1 / 20

Realizacija Programabilnog Pojačavača

Elektronski fakultet Niš Katedra za elektroniku. Realizacija Programabilnog Pojačavača. Mentor: Prof .dr Mile Stojčev. Student: Ivan Mitić 10553. 1. Operacioni Pojačavač i. Operacioni pojačavač je kolo koje pojačava razliku napona na njegovim ulazima

quon-cash
Télécharger la présentation

Realizacija Programabilnog Pojačavača

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Elektronski fakultet Niš Katedra za elektroniku Realizacija Programabilnog Pojačavača Mentor: Prof .dr Mile Stojčev Student: Ivan Mitić 10553

  2. 1. Operacioni Pojačavači Operacioni pojačavač je kolo koje pojačava razliku napona na njegovim ulazima S obzirom da na njegovom izlazu mora postojati konačan napon, a da mu je naponsko pojačanje beskonačno veliko, napon između ulaznih krajeva mora biti jednak nuli.

  3. tipovi pojačavača 1. Invertorski pojačavač: 2. Neinvertorski pojačavač: 3. Jedinični pojačavač:

  4. operacionipojačavač TL072CN Operacioni pojačavač TL072 je dvostruki pojačavač sa JFET-ovima 1 - Izlaz 1 2 - Invertujući ulaz 1 3 - Neinvertujući ulaz 1 4 - VCC 5 - Neinvertujući ulaz 2 6 - Invertujući ulaz 2 7 - Izlaz 1 8 – VCC+ Raspored nožica

  5. 2. Elektronski Prekidači Elektronski prekidač i su elektronska komponente u kojima se jedan ili više ulaznih signala kanalše prema jednom ili više izlaza uz pomoć kontrolnog električnog sgnala Električni prekidači sadrže poluprovodničke uredjaje kao što su bipolarni (BJT) i tranzistori sa efektom polja (FET)

  6. elektronski prekidač ADG201 ADG201A je monolitni CMOS uređaj koji sadrži četiri nezavisna selektivna prekidača

  7. 3. Mikrokontroleri Mikrokontroler je u sustini pravi ''mali racunar'' na cipu, koji sadrzi sve gradivne blokove CPU-a (ALU, PC, SP, registre i dr.), ali takodje i RAM, ROM, paralelne i seriske U/I portove, generatore takta i dr. Mikrokontroler koristi ogranicen skup jedno-ili dvo-bajtnih instrukcija koje se koriste za pribavljanje programa i podataka iz interne memorije

  8. mikrokontroler PIC16F877A • Mikrokontroler PIC16F877A poseduje tipcnu RISC arhitekturu. Arhitektura poseduje odvojene magistrale za podatke i programski kôd. Obim podataka je 8-bitni, dok je programski kôd 14-bitni. Sve insrukcije su istog obima i izvsavaju se za cetiri taktna intervala. Dakle, ako koristimo oscilator npr. od 20 MHz dobijamo da ciklus instrukcuije traje 200 ns. Gradivni blokovi mikrokontrolera su: • Flash programska memorija – 8 kiloreci obima 14 bita • RAM (File Registers) – 368 bajtova • Aritmetičko-logička jedinica (ALU) • Akumulator (Working Register) • Hardverski magacin (Stack) organizivan u 8 nivoa • EEPROM memorija podataka obima 256 bajtova • Razne periferne jedinice (portovi, tajmeri, A/D konvertor, USART,...) • Strukturu memorije ovog mikrokontrolera cine tri odvojena bloka: • Programska memorija • Memorija podataka • EEPROM memorija podataka U ovom projektu korišćen TAIT programator i softver za njega Icprog

  9. raspored nožica Korišćeni PIC16F887A pakuje se u 40-pinsko DIP pakovanje • Napajanje od +5V se dovodi na pinove VDD (11 i 32) a masa na pinove VSS (12 i 31). • Nozice OSC1 i OSC2 (pinovi 13 i 14) sluze za priklucivanje oscilatorskih komponeti (RC-kolo ili kvarc). • Pin 1 (MCLR/VPP) ima dvostruku ulogu. Standardno se koristi kao Reset, a u procesu programiranja kao pin za dovodjenje visokog napona (13V). • Ostalih 33 pina prestavljaju U/I linije. One su grupisane u pet portova (PORTA, B, C, D, E) i svaki od njih mozemo konfigurisati kao ulazni ili izlazni.

  10. generator takta • Moguce su cetri varijante u konfiguraciji oscilatora: • LP Low Power Crystal • XT Crystal / Resonator • HS High Speed Crystal / Resonator • RC Resistor/Capacitor • Kontroler moze da radi i na 32 kHz i tada ima jako malu potrosnju U/I portovi Za vezu mikrokontrolera sa spoljnim svetom zaduzeni su ulazno/izlazni portovi. Ima ih pet i oznaceni kao PORTA, PORTB, PORTC, PORTD i PORTE. Razlicitog su obima. PORTE cine tri pina, PORTA sest, a ostala tri porta su osmopinski. Odredjeni pinovi U/I portova u zavisnosti od rezima rada mogu da imaju fiksne ili promenljive funkcije. Konfiguracija smera prenosa na odgovarajucoj bit poziciji porta vrsi se upisom konfiguracione reci u pripadajuci TRIS registar pri cemu nula konfigurise pin kao izlazni, a jedinica kao ulazni.

  11. 4. Programabilni Pojačavač Promena pojačanja se može dobiti bilo promenom otpornika u povratnoj sprezi bilo otpornika na ulazu kola Uul Uiz Uiz Uiz Uul

  12. proračun invertorskog pojačavača Pojačanje invertujućeg pojačavača: • za slučaja kada je zatvoren prekidač u grani sa otpornikom 2kΩ • za slučaja kada je zatvoren prekidač u grani sa otpornikom 3kΩ • za slučaja kada je zatvoren prekidač u grani sa otpornikom 4.3kΩ • za slučaja kada je zatvoren prekidač u grani sa otpornikom 10kΩ Vrednosti za pojačanja dobijena uključivanjem više od jednog prekidača računaju se po jednačini

  13. proračun neinvertorskog pojačavača Pojačanje invertujućeg pojačavača: • za slučaja da je zatvoren prekidač u grani sa otpornikom 2kΩ • za slučaja da je zatvoren prekidač u grani sa otpornikom 3kΩ • za slučaja da je zatvoren prekidač u grani sa otpornikom 4.3kΩ • za slučaja da je zatvoren prekidač u grani sa otpornikom 10kΩ Vrednosti za pojačanja dobijena uključivanjem više od jednog prekidača računaju se po jednačini

  14. amplitudno-frekventne karakteristike Invertorski pojačavač Neinvertorski pojačavač

  15. 4. Realizacija Uredjaja Blok šema uredjaja

  16. šema programabilnog pojačavača

  17. izgled štampane pločice pogled odozdo pogled odozgo

  18. raspored komponenata na pločicic

  19. izgled hardvera

  20. kraća biografija Ivan Mitić Br. Indeksa 10553 Rodjen 21.12.1982. u Skopju. Od rodjenja živi u Vranju gde završava osnovnu školu i Gimnaziju ’Bora Stanković’. Godine 2001. upisuje Elektronski fakultet, smer Telekomunikacije, na Univerzitetu u Nišu. Godine 2004. odlazi na četvoromesečni privremeni rad u Americi što koristi za usavršavanje engleskog jezika kojim vlada veoma dobro. Zaključno sa ovim projektom 2008. će upešno završiti studije. Interesovanja: mobilne i satelitske komunikacije, wireless, televizija, projektovanje TV sistema, IT tehnologije...

More Related