1 / 52

The Socialization of Brands

The Socialization of Brands. Analiza društvenih medija za 2010 . godinu. Sadr žaj. Kratak pregled Uvod Studija Wave – priča koja traje Metodologija Društveni izazov za brendove Novi društveni mediji : način komunikacije i motivi Snažna privlačnost društvenih mreža

pembroke
Télécharger la présentation

The Socialization of Brands

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. The Socialization of Brands Analiza društvenih medija za 2010. godinu

  2. Sadržaj • Kratak pregled • Uvod • Studija Wave – priča koja traje • Metodologija • Društveni izazov za brendove • Novi društveni mediji: način komunikacijei motivi • Snažna privlačnost društvenih mreža • Uspon mikrobloginga • Budući izgled društvenih medija • Socialization of Brands • Uticaj: zaključak

  3. Kratak pregled • Društvene mreže su postale veoma dinamično okruženje. Termini kao što su „prijatelj”(friend)i„pokretač“(influencer)nisu više prikladni. • Dublje poznavanje potreba i motiva svakog potrošača na najboljinačin omogućava nam da istinsku razumemo društvene mreže i njihove korisnike. • Društvene mreže polako postaju moćni centrimeđusobno povezanih zajednica, aliveze u društvenim mrežama ne ostvaruju se samo između ljudi. Javlja se ogromna potreba za sve većom interakcijom i uspostavljanjem odnosa i sa brendovima. • Skoro polovina aktivnih korisnika interneta već se priključila nekoj zajednici okupljenoj oko nekog brenda. • Jasno je da ove zajednice donose veliku korist određenim brendovima, podstičući lojalnostpremabrendu, kao i njegovu afirmaciju i prodaju. • Razumevanje prirode potreba svakog potrošača ponaosob, kategorije i tržištapredstavlja ključ za kreiranje uspešnog iskustva na društvenim mrežama

  4. Uvod

  5. Zdravo 47%pristupa brend zajednicama • Dobrodošli u Wave: • Najveću i najdužu svetsku studiju o društvenim mrežama koja i dalje traje. 1.5 milijarda poseta društvenim mrežama dnevno 30%pristupa društvenim mrežama sa mobilnih telefona 10% rastabroja menadžera na društvenim mrežama U petomnastavkustudije – Wave 5 -pod naslovom “Društvene mreže i brendovi”objedinili smo sva svoja saznanja o upotrebi, ponašanju,uticaju i motivaciji potrošača u više od 50 zemalja,i tako dobili odgovore koji su nam nedostajali. Ovi podaci, uvid i analize pomoći će da se naprave uspešni programi za brendove na društvenim mrežama.

  6. Ovo je nastavak Wave studije 2006. 15 zemalja 7,500 ispitanika 2007. 21 tržište 10,000 ispitanika 2008. 29 zemalja 17,000 ispitanika 2009. 38 zemalja 23,200 ispitanika 2010. 54 zemlje 37,600 ispitanika

  7. Wave 5 Algeria Argentina Australia Austria Bahrain Belgium Brazil Canada Chile China Colombia Czech Republic Denmark Ecuador Egypt Estonia France Germany Hong Kong Hungary India Italy Ireland (ROI) Japan Korea KSA Kuwait Latvia Lebanon Lithuania Malaysia Mexico Netherlands Norway Oman Philippines Poland Portugal Qatar Romania Russia Serbia Singapore Slovakia South Africa Spain Sweden Taiwan Thailand Tunisia Turkey UAE UK US Wave 1 Australia Brazil China France Germany Italy India Japan Korea Mexico Philippines Russia Spain UK US Wave 2 Australia Brazil China France Germany Greece India Italy Japan Korea Malaysia Mexico Pakistan Philippines Russia Singapore Spain Taiwan Thailand UK US Wave 3 Australia Austria Brazil Canada China Czech Republic Denmark France Germany Greece Hong Kong Hungary India Italy Japan Korea Mexico Netherlands Pakistan Philippines Poland Romania Russia Spain Switzerland Taiwan Turkey UK US Wave 4 Australia Austria Belgium Brazil Canada China Colombia Czech Republic Denmark Ecuador Finland France Germany Hong Kong Hungary India Italy Japan Korea Latvia Lithuania Malaysia Mexico Netherlands Norway Peru Philippines Poland Portugal Romania Russia Singapore South Africa Spain Sweden Turkey UK US Univerzum koji pokriva Wave se širi 37,600 ispitanika 54 zemlje

  8. Metodologija Q: Kada govorimo o upotrebi Interneta, šta ste od navedenog ikada radili? • U studiji Wave koristi se ista metodologija, od prvog do petognastavka, čime seomogućava međusobno poređenje • Celo istraživanje je sprovedeno uokviru UM-ovog internogsistema istraživanja,Intuition • Obuhvaćeno je 37.600 aktivnih korisnika interneta, u uzrastu od 16 do 54 godine,u 54 zemlje • Ispitanici su sve ankete popunjavali lično, a prikupljni podaci su čisto kvantitativni • Ko su aktivni korisnici interneta? • Svi koji koriste internet svaki ili svaki drugi dan • Svi koji pokreću i koriste društvene mreže • Oni koji najviše utiču na usvajanje platformi i alata, i time odlučuju koji će preovladati.

  9. Društveni izazov za brendove

  10. Internet se menja • Internet više nije mesto gde se samo traže informacije ili kupuje, već je to platforma na kojoj se ostvaruju poznanstva, sklapaju prijateljstva i razmenjuju informacije i mišljenja. Novi “društveni” internet postavljadrugačijezahtevepredpotrošačeali i predoglašivače. • Potrošači više ne traže samo informacije, onidaju i sopstveni doprinos: pišu, postavljaju fotografije, video klipove i novestatuse, emituju uživo dogadjaje iz svakodnevnog života. • Društvenemrežeimajuvelikiudeo u našem svakodnevnom životu, bezobzira da li se radi o Fejsbuku, Orkutu ili Linkt-inu. Preko društvenih mreža, mi smo danas u kontaktu s više ljudi(naše istraživanje pokazuje da smo prosečno u kontaktu s 52 ljudi na ovim mrežama) nego što je to slučaj s drugim vidovima komunikacije kao što su lični susreti, elektronska pošta ili telefon. • Kad govorimo o brendovima,neophodnoje da se shvatizašto i gde tačnorazličitegrupepotrošačaučestvuju u ovomnovomsvetu. To nije samo pitanjeutvrđivanja najboljihciljnih mesta, što je bio klasični pristupu planiranju i zakupu medijskog prostora, već i istinsko poznavanje motiva za uključivanje u taj novi svet. • Kada se to shvati, potrošači će želeti da učestvuju u kampanjama, porukama i zajednicama okupljenim oko brendova, širećih ih mnogoefikasnije nego što bi se postiglojednostavnimzakupombanera. • Kada smounašoj studiji Vejviz 2006. godine počeli da pratimoširenje društvenih medija, oveplatforme su bile tek u začetku. • Danas, 2010. godine, Fejsbuk više nije novina, već legitimnakonkurencijaGuglu u borbizaosvajanjeinternetai dominantne pozicije. • Ono što smootkrili u svakojnašoj studiji jeste da učešće aktivnih korisnika interneta na društvenim mrežama stalno varira – u nekimzemljamaprva tri mesta zauzima odnosno zauzimao je bloging, dok je u drugim, na primer, to bio slučaj s postavljanjem video materijala. Na svimtržištimakorišćenje društvenih mreža je konstantnoraslo, a na nekim izuzetnobrzo. • Rezultatiposlednjegistraživanjapokazujune samo da se interesovanjezablogovanjem, priključivanjemdruštvenimmrežama, postavljanjemfotografija ili video klipovarazlikuje na globalnom nivou, već i da pojedinačnezemlje i regioni drugačije vrednuju komunikacione platforme, njihovu privlačnost i korisnost.

  11. Socialization of Brands – plan razvoja Razumevanjekako, i što je još važnije, zašto ljudi koriste društvene medije Pregled društvenih aktivnosti u kategoriji koja vas zanima i kojoj se vaši potrošači priključuju Prepoznavanje društvenih potrebapotrošača Prepoznavanje platformekoja najbolje odgovara tim potrebama

  12. Plan razvoja • Wave5 je ponudio plan kojićepomoćida se preko društvenih mreža brend doživi na pravi način. • Znamo da suljudivišenegozainteresovani da se priključedruštvenimzajednicamana internetu i da sumilioni to već učinili, ali da li onižele da uspostavekontaktsabrendovimanainternetu? • Nedvosmislenodgovornaovopitanje, kojiproizilaziizrezultataovog istraživanja, jeste– DA, i on važizasvekategorije. Jediniizazov je da se definiševrsta društvenogodnosakojipotrošačižele, a to je moguće ukoliko pratimo prethodna četiri koraka. • Razumevanje društvenih potreba i platfomićejasno pokazati kako da kreiramouspešneprogramenadruštvenimmedijima.

  13. Novi izgled društvenih medija Načini komunikacijei motivi

  14. Globalno povezivanje preko društvenih mreža Šta je društvena mreža? Sajt koji omogućava korisnicima da se upoznaju, pričaju, razmenjuju sadržaj i grade svoje zajednice.

  15. Zašto društveni mediji? • Kada govorimo o brendovima, mi u UM-u i Fastbridge-uverujemo da je glavni zadatak da shvatimorazloge i motive za priključivanjedruštvenimmedijima,pa tek onda same komunikacione platforme. • Potrošači izlaze na mrežu da bi zadovoljiliodređenepotrebe – bilo da bi se na neki način promovisali, podelili nova iskustvasadrugimailida bi se jednostavnozabavili. To je zajednicakojučiniširokspektarkorisnika, od poslovnih ljudi do onih koji osnivaju zajedniceili pišu priče. Zbog toga termini na društvenimmrežamakaoštosu “prijatelj”, “obožavalac” ili “sledbenik” ne mogupotpuno da opišusložene odnose u tom okuženju. • Naziv “društvenimediji”često se poistovećuje s terminom “društvene mreže” i koristikaonjegov sinonim,a Facebooki srodne mreže zapravo su samo glavniigrači u raznorodnom ekosistemu. U stvari, svetdrušvenihmedijauključuje različite platforme- od programa za četovanje iblogova dosajtovazarazmenufotografija i video klipova. Društvenemrežežele da ponudeštovišeovihmogućnostinajednommestu, alirazlozi zbog kojih potrošačikoristesveove opcijekadasunadruštvenojmrežiilinapojedinačnojplatformi,variraju. • Stoga je od izuzetnog značaja sagledati razloge za priključenjedruštvenimmedijima i efikasnostsvakepojedinačne platforme u zadovoljenjupotreba. Vidimo da blogovi, forumi i video sajtoviispunjavaju posebnepotrebe. Video sajtovisuodličnizazabavu, forumizapronalaženje različitih mišljenja iliuticanja na mišljenje drugih ljudi, dok su blogovimoćnaplatformazaličnoizražavanje i promociju. Ovo je praviizazovzarazumevanjesloženogekosistemadruštvenihmedija.

  16. Razumevanje načina komunikacije… Q: “Šta je od navedenog korisno kada hoćeš da......”

  17. …i motiva • Društvenemreženamomogućavaju da stvorimomrežuvirtuelnihprijateljakojimoguali ne moraju da budunašiprijatelji u stvarnomživotu. Zato i ne čudištosuupoznavanjeljudi, negovanjekontakata i razmenaiskustvaglavnirazlozizaučlanjenje u ovekomunikacione platforme. Osećajpripadnosti je drugi važanrazlogza priključivanje. • Jošvišeiznenađujeto što su društvenemrežetoliko efikasne u zadovoljavanjumnogihpotreba, i to onih koje su se obično zadovoljavale na specijalizovanim platformama kakva je blogovanje. One sutakođesavršene za razmenu mišljenja, promociju, informisanost i sticanje poštovanja i ugleda. • Ukoliko posmatramo motive za priključivanje društvenimmrežamapozemljama, ponovo ćemo primetiti značajne razlike. U Kini, članovi Renren.com (studentskadruštvenamreža), 51.com (najvećakineskadrušvenamrežakojaobezbeđujemnogoservisasvojimkorisnicima) i Kaizen001.com tražesamozabavu. UFrancuskoj,potrošačise nadaju poslovnom uspehu, doksu u Nemačkoj u potrazi začlanstvom u različitim zajednicama. U Americi i VelikojBritaniji se izdvajaju po tome što žele da se ličnopromovišu i utičunadruge.

  18. Progresivan rast Q: “Šta ste od navedenog radili u poslednjih 6 meseci....”

  19. Progresivan rast • Rezultatsvegaje da sudruštvene mreže brzopostale široko rasprostranjeno sredstvo komunikacije, i velika je greškamisliti da je toaktivnost samomlađepopulacije. • Iako je najveći prodor učinjen upopulaciji uzrasta 16-24 godine, najvećirastu upotrebi društvenih mreža u poslednje 3 godine, sa 52% naskoro 70%,zabeleženje u populaciji uzrasta 25-34 godine. • Međutim, evidentan je spektakularanrast u svimuzrasnim grupacijama. Trenutno, skoro ¾aktivnih korisnika interneta tvrdi da je u nekom trenutku imalo svoj profil na društvenoj mreži. Ako se ovaj trend nastavi, profil na društvenoj mreži će postati sastavni deo našeg života kao što je to telefonski broj. • Na osnovuiskustavasadrugihsvetskihtržišta, možemo očekivatiistu tendenciju rasta i u Srbiji u narednihnekolikogodina.

  20. Ovo je zaista globalni napredak Q: “Kada govorimo o upotrebi Interneta, šta ste od navedenogradili u prethodnih 6 meseci?– Upravljali profilom na postojećoj društvenoj mreži.“ Wave 3 Wave 4 Wave 5

  21. Fantastičan rast mreža Q: “Sa kolikoljudiotprilikeodržavatekontaktprekosledećihsredstava? Društvene mreže (prosek)“ Wave 3 Wave 4 Wave 5

  22. Povezanostljudi... Q: “Sa koliko ljudi otprilike održavate kontakt u privatnom životu preko sledećih sredstava?”

  23. ...i aktivnosti Q: “Šta ste od navedenog do sada uradili sa svojim profilom na društvenoj mreži? - Među onima koji su koristili društvene mreže u poslednjih 6 meseci.”

  24. Razmena sadržaja se i dalje nastavlja... Q: “Kada govorimo o upotrebiinterneta, šta ste od navedenog radiliu prethodnih 6 meseci?„

  25. ...ali se rast usporio Q: “Šta ste od navedenog do sada uradili sa svojim profilom na društvenoj mreži? - Među onima koji su koristili društvene mreže u poslednjih 6 meseci.

  26. Blogovi i forumu su prerasli teme lične prirode... Q: “Kada čitateblogove, koje od sledećih vrstablogovanajčešćečitate?”- Među onima koji su čitali blog u poslednjih 6 meseci, “ Šta je blog? Blog je website koji je kreiran od strane korisnika sa ciljem da prenese ostalima redovne komentare, mišljenjaili da razmenjuje neki drugi sadržaj.

  27. ...I specijalizovalise Q: “Kada čitateblogove, koje od sledećih vrstabloganajčešćečitate?”- Među onima koji su koristili društvene mreže u poslednjih 6 meseci.

  28. Blogovanje Opadanje i stagnacija u zapadnimzemalja ali rast u ostalim Q: “Kada govorimo o upotrebiinterneta, šta ste od navedenog ikada radili u prethodnih 6 meseci?” - Čitamblogove/web blogove Wave 3 Wave 4 Wave 5

  29. Rast mikrobloginga (Twitter)… Q: “Kada govorimo o upotrebi Interneta da li ste koristilimikrobloging kao npr. Twitter ili Jaiku u poslednjih 6 meseci? Šta je mikroblog? To je blog na kome su postovi ograničene dužine (obično do 140 karaktera ili manje)

  30. … i promenademografskestrukture Q: Uzrast i pol ljudi koji su koristili mikrobloging u poslednjih 6 meseci 34.6% 42.6% 65.4% 57.4% Wave 4 2009 Wave 5 2010 Ovo je platformakojadefinitivnonajbržerasteotkad mi sprovodimoovoistraživanjei nakojoj je u tom perioduotvorenovišeprofilaod strane žena

  31. Kakodruštvene mreže utičunaostaleplatformedruštvnih medija? • Evidentno je da kreiranjesadržaja i razmenaprekosajtovazarazmenufotografija i video klipovastalno raste. Ipak, ovajporast je danas znatno manjinego što je zabeleženo u prethodnimstudijama Vejv. • S većom upotrebom društvenih mreža, primećujemo da one preuzimaju dominaciju i nad diskusijamaličneprirode. • Ljudisve manje čitajui diskutuju o temamalične prirodenablogovima i forumima. U istovreme, primećujemoodgovarajućiporastinteresovanjazapisanjemličnihblogova na društvenim mrežama. (Vidisliku 12). • Blogovi su sve više usmereni na posebne teme. Moguće je da neće više biti samoplatformazaličnoizražavanje – očito je da, usmeravanjem na posebne teme, postaju uspešna konkurencija tradicionalnimmedijima. • Mikrobloging (Tweeter) je odličan primer novogoblikadruštvenihmedijakoji je, u izuzetnokratkomperiodu, postaomasovnaaktivnost. Nezahtevamnogovremenazakreiranjesadržaja, iakoomogućavastalnounošenjenajnovijihdešavanja i vesti, štoveoma privlači korisnike. • Takođe, činjenica da omogućava direktnu komunikaciju s javnošću,bez potrebe za povezivanjemsakatkadkomplikovanim i ograničavajućim masovnimmedijima,dajeovoj platformi istinsku snagu i mogućnosti. Ovo je naročitodošlo do izražajaza vreme najnovijihdešavanja (protesti u Iranu, bombardovanjeBombaja),kadasuih ljudikonstantnokomentarisali,što je dalojednu ličnu i dublju dimenzijutimdogađajima. Izistograzloga, mikrobloging je prihvatio ceomarketinškisvet, a naročitoveliki broj svetski poznatihličnosti. Jošuvek je otvorenopitanjekolikoljudistvarno“tvituje” u odnosunabrojkojisamo pratinečije“cvrkutanje”, alisaekspanzijomsvevećegbrojajednostavnihaplikacijazamobilnetelefonekojeovo podržavaju, brojćenastaviti da se uvećava.

  32. Budući izgled društvenih medija

  33. Nova motorna snagadruštvenihmedija Najznačajnijinapredak u korišćenjudruštvenih medija u poslednjihnekolikogodinapredstavljamogućnostpristupaovimmedijimaprekomobilnogtelefona. Dostupnostmoćnihuređajasafleksibilnimoperativnimsistemima, kakvi su Google “android” iliApple OS, uzneograničen pristuppodacima,stvorili su plodnotlezaveću upotrebu društvenihmedijanamoblinimtelefonima. Takođe, s razvojemvrlojednostavnihaplikacijaomogućeno je lakopovezivanjenadruštvenemrežekaoštosuFacebook ili Tweeter

  34. “Smart” telefoni omogućavaju sve većuupotrebu interneta preko mobilnog telefona... Q: % broj ljudi kojipristupajuinternetu putemmobilihtelefona i% vlasnika smart telefona koji pristuaju internetu putemmobilihtelefona

  35. ... kao i upotrebu društvenih medija Q: “Kada govorimo o upotrebi interneta preko mobilnog telefona, šta ste od navedenog radili u proteklih 6 meseci? - Među onima koji su koristili mobilni telefon i smartphone

  36. Umreženostgeneracija • Jednaod najvećih zanimljivosti u vezi sa ljudima koji pristupaju društvenimmrežama prekomobilnogtelefona,ne odnosi se samo na obim i učestalost njihovih aktivnosti,većna to kosuoni u stvari. • Opšteprihvaćeno je mišljenje da se radi o mlađojpopulaciji, dok našeistraživanjepokazuje da, zapravo,“pametne” telefone, zbog njihove visoke cene, poseduju i koriste ljudi izvišihdruštveno-ekonomskihslojeva,uzrastaizmeđu 25-34 godine. To suuglavnommuškarci (63%), oženjeni (53%), sasrednjimilivećim prihodima (62%), visokomstručnomspremom (65% sfakultetskom diplomom ilipostdiplomskimobrazovanjem), koji su, pored toga što su bogatipotrošači, i veomauticajni. Uglavnomradenavisokimmenadžerskimpozicijama u kompanijama (25%), vole da prvi probajuilitestirajuneki proizvod (indeks 172) i da utičunaizbor drugihprilikomkupovine (indeks 157). • Ovikorisnici susvakakovrlobitnakategorijakoja će predstavljati budućnostdruštvenihmedija, ali koja je veomamoćna i uticajna i danas

  37. Društveni mediji i brendovi

  38. Suština je u razmevanju načina komunikacije i motiva • Društvenimediji su veoma dinamično okruženje. • Detaljnije poznavanje korisničkih potreba i motiva predstavlja ključ za razumevanje suštine društvenih medija. • Razumevanje ovih motiva objašnjava veći deo onoga što se u stvari dešava. • Otkrivanje razloga zbog kojih se ljudi angažuju na društvenim medijima samo je polazna tačka, ali delovi slagalice i dalje nedostaju. • Da li potrošači žele da uspostave odnos sa brendovima? • Koju vrstu iskustva ljudi žele da imaju s brendovima na društvenim mrežama?

  39. Da li su ljudi manjezainteresovani za povezivanje sa brendovima na klasičan način na Internetu? Q:” Kada govorimo o upotrebi Interneta da li ste posetilizvanični sajt brenda/kompanije u poslednjih 6 meseci?“

  40. Potrošači su voljnida se priključuju zajednicama okupljenihokobrendova Q: “Kada govorimo o upotrebi Interneta šta ste radili na svom nalogu na društvenoj mreži -Među onima koji su koristili društvenu mrežu u poslednjih 6 meseci“

  41. Veliki broj se već priključio zajednicama okupljenim oko brendova Q: “Da li ste se priključili nekoj online zajednici okupljenoj oko brenda?“

  42. Da li je ovo tačno za sve kategorije? Q: ,Među onima koji pokazuju interesovanje za ovu kategoriju, koliko je zainteresovano da uspostavi kontakt sa kompanijama?(Jedan ili više kontakata). Pod kontaktom se misli na pristup detaljnijim novostima o proizvodu ali i kontakt sa donosiocima odluka i uticaj na razvoj proizvoda Zdravlje 75% Filmovi 74% Muzika 73% Telekominikacije 71% Hrana 70% Automobili 63% Software 71% Finansije 67% Putovanja 71% Naši rezultati jasno pokazuju da se očekivanjarazlikujupodruštvenimkategorijama, da postojivelikibrojljudikojiželi da se povežesabrendovima u svimkategorijama (iako je to povezivanjeponekad samopovršno, kao što jerecimopristup najnovijimvestima).

  43. Zašto se ljudi priključuju zajednicama okupljenih oko brendova? Q: Objašnjenje zašto su se neki priključili grupi okupljenoj oko brenda u odnosu na one koje nikad nisu pristupili nijednoj grupi oko brenda u regionu. Da dobiju besplatan sadržaj Da podele zahvalnost sa drugima Da Podrže brend Da nauče nešto dodatno

  44. Kakvu korist brend ima od toga? Q: “Kao posledica priključivanja grupi okupljenoj oko brenda, u kojoj meri se slažes sa sledećim izjavama? 72% 71% 66% 63% “Imam pozitivnije mišljenje o brendu” “Voljniji sam da kupim brend” “Osećam veću lojalnost prema brendu” “Pozvao sam ostale da se priključe”

  45. Koji tip zajednice ima najveću korist brendu? Q: % razlozi zašto su se ljudi , koji imaju pozitivnije mišljenje o brendu nakon priključivanja zajednici, uopšte priključili nekoj zajednici okupljenoj oko brenda 72% “Imam pozitivnije mišljenje o brendu”

  46. Nivo društvene aktivnosti u svakoj kategoriji Q: “Kada govorimo o načinu na koji tražite ili razmenjujeteinformacije koje se tiču različitih proizvoda i usluga, koje od sledećih izjavanajboljeopisuju kako tražite i deliteinformacije u svakoj od sledećih kategorija? Beleška: potrošači mogu biti aktivni u više od jedne kategorije.

  47. Potrebe u odnosu na komunikacionu platformu

  48. Različite kategorije, različite potrebe Q: “Kadagovorimo o kompanijama u sledećim kategorijama, koje od sledećih izjava opisuje vrstu kontakta koju biste želeli da imate sa ovim kompanijama? Među onima koji pokazuju interesocanje u ovoj kategoriji. “

  49. Uticaj

  50. Uticaj • Društveni mediji su neverovatno dinamično okruženje. • Termini ako što su “prijatelj” i “pokretač” nisu više dovoljni u opisivanju niza društvenih aktivnosti i interakcija u okviru ogromnih zajednica koje trenutno postoje na internetu. • Dublje poznavanje potreba i motiva svakog potrošača na najbolji način omogućava istinsko razumevanje društvenih mreža i njihovih korisnika. • Društvene mreže postaju moćni centri međusobno povezanih zajednica, ali veze u društvenim mrežama ne ostvaruju se samo izmedju ljudi. Javlja se ogromna potreba za sve većom interakcijom i uspostavljanjem odnosa i sa brendovima. • Skoro polovina aktivnih korisnika interneta već se priključila nekoj zajednici okupljenoj oko brenda. • Ove zajednice podstiču lojalnost, afirmaciju i prodaju brenda. • Razumevanje prirode potreba svakog potrošača ponaosob, kategorije i tržištapredstavlja ključ za kreiranje uspešnog iskustva na društvenim mrežama.

More Related