojem se razvija djetetov materinski jezik i potiče učenje engleskog jezika.Pružanje nastave na materinskom jeziku sprjecava semilingvilizam ili neodgovarajuće vladanje obama jezicima. Dvojezično obrazovanje

20. Naime,kada djeca uče samo 2.jezik,ona postupno gube prvi i na kraju završe sa neodgovarajućim znanjem i prvog i drugog jezika.To dovodi do poteškoća u obrazovanju i neuspjehu u školi. Dvojezično obrazovanje

21. Kako to da škola ima tako snažan utjecaj na djetetov kognitivni razvoj? Na to pitanje odgovore daju istraživanja proucavanja škole kao kompleksnog socijalnog sustava. Veličina razreda,obrazovna filozofija,obrasci interakcije nastavnika i učenika i siri kulturalni kontekst. Učenje u školi

22. Veličina razreda utječe na djetetovo učenje. U jednom velikom eksperimentu u prirodnim uvjetima više od 6000 djece u malim skolama u Tennesseeju je po slučaju bilo rapoređeno u 3 tipa razreda: mali(13-17 učenika),regularni(22-25 ucenika) i regularni u kojem je uz nastavnika bio i jedan suradnik u nastavi na puno radno vrijeme. Takve su razrede djeca pohađala do 3.razreda. Veličina razreda

23. Djeca iz malih razreda postizala su dobre rezultate u čitanju i matematici koji su se zadrzali i kad su se vratili u regularne razrede. Dodavanje suradnika u regularne razrede nije imalo utjecaj na dječji uspjeh. Pohađanje malog razreda do 3.razreda bilo je preduvjet za bolji školski uspjeh od 4.-9. razreda. Veličina razreda

24. U manjim razredima nastavnici provode manje vremena u discipliniranju djece i imaju više vremena za posvećivanje pojedinacne paznje. Dječje medusobne interakcije su kooperativnije i pozitivnije. Djeca su koncentriranija,pokazuju vecu participaciju i imaju pozitivnije stavove prema školi. Zašto mali broj djece u razredu ima dobre učinke?

25. Svaki nastavnik u razred unosi filozofiju obrazovanja.(igra gl.ulogu u djetetovu ucenju) Imamo 2 glavne filozofije obrazovanja: Tradicionalni razredi:nastavnik je jedini autoritet za znanje,pravila i donosenje odluka.Učenici su pasivni,slusaju,odgovaraju kad im se postavi pitanje. Otvoreni razredi:ucenicisu aktivni djelatnici vlastitog razvoja.Nastavnik ima ulogu fleksibilnog autoriteta,pri čemu odluke donosi zajedno s učenicima. Filozofije obrazovanja

26. 1960.i 1970.ih godina je postalo popularno jer je bilo nadahnuto Piagetovom vizijom djeteta kao aktivnog motiviranog učenika. No uskoro se razredi vracaju na tradicionalno poducavanje zbog zabrinutosti za skolski napredak djece.”Povratak na temelje” Iako djeca iz tradicionalnih razreda imaju prednost u skolskom postignuću,otvorena okruženja su povezana s dobicima u:kritičkom misljenju,vecem uvazavanju individualnih razlika i pozitivnim stavovima prema školi. Otvoreno obrazovanje

27. Poticanje visokog postignuća,ali i kriticnog misljenja,pozitivnih socijalnih odnosa i uzbudenja oko ucenja. Temelji se na sociokulturalnoj teoriji Lava Vigotskog. Nove filozofske smjernice

28. Metoda kada nastavnik i 2-4 ucenika formiraju suradnicku grupu i izmjenjuju se u tome tko vodi dijalog o sadrzaju nekog teksta. 4 kognitivne strategije su: postavljanje pitanja,sazimanje,pojašnjivanje i predvidanje. Ova je tehnika posebno kreirana kako bi se poboljšalo razumijevanje pročitanog teksta kod slabijih učenika. Recipročno podučavanje

29. Voditelj dijaloga(prvo nastavnik,poslije učenik) počinje postavljajući pitanja o procitanom tekstu.Učenici nude odgovore,postavljaju dodatna pitanja. Voditelj potom sažima odlomak teksta ,djeca raspravljaju o sažetku i pojasnjavaju nepoznate ideje. Naposljetku slijedi predvidanje sadrzaja na temelju prijasnjeg znanja u već procitanom tekstu. Metoda recipročnog poducavanja omogućuje djeci napredak u čitanju s razumijevanjem. Tehnika izvođenja recipročnog podučavanja

30. Nastavnici se cesto ne odnose prema svoj djeci jednako. Učenici koji se dobro vladaju i koji su uspjesniji obično se više potiču i pohvaljuju,dok se neposlušne učenike više kritizira i rijetko proziva tijekom rasprave. Zabrinjavajuća su obrazovna samoispunjujuća proročanstva(situacija kad dijete od nastavnika preuzme pozitivno ili negativno gledište o sebi i počinje se tako ponašati) Interakcija nastavnika i učenika

31. Raspoređivanje učenika u školama po homogenim grupama ili razredima u kojima se podučavaju djeca slicnih razina sposobnosti. Slabije učenike se više usmjeruje na osnovne podatke i vještine,manje se potiću na raspravu i sporije napreduju.(dolazi do pada samopostovanja)Produbljuje se jaz izmedu uspješnih i manje uspješnih učenika. Grupiranje

32. Povećana je heterogenost razreda. U takvim mješovitim razredima školski uspjeh,samopoštovanje i stavovi prema školi su povoljniji. Mješovito grupiranje smanjuje natjecanje i promice suradništvo u učenju. grupiranje

33. Djeca s teškoćama u učenju trebaju posebnu podršku u učenju,te ih se smješta u najmanje restriktivnu razrednu okolinu što je moguće. U djelomičnom uključivanju,učenici s teškoćama dio školskog dana provode u regularnim razredima. Potpuno uključivanje ili inkluzija je smještaj djece u redoviti razred na cijeli dan,većinom zbog pritiska roditelja.(lakše su mentalno retardirani-IQ iznosi 55-70) Podučavanje djece s posebnim potrebama

34. 5-10% djece ima velike poteškoće u 1 ili više aspekata potrebnih za učenje.(najčešće čitanje) Djeca s mentalnom retardacijom su nesposobna vješto i brzo komunicirati s vršnjacima,te su suocena s odbacivanjem vršnjaka. Djeca s posebnim potrebama

35. Darovita djeca iskazuju iznimnu intelektualnu snagu(IQ često iznad 130,te predstavlja darovitostna temelju uspjeha na testu inteligencije) Brza su u školskim aktivnostima,jako pamćenje,sposobnost rješavanja zahtjevnih školskih problema. Darovita djeca

36. Kreativnost je sposobnost izrade radova koji su originalni,a ipak prikladni. Nesto cega se nitko nije dosjetio da bi na neki način bilo korisno. Visoki kreativni potencijal oznacava dijete kao darovito. Divergentno misljenje-jest generiranje mnogih,neuobičajenih mogućnosti prilikom rješavanja zadatka ili problema,a u oštroj je suprotnosti s konvergentnim mišljenjem-dolaženje do 1 točnog odgovora(u testovima inteligencije najčešće) Kreativnost i talent

37. Pojedinci označeni kao daroviti na temelju svoga visokog IQ-a cesto pokazuju nejednake sposobnosti u raznim skolskim predmetima. Darovitost je proširen pojam tako da ukljucuje i talent-iznimno postignuće u nekom području. Izvrsnost u nekim područjima ima biološke temelje,ali razvija se i u okolini u kojoj dijete odrasta. Darovitost i talent

38. Često rezultira socijalnom izolacijom . Mnoga darovita djeca i adolescenti imaju stil života koji ih navodi da više vremena provode sami.(razlog je njihov bogat unutarnji zivot,a djelomično i nužna samoća zbog razvoja vlastitog talenta) Mnogi od njih pokušavaju prikriti svoje sposobnosti kako bi se drugima više svidjeli. Za razliku od nedarovitih vrsnjaka,darovita djeca vise izvjestavaju o emocionalnim i socijalnim problemima. Premda mnoga talentirana djeca postaju stručnjaci u svojim područjima,mali dio njih postane kreativan- sposobnost stvaranja inovacije na istom području. Krajnja darovitost

39. Nadahnula je programe sa smislenim aktivnostima,od kojih svaka zahvaća specificnu inteligenciju.Služe kao kontekst za procjenu djetetovih jakih strana i slabosti. Npr.lingvistička inteligencija se potice pričanjem ili pisanjem priča,a spacijalna intel.crtanjem ,modeliranjem,oblikovanjem ... Gardnerova teorija višestrukih inteligencija

40. Važnu ulogu osim nastavnika na dječje obrazovanje igraju društvene vrijednosti,školski resursi,kakvoća podučavanja i poticaji roditelja.Ti višestruki utjecaji se izražavaju najvise kada se školovanje razmatra s međukulturalnog gledista. Drugi važni činitelji koji utječu na učenje

41. Psihologija cjeloživotnog razvoja - Berk slike su skinute s interneta http://humanvarieties.org/2013/02/07/hvgiq-cayman-islands/ http://tumblr.com literatura