1 / 12

Održivi razvoj turizma u Hrvatskoj

Održivi razvoj turizma u Hrvatskoj. Hrvoje Ćustić, 3.ene-es. Uvod. Razvoj turizma u Hrvatskoj od nastanka šezdesetih godina prošlog stolje ća odvijao se manje-više stihijski. Najva ž niji turisti č ki potencijal Hrvatske je Jadransko more.

rosie
Télécharger la présentation

Održivi razvoj turizma u Hrvatskoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Održivi razvoj turizma u Hrvatskoj Hrvoje Ćustić, 3.ene-es

  2. Uvod • Razvoj turizma u Hrvatskoj od nastanka šezdesetih godina prošlog stoljeća odvijao se manje-više stihijski. • Najvažniji turistički potencijal Hrvatske je Jadransko more. • Relativno malo turista dolazi u Hrvatsku zbog njenih ostalih atraktivnosti i sadržaja, poput kulture ili ronjenja. • Neke kulturne znamenitosti koje imaju međunarodno priznanje, tek su djelomično iskorištene. • Unutrašnjost Hrvatske je turistički još uvijek nedovoljno ili loše iskorištena. • Turizam može postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran.

  3. Tipovi turizma Turističko tržište danas je dinamično i izrazito konkurentno. Razlikujemo: • ekoturizam - stvara mogućnosti za razvitak dosad turistički slabo razvijenih regija. Zahtjeva razvoj pješačke infrastrukture, sistema označavanja, odmorišnih punktova, adekvatnog prijevoza… • tematski turizam -je postao jedan od najvažnijih katalizatora razvitka.Temelji se na 3-E principu«Entertainment, Excitement, Education» • avanturistički turizam-danas turisti žele istraživati visine planina, svemir, Antarktik i dubine mora… • vjerski turizam - prisutan primjerice u Mariji Bistrici. • kružna putovanja -nudi mogućnost da se u kratkom vremenu puno vidi. Zahtjeva intenzivni razvoj nautičkog turizma. • zdravstveni turizam - morski zrak, ljekovite termalne vode… • kongresni i znanstveni turizam - izvan glavne ljetne turističke sezone. Sve više dobiva na značaju.

  4. Sukob turizma i zaštite okoliša • Svaka se ekonomska djelatnost zbiva u prostoru. Iz te činjenice proizlazi da dolazi do konfliktne situacije pretendiraju li dviju različite djelatnosti na isti prostor. • Zaštita prirode, za razliku od turističke djelatnosti ne pripada među profitabilne djelatnosti. • Negativan utjecaj turizma do izražaja došao u eri masovnoga automobilskog turizma. • Odmor se svodi samo na privremenu promjenu boravišta, a način života ostaje više-manje isti. • Konflikt turizma i zaštite prirode najizraženiji je u nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim prostornim kategorijama. • Jesu li važnije neprofitabilne obrazovno-znanstvene funkcije ili profitabilne turističko-rekreacijske?

  5. Zaštita vrijednosti prostora i unaprjeđenje okoliša • Prirodni resursi su još uvijek glavni motivacijski faktor za dolazak i boravak turista u Hrvatskoj. • Održivo iskorištavanje, zaštita i razvoj prirodnih dobara je uvjet bez kojeg nemadugoročnog razvoja turizma u Hrvatskoj. • Povratak prirodi i zdrava prehrana te korištenje prirodnih materijala svjetski je pokret koji se reflektira i u turizmu. • Ekologija postaje i trend i potreba. • Ekološki aspekt turizma temelji se na očuvanju prirodnih resursa te edukaciji svih sudionika o aspektima, važnosti i primjeni ekoloških načela u turizmu. • Primjer djelovanja u zaštiti okoliša: • Stavljanje važnih prirodnih područja pod adekvatni stupanj zaštite • ohrabrivati implementaciju standarda “Plave zastave” • Uključivanje ekologije u program edukacije u turizmu

  6. Prostorni planovi i turizam • Kvalitetno planiranje prostora jedan je od najvažnijih preduvjeta za dugoročan i održiv razvoj turizma. • Prostor u užem i širem smislu osnovna je pretpostavka za dolazak i boravak gostiju. • Zadatak prostornog planiranja je uspostavljanje ravnoteže između smještaja, prometa, komunikacija i ostalih usluga • Treba definirati uporabu prostora za turizam na nacionalnoj razini. • Prilikom gradnje novih objekata treba stilom gradnje i izborom materijala poštovati tradiciju i autohtoni graditeljski stil okolnog prostora. • Osnovni koraci za adekvatno korištenje prostora: • u najkraćem mogućem roku donositi Prostorne planove razvoja hrvatskog turizma • izraditi Masterplanove - strateške dokumente o lokalnom ciljanom razvoju turizma • efikasnija razmjena know-how-a između pojedinih regija

  7. Problem «divlje gradnje» • Hrvatska obala je lijepa, razvedena, očuvana i ne prenapučena. • Obalno područje dugo je 11.500 kilometara i čini 20 posto hrvatskog teritorija. U pojasu koji obuhvaća 42 grada i 96 općina živi 1,144 milijun ljudi, odnosno čak 80 posto stanovnika jadranskih županija. • U posljednje vrijeme na obali se sve više gradi. • Prestale su se poštovati značajke tradicionalnoga graditeljstva koje poštuju krajolik. • Mnogi su uzroci bespravne gradnje: neodoljiva želja za brzom zaradom, neurednost zemljišnih knjiga… • Prethodni su se naraštaji možda bolje od današnjih brinuli za očuvanje vrednota (pr. statut grada Dubrovnika iz 1272 ) • Čini se da se vraća dobri duh drevnih dubrovačkih rješenja – osnivanje Savjeta prostornog uređenja države. • Danas "divlja gradnja" se tretira kao kazneno djelo koje će se kažnjavati zatvorom do tri godine. • Problem nije prekasno uočen!

  8. Seoski turizam • Što je seoski turizam? • Turističko seosko obiteljsko gospodarstvo je manja gospodarska cjelina smještena u turistički atraktivnome kraju koja daje izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva. • Turizam na obiteljskom gospodarstvu dopunska je djelatnost vlasnika gospodarstva i njegove obitelji. • Svaka djelatnost može biti obogaćena s onoliko sadržaja koliko ih nudi obiteljsko gospodarstvo. • Turist u ovakvu okruženju nije samo gost. • Posebni oblici turističke ponude: • smještaj gostiju na vlastitome gospodarstvu • ponuda vlastitih proizvoda • ponuda jela iz vlastite kuhinje • ponuda pića iz vlastitog podruma • degustiranje i kušanje vina i rakije • organizacija izleta u okolicu • kampiranje na posjedu i sl.

  9. Nautički turizam • Hrvatska ima prirodne potencijale idealne za razvoj nautičkog turizma. • Razvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautičkog turizma. • Nautički turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljeće kasnije (19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). • Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje i repozicioniranje. • Koliko marine u nacionalnim parkovima negativno utječu na okoliš? • Vođenje računa o utjecaju na okoliš i njegovoj maksimalnoj zaštiti.

  10. Kulturni turizam • Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjete kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. • Svrha kulturnog turizma je, između ostalog, otkrivanje spomenika i lokaliteta. • Općenito je mišljenje hrvatskih turističkih djelatnika da se Hrvatska u sferi kulturnog turizma nikako ne može mjeriti s primjerice Italijom ili Španjolskom. • Zbog zemljopisne, klimatske, kulturne raznolikosti uvrijeđeno je mišljenje, da je nemoguće stvoriti jedinstven turistički proizvod koji bi mogao prezentirati cijelu Hrvatsku. • Hrvatska ima resurse, ali blago rečeno kaska za ostatkom Europe. • Problemi: • financijske poteškoće • nerazumijevanje lokalnih vlasti • neriješena vlasnička pitanja • nedovoljna suradnja kulturnog i turističkog sektora • neznanje lokalne populacije o vlastitoj baštini…

  11. Zaključak • Postizanje održivog razvoja turizma zahtjeva da akteri na svim razinama, od lokalne do nacionalne, moraju postupati u skladu sa principima održivog razvoja. • Neophodno je: • razumjeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe turista • osigurati preduvjete za profitabilno poslovanje • investirati u obrazovanje i trening zaposlenih • inzistirati na zaštiti i obnovi prirodnog bogatstva • poštovati kulturne vrijednosti i različitosti • osigurati kontinuiranu aktivnu ulogu države • Nisu više česti turisti koji će u Provansi ili na Jadranu tražiti hamburgere, većće kušati kvalitetnu domaću hranu, začinjenu domaćom pjesmom, plesom i običajima. • U turizmu čak niti nije toliko bitno imati najkvalitetniji proizvod, koliko je bitno znati dobro ispričati priču o tom proizvodu te ga na taj način prodati.

  12. za kraj…

More Related