1 / 18

Ideje i ideologije

Anđelko Milardović, Davor Pauković. Ideje i ideologije. Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Dubrovnik, 23. 2. 2011. Ideje – određenje pojma. Ideja je slika, viđenje nečega kako bi moglo biti i kako bi se moglo pokrenuti da bude

nuri
Télécharger la présentation

Ideje i ideologije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Anđelko Milardović, Davor Pauković Ideje i ideologije Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Dubrovnik, 23. 2. 2011.

  2. Ideje – određenje pojma • Ideja je slika, viđenje nečega kako bi moglo biti i kako bi se moglo pokrenuti da bude • Pomoću ideja se nastoji objasniti ono realno ili se nastoji utjecati na promjenu realnog • Izvode se iz ljudskog znanja • Mogu biti racionalne i iracionalne • Klasificiraju se kao: filozofske, društvene, političke

  3. Političke ideje • Su slike o političkom životu u državi ili o načinu uređenja političkog života u državi • One su slike, motrišta o tomu kako bi trebalo urediti politički život u nekom društvu • Povijest politike je zapravo povijest političkih ideja i koncepcija

  4. Ideologija – određenje pojma Višestruko značenje • primijenjeno mišljenje, ukupnost pojmova i konstrukcija u različitim oblicima svijesti, usmjerenih na izravno ostvarivanje i praktično djelovanje • ukupnost ideja svojstvenih jednom razdoblju ili određenoj društvenoj skupini • skup ideja koje čine osnovu neke ekonomske ili političke teorije, ili koje podržava neka grupa ili osoba • Ideologija je nauk o idejama, ili pokušaj objašnjenja smisla i svrhe života u svijetu i društvu • Hyondok Choe - klasifikacija ideologija: • Ideologija je riječ koja se odnosi na ideje / nauk (pozitivistički pojam) • Svakodnevni iskrivljeni govor u pogrdnom smislu (pejorativni pojam), ako pojam kojim se izražavaju interesi vladajuće klase • oblik socijalne ili političke filozofije praktičnog karaktera • Ideologije imaju spoznajnu, adaptacijsku, orijentacijsku, integracijsku, identifikacijsku i ekspresivnu ulogu u društvu

  5. Izvori i obilježja ideologije • U engleskoj filozofiji: F. Bacon – izvori ideologije su u ljudskoj prirodi, spoznaji i sklonosti zabludama, te psihološkim uzrocima (četiri vrste ‘idola’/ljudskih zabluda – idoli plemena, spilje, trga i teatra) • U Francuskoj 18./ 19. st. – pokret o epistemološkim problemima, poznat kao ‘francuska ideologija’ (Napoleon) • Destut de Tracy – ideologija je ‘znanost o idejama’ i ima 5 obilježja: • Teorijsko • Programsko • Dinamičko • Lojalnost • Primatelje i nositelje

  6. Politička ideologija • Ukoliko se nauk o idejama odnosi na državu i politiku – radi se o političkoj ideologiji (konzervativizam, liberalizam, socijaldemokracija, komunizam, fašizam, nacionalsocijalizam, globalizam) koja predstavlja kombinaciju svjetonazora i partikularnih političkih interesa društvenih skupina • Pojam političke ideologije je moderan pojam – njegova povijest počinje tek s Francuskom revolucijom • Tada dolazi do ulaska nižih slojeva u politički život, razvoja demokracije u kojoj je interes naroda ishodište politike • U demokraciji se se svaki posebni interes koji teži zadobivanju političke moći mora predstaviti u formi općeg interesa naroda

  7. Neka određenja ideologije • Marksizam – sustav ideja povezan s vladajućom klasom (kapitalisti)  ideologije prikazuju stvarni svijet iskrivljeno (negativno određenje ideologije) • Pareto – pozitivistički stav o ideologijama – ljudi se u svom djelovanju rukovode osjećajima i htjenjima ali im uvijek nastoje dati logičnosti, dosljednosti i koherentnosti – iz toga se deriviraju sustavi političkih i svjetonazorskih vrednovanja (ideologije) • Mannheim – totalni pojam ideologije, nisu samo protivnička mišljenja ideološka već i naša vlastita

  8. Neka određenja ideologije • znanstveno – sociološka svojevrsna samokontrola vlastitih ideja  slobodni intelektualci • Postmodernistička i poststrukturalistička gledišta – fragmentiranost, ideologija preživljava na prikrivanju socijalnog kaosa

  9. Funkcije političke ideologije u modernom dobu: • Politička ideologija pridonosi razvijanju osobnog osjećaja identiteta i time ljudskom razvoju • Osigurava perspektivu i orijentaciju • Motivira na djelovanje • Olakšava proces odlučivanja • Pomaže u oblikovanju političkog sustava • Omogućuje političko jedinstvo neke skupine ili cijele zajednice

  10. Ideologija i politička moć • Pojam ideologije je usko vezan s politikom i političkom moći • ‘Ideologija je svaki razložno povezan skup moralnih, ekonomskih, društvenih i kulturnih ideja koji je čvrsto i prepoznatljivo integriran u politiku i političku moć’ (Nisbet) • Mnogi političari shvaćaju ideologiju kao legitimacijsko sredstvo osvajanja i očuvanja političke moći – time se političke ideje svode na puku propagandu

  11. Ideologija i politička moć • Weber: moć je stupanj vjerojatnosti nametanja svoje volje drugima unatoč otporu; sredstva moći - sila, novac ili uvjeravanje • Machiavelli: snaga i lukavstvo (lav i lisica) • S povećanjem kompleksnosti društva raste značenje uvjeravanja, kao najdjelotvornijeg i najjeftinijeg postupka/ sredstva moći • Njime se kod građana postiže visok stupanj habitualiziranja, time reakcije postaju gotovo automatske • Time politička ideologija postaje istodobno i sredstvo i oblik moći

  12. Ideologija i politička moć • Michael Mann – ideološka moć je jedan od oblika socijalne moći, uz ekonomsku, vojnu i političku moć • Ideološka moć izvire iz osnovne strukture i potreba ljudskih bića: • Iz čovjekove potrebe da nađe konačno značenje u životu • Iz potrebe da usvaja norme i vrijednosti • Iz potrebe da sudjeluje u estetskim i ritualnim praksama • Tko monopolizira odgovore na ove potrebe može steći znatnu moć • Iz toga je vidljivo da političke ideologije nisu tek pasivni izrazi društvenih i klasnih interesa, već imaju autonomiju te sposobnost da vode političko djelovanje i utječu na društveni život

  13. Ideologija i politička moć • Ideologije su relativno trajni i stabilni sustavi političkih ideja i vrijednosti koje dijele politički univerzum (klasično viđenje ideologije) • Političke se ideologije dijele na: lijeve i desne, slobodarske i autoritarne, otvorene i zatvorene i sl. • Glavne se političke ideologije svrstavaju duž osi lijevo-desno: komunizam-socijaldemokracija-liberalizam-konzervativizam-fašizam

  14. Ideološki pluralizam i ideologija kao zajednica • Bobbio – podjela političkih doktrina na 4 vrste: • krajnja ljevica – doktrine istodobno egalitarne i totalitarne • lijevi centar – doktrine istodobno egalitarne i slobodarske • desni centar – doktrine istodobno slobodarske i neegalitarne • krajnja desnica – doktrine istodobno antiliberalne i antiegalitarne • Ideološke podjele su trajne i temeljne, te stoga savezi ideološki različitih pokreta nisu dugo održivi • Kako bi ostvarila dominaciju u društvu, ideologija mora imati odziva u onim skupinama koje imaju moć da ta uvjerenja provedu u političke stavove

  15. Ideološki pluralizam i ideologija kao zajednica • Povezivanje ideologije s interesima određene skupine dovodi do toga da se politička ideologija uspostavlja kao specifična zajednica koja razvija svoj poseban jezik • Interes koji dijele čini ih članovima iste zajednice, a članovi zajednice uvijek će imati posebne zamisli koje zahtijevaju poseban jezik • Svatko tko želi razumjeti neku ideologiju treba naučiti njezin jezik (M. Freeden) • Jezgra neke ideologije obuhvaća ideje koje svi korisnici jezika te ideologije upotrebljavaju, npr.: • u liberalizmu – ideja slobode • u konzervativizmu – ideja tradicije i autoriteta • u socijalizmu – ideja podruštvljenja i jednakosti

  16. Ideologija, znanost i politička teorija • Odnos ideologije i znanosti – središnji problem u teoriji ideologije • Tradicionalno kritičko mišljenje – ideologija je suprotna znanosti prema kriteriju istinitosti • Znanost – objektivna i istinita spoznaja • Ideologija – iskrivljenje istine, manipulacija • Moderno kritičko mišljenje pokazalo da ni znanost nije vrijednosno neutralna, tj. da su moderna znanost i tehnika – ideologije, te da mogu služiti nečijim interesima

  17. Ideologija, znanost i politička teorija • Mannheim – ideologija je društveno uvjetovano mišljenje • Geertz – ideologija je sustav ideja koji se izvodi iz orijentiranja socijalnog aktera da nađe pravi smjer djelovanja u kompleksnom miljeu društvenog života • Ideologija je drukčiji tip ljudske tvorbe od znanosti – dok znanost teži istini i intelektualnoj spoznaji, ideologija je usmjerena identitetu, orijentaciji i djelovanju • Ideologija je način na koji socijalna grupa ili cijelo društvo postiže određenu mjeru samosvijesti uspostavljajući zajednički identitet ili skup kolektivnih ciljeva

  18. Ideologija, znanost i politička teorija • Povezanost sa znanošću – ideologije se teže predstaviti kao znanstveno utemeljene tvorbe • U prihvaćanju neke ideje ili teorije, tj. tvorbe i širenja ideologije odlučujuću ulogu imaju intelektualci, intelektualne elite • Ideologija ne mora biti prihvaćena u znanstvenoj zajednici jer se ona širi drugim kanalima, ali je mogu prihvatiti određene skupine intelektualaca • Tako se neke slabe ili pogrešne teorije mogu širiti kao da imaju autoritet znanosti • U pristupu ideologiji često se brka znanstvena validnost i ideološka korisnost neke teorije

More Related