Rizik namire Slobodne isporuke Repo i reverse repo ugovori

1. Rizik namireSlobodne isporukeRepo i reverse repo ugovori Renko Fran 19.09.2003. Zagreb

2. Rizik namire • Rizik namire općenito • Primjer • Obrasci

3. Rizik namire: Općenito • Kada se javlja rizik namire? • Kada druga ugovorna strana kasni s namirom • Kada i kako se izračunava? • Ukoliko transakcije u knjizi trgovanja nisu namirene u roku od 5 ili više radnih dana od ugovorenog datuma (dana namire) • Kapitalni zahtjev= osnovica × odgovarajući faktor sukladno varijanti A ili B

4. Rizik namire: Varijanta A • Varijanta A • Računa se razlika između tekuće tržišne vrijednosti i ugovorene cijene namire uvećana za ispod navedeni faktor (pozitivne razlike) • Poravnavanje radi profita od drugih transakcija vrijednosnica nije dozvoljeno

5. Rizik namire: Varijanta B • Varijanta B • Koristi se uz prethodno odobrenje HNB • Računa se ugovorena cijena namire uz odgovarajuće čimbenike navedene ispod u tablici • Od 46 dana nakon ugovorena datuma, kapitalni zahtjev se računa sukladno Varijanti A

6. Rizik namire: Varijanta A i B zaključak • Varijanta A • Kapitalni zahtjev=(Trenutna tržišna vrijednost – Ugovorena cijena namire)×faktor A • Varijanta B (Uz suglasnost HNB) • Kapitalni zahtjev=Ugovorena cijena namire×faktor B

7. Rizik namire: Varijanta A i B zaključak • Banka sama odabire varijantu A ili B • Kasnija promjena dozvoljena je samo od Varijante B prema A • Ukoliko banka koristi Varijantu B kapital mora biti osiguran čak i ako se tržišna vrijednost vrijednosnice promijenila u korist banke nakon zaključivanja transakcije

8. Rizik namire: Primjer • Banka je kupila 500 dionica kompanije A po cijeni od 200 EUR po dionici, 1,000 dionica kompanije B po cijeni od 180 EUR po dionici do 03. kolovoza 2002., i obveznice A nominalne vrijednosti 1,000,000 EUR i cijenom od 102,32 (uključujući pripadajuću kamatu) do 15. kolovoza 2002. Nadalje, banka je stekla 500 dionica kompanije C po cijeni od 145 EUR do 05. svibnja 2002. godine, i obveznice B nominalne vrijednosti od 2,000,000 EUR po cijeni od 99,78 (uključujući pripadajuću kamatu) do 15. srpnja 2002. godine. Poslovni partneri nisu ispunili obveze vezano za ugovoren datum isporuke.

9. Rizik namire: Primjer • Na dan 24. kolovoza, dionice A su imale tržišnu vrijednost u iznosu od 180 EUR, dionice B su imale tržišnu vrijednost u iznosu od 220 EUR, dionice C su imale tržišnu vrijednost u iznosu od 170 EUR, obveznice A su imale cijenu 103,78 (uključujući pripadajuću kamatu), i obveznice B su imale cijenu 98,24(uključujući pripadajuću kamatu).

10. Rizik namire: Primjer • Kapitalni zahtjev za rizik namire sukladno Varijanti A (vrijednosti u EUR)

11. Rizik namire: Primjer • Kapitalni zahtjev za rizik namire sukladno Varijanti B (vrijednosti u EUR)

12. Rizik namire: Obrasci

13. Rizik namire: Obrasci

14. Slobodne isporuke • Rizik slobodne isporuke općenito • Primjer • Obrasci

15. Slobodne isporuke - Općenito • Odnosi se na aktivnosti trgovanja u kojima je banka izvršila plaćanje ili isporuku, ali isporuka ili plaćanje druge ugovorne strane još nije izvršeno.   • Slobodne isporuke postoje odmah čim je banka platila vrijednosnice koje nije primila ili je isporučila vrijednosnice prije nego što je primila uplate, te je prošlo jedan ili više dana od plaćanja ili isporuke.

16. Slobodne isporuke - Općenito • Kako bi se izračunao protekli broj dana, potrebno je početi od datuma od kada je transakcija počela vrijediti. • Kapitalni zahtjev iznosi 10% umnoška tekuće tržišne vrijednosti isporučene vrijednosnice ili izvršenog plaćanja i odgovarajućeg pondera kreditnog rizika navedenog u točki 4.2 Odluke.

17. Slobodne isporuke - Općenito • Rizik namire i rizik slobodne isporuke mogu se pojaviti simultano. To je slučaj ukoliko transakcija nije bila namirena u ugovoreno vrijeme, a jedna od dvije ugovorne strane je izvršila slobodnu isporuku. U tom slučaju izračunavaju se kapitalni zahtjevi i za rizik namire (od petog dana nadalje) i rizik slobodne isporuke.

18. Rizik slobodne isporuke - Primjer • 01. kolovoza, banka A kupuje 3,000 dionica po cijeni od 500 EUR po dionici od banke B (inozemna banka s odgovarajućom kreditnom sposobnošću). Datum procjene je 03. kolovoza. Na dan 03. kolovoza, banka A vrši isplatu kao što je dogovoreno, međutim, banka B ne uspijeva isporučiti dionice. Na dan 06. kolovoza, isporuka još nije bila izvršena, a cijena dionice je porasla na 560 EUR. Kamatna stopa na kredite s rokom do opoziva je 3%. • Kapitalni zahtjev sa tada računa kako slijedi: • EUR 3,000×500×(1+0.03×3/360)×0.2×0.1=EUR 30,007

19. Rizik slobodne isporuke - Primjer • 01. kolovoza, banka A prodaje obveznice nominalne vrijednosti 1,000,000 EUR po cijeni od 101.12 (uključujući pripadajuću kamatu) trgovačkom društvu B. Datum procjene je 03. kolovoza. Na dan 03. kolovoz, banka A isporučuje obveznice kao što je dogovoreno, međutim, trgovačko društvo B ne uspijeva platiti ugovoreni iznos. Na dan 06. kolovoza, plaćanje još nije bilo izvršeno; cijena obveznice je 100.89 (uključujući obračunatu kamatu) na taj datum. • Kapitalni zahtjev sa tada računa kako slijedi: • EUR 10,000×100.89×1.00×0.1=EUR 100,890

20. Rizik slobodne isporuke - Primjer • U prethodnim primjerima nije računan kapitalni zahtjev za rizik namire, zato što je manje od 5 dana proteklo od dana ugovorene isporuke. • Primjer rizika namire i kumuliranog rizika slobodnih isporuka • Na dan 01. kolovoza, banka A kupuje 3,000 dionica po cijeni od 500 EUR po dionici od banke B (inozemna banka s odgovarajućom kreditnom sposobnošću). Datum procjene je 03. kolovoza. Na dan 03. kolovoza, banka A vrši isplatu kao što je dogovoreno, međutim, banka B ne uspijeva isporučiti dionice. Na dan 29. kolovoza isporuka još nije bila izvršena, a cijena dionice je porasla na 590 EUR. Kamatna stopa na kredite s rokom do opoziva je 3%.

21. Rizik slobodne isporuke - Primjer • Kapitalni zahtjev sa tada računa kako slijedi: • Slobodna isporuka: • 3,000×500×(1+0.03×26/360)×0.2×0.1=EUR 30,065 • Rizik namire: • Varijanta A: • 3,000×(590-500)×0.5=EUR 135,000 ili •  Varijanta B (pojednostavljena procedura): • 3,000×500×0.04=EUR 60,000 • Kumulativni kapitalni zahtjev tada iznosi EUR 165,065 ili EUR 90,065 zavisno o tome da li je rizik namire izračunat po varijanti A ili varijanti B.

22. Rizik slobodne isporuke - Primjer • 01. kolovoza, banka A prodaje obveznice nominalne vrijednosti 1,000,000 EUR po cijeni od 101.12 (uključujući pripadajuću kamatu) trgovačkom društvu B. Datum procjene je 03. kolovoz. Na dan 03. kolovoz, banka A isporučuje obveznice kao što je dogovoreno, međutim, trgovačko društvo B ne uspijeva platiti ugovoreni iznos novca. Na dan 29. kolovoza, plaćanje još nije bilo izvršeno; cijena obveznice na taj datum je 99.89 (uključujući pripadajuću kamatu). • Kapitalni zahtjev sa tada računa kako slijedi: • Slobodna isporuka: • 10,000×99.89×1.00×0.1=EUR 99,890

23. Rizik slobodne isporuke - Primjer • Rizik namire: • Varijanta A: • 10,000×(-99.89-(-101.12))×0.5=EUR 6,150 ili  • Varijanta B: • 10,000×101.12×0.04=EUR 40,448 • Kumulativni kapitalni zahtjev u ovom slučaju iznosi EUR 106,040 ili EUR 140,338 ovisno o tome da li je rizik namire računat po varijanti A ili varijanti B.

24. Repo i reverse repo ugovori • Općenito • Primjer • Obrasci

25. Repo i reverse repo ugovori- Općenito • U svrhu računanja kapitalnih zahtijeva za rizik druge ugovorne strane iz transakcija proizišlih iz repo ugovora ili reverse repo ili ugovora o posuđivanju vrijednosnica nije potrebno diferencirati između repo i reverse repo transakcija i transakcija posuđivanja

26. Repo i reverse repo ugovori- Općenito • Repo ugovori/ugovori o posuđivanju vrijednosnica drugoj strani • U slučaju repo posla i posudbe vrijednosnica drugoj strani u kojima banka posuđuje vrijednosnice i u zamjenu dobiva određen iznos novca ili kolateral, kapitalni zahtjevi za rizik druge ugovorne strane se računa u dva koraka:

27. Repo i reverse repo ugovori- Općenito • Računanje tekućeg iznosa viška kolaterala - Tekuća vrijednost viška kolaterala jednaka je tekućoj tržišnoj vrijednosti (uključujući kamatu, ukoliko postoji) vrijednosnice posuđene drugoj strani umanjenoj za iznos primljenog novca ili tekuće vrijednosti (uključujući kamatu, ukoliko postoji) primljenog kolaterala • Kapitalni zahtjev - Kapitalni zahtjev iznosi 10% od umnoška pozitivnog iznosa viška kolaterala i odgovarajućeg pondera kreditnog rizika navedenog u točki 4.2. Odluke. • Ukoliko je iznos viška kolaterala negativan – kapitalni zahtjev se ne računa.

28. Repo i reverse repo ugovori- Općenito • Reverse repo ugovori/ugovori o posuđivanju vrijednosnica od druge strane • U slučaju reverse repo ugovora i posuđivanja vrijednosnica, kada banka posuđuje vrijednosnice od druge strane i za uzvrat daje određen iznos novca ili kolateral, kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane računa se kako slijedi: • Računanje tekućeg iznosa viška kolaterala - Tekući iznos viška kolaterala jednak je iznosu posuđenog novca drugoj strani (uključujući kamate, ukoliko ih ima) ili danom kolateralu umanjenom za tekuću tržišnu vrijednost (uključujući kamatu, ukoliko postoji) primljenih vrijednosnica.

29. Repo i reverse repo ugovori- Općenito • Kapitalni zahtjevi za rizik druge ugovorne strane - Kapitalni zahtjev iznosi 10% od umnoška pozitivnog iznosa viška kolaterala i odgovarajućeg pondera kreditnog rizika navedenog u točki 4.2. Odluke. • Ukoliko je iznos viška kolaterala negativan – kapitalni zahtjev se ne računa. • Pozitivan iznos viška kolaterala garantiran od tijela kojima je, sukladno točki 4.2 Odluke o adekvatnosti kapitala, dodijeljen ponder od 0% ne uključuju se u izračun kapitalnih zahtjeva za rizik druge ugovorne strane.

30. Repo i reverse repo ugovori- Općenito • U slučaju repo ugovora, specifična vrsta rizika druge ugovorne strane ovisi o tome da li se u ugovoru radi o pravoj prodaji i repo transakciji ili se transakcija odnosi na prodaju sa repo opcijom. • U slučaju prave prodaje i repo ugovora (primatelj transfera obavlja radnje kako bi vratio sredstva primljena od pošiljatelja transfera, te ne bi morao izvršiti plaćanje određenog iznosa novca), rizik druge ugovorne strane postoji i za primatelja i pošiljatelja transfera

31. Repo i reverse repo ugovori- Općenito • U slučaju prodaje s repo opcijom (primatelj transfera je naslovljen, ali nije obvezan retransferirati njemu transferirana sredstva radi plaćanja određenog iznosa novca), za razliku od prije navedenog, samo rizik druge ugovorne strane koji se javlja kod primatelja transfera mora biti uzet u obzir. • U slučaju repo i reverse repo ugovora i posuđivanju vrijednosnica od i prema drugoj strani, baziranim na vrijednosnicama uključenim u knjigu trgovanja, kapital mora biti dostatan ne samo za rizik druge ugovorne strane, već također i za opći i specifični pozicijski rizik transferiranih vrijednosnica ili iznosa novca ili primljenog kolaterala za uzvrat.

32. Repo i reverse repo ugovori- Primjer • Banka A (iz RH) zaključuje slijedeći ugovor sa inozemnom bankom B (koja nema odgovarajuću kreditnu sposobnost). • Repo ugovor s dospijećem od 7 dana • Pošiljatelj: banka A • Primatelj: banka B • Na dan 01. kolovoza, banka A posuđuje obveznice Ministarstva financija RH nominalne vrijednosti EUR 10 milijuna (6,875% kupon, vrijeme do dospijeća 6,2 godine) banci B i za uzvrat prima novčanu uplatu u iznosu od 10 milijuna EUR. Na dan 01. kolovoza cijena (čista) obveznice je 102.34. Do 04. kolovoza tržišna vrijednost obveznice se pomakla na 102.65, a obračunata kamatna iznosi 250,000 EUR. Pripadajuća kamata na taj dan iznosila je EUR 84,000.

33. Tržišna vrijednost potraživanja Tržišna vrijednost kolaterala Trenutni iznos viška Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane Stvarna prodaja i repo ugovori 10,515,000 10,084,000 431,000 34,480 Prodaja s repo opcijom 10,515,000 10,084,000 431,000 Sukladno točki 7.3.3. Odluke Repo i reverse repo ugovori- Primjer • Kapitalni zahtjev za pokrivanje rizika druge ugovorne strane za svaku od ove dvije banke do dana 04. kolovoza može se vidjeti u slijedećim tablicama: • Kapitalni zahtjevi za repo ugovore i posuđivanje vrijednosnica (banka A)

34. Tržišna vrijednost kolaterala Tržišna vrijednost potraživanja Trenutni iznos viška Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane Stvarna prodaja i repo ugovori 10,515,000 10,084,000 -431,000 0 Prodaja s repo opcijom 10,515,000 10,084,000 -431,000 Sukladno točki 7.3.3. Odluke Repo i reverse repo ugovori- Primjer • Kapitalni zahtjevi za repo ugovore i posuđivanje vrijednosnica (banka B) • Bez obzira na rizik druge ugovorne strane, repo ugovori i posuđivanje vrijednosnica također zahtijevaju izračun kapitalnih zahtjeva za opći i specifičan pozicijski rizik.

35. Ostali rizici druge ugovorne strane • Ostale pozicije u knjizi trgovanja su, u stvari, izloženosti u obliku naknada, komisija, kamata, dividendi i marži po ugovorenim futuresima i opcijskim ugovorima. • Kapitalni zahtjev = 10% × Izloženost × ponder kreditnog rizika* • *Ponder kreditnog rizika naveden u točki 4.2. Odluke o adekvatnosti kapitala

36. Ostali rizici druge ugovorne strane • Primjer: • Banka ima potraživanja u obliku marži po forward ugovorima i opcijama u iznosu od 100,000 EUR od priznate burze. Kapitalni zahtjev za ta potraživanja se računa kako slijedi: • 0.10×1×EUR 100.000=EUR 10,000

37. Obrazac RDS