1 / 30

K R Š

K R Š. KRŠ - hrvatska riječ KRAS - stara hrvatska riječ, indoeuropskog porijekla; Slovenija, Srbija KARST - Srbija - vrlo razvedeni reljef nastao procesima kemijskog trošenja stijena (mehaničko trošenje slabije izraženo) karbonati, soli (gips, sol)

rudolph
Télécharger la présentation

K R Š

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. K R Š

  2. KRŠ - hrvatska riječ KRAS - stara hrvatska riječ, indoeuropskog porijekla; Slovenija, Srbija KARST - Srbija - vrlo razvedeni reljef nastao procesima kemijskog trošenja stijena (mehaničko trošenje slabije izraženo) karbonati, soli (gips, sol) - KEMIJSKO TROŠENJE - otapanje vapnenaca; preduvjet je tektonska “raspucanost” terena H2O + CO2 + CaCO3 Ca(HCO3)2 otapanje - korozija - površinska, proces otapanja ide prema dolje - intenzitet ovisi o temperaturi (viša temp. - veća korozija) geneza krša - dugotrajan proces, krš se počeo stvarati prije nekoliko milijuna godina (različita klima od današnje) fosilni krš - “paleokrš”!

  3. Hrvatska - krš prisutan na Baniji, Žumberku, Medvednici, Ivančici, cijela Istra i Dalmacija - oko 50% površine Hrvatske (razlikovati ograničene pojave i cijela područja!) Slovenija - 50% površine krš Crna Gora - gotovo cijela površina okršena Turska, Grčka, južna Francuska, južna Italija (Apulija), Jamajka, Kuba, Vijetnam, Kina, Meksiko, Karibi...

  4. POVRŠINSKI OBLICI velikimali VRTAČE/PONIKVE ŠKRAPE DOCI/UVALE/DOLINE KAMENICE KRŠKA POLJA PONORI PODZEMNI OBLICI velikimali JAME/PONORI STALAKTITI ŠPILJE STALAGMITI KRŠKI IZVORI STUPOVI ZAVJESE SALJEVI

  5. krška dolina nastala srastanjem vrtača POVRŠINSKI KRŠKI OBLICI vrtača ponornica izvor ponor / vrtača koja je urušena ulaz u špilju špilja urušne breče preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology doline krška dolina izvori vrtače rijeke ponornice duboko usječen stalni tok špilja preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

  6. PONIKVE ILI VRTAČE PONIKVE - veći oblici, mjesto gdje je ujezerena voda ili se voda gubi u podzemlje - za razliku od vrtača nije isključivo ljevkastog oblika? - ponikve su isto što i vrtače?! preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije VRTAČE - ljevkasti oblik kružnog presjeka bez aktivnog toka, relativno male, dno im je obično uže i prekriveno zemljom crvenicom - nastaju urušavanjem špilja ili urušavanjem kaverni (podzemne bez otvora na površini) - često su orijentirane - pojavljuju se u nizu - veza s tektonskim pravcima!?

  7. preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda ponikve ili vrtače - obradive površine; prijevoj između Buškog blata i Duvanjskog polja

  8. DOCI / DOLINE ili UVALE -izduženi reljefni oblici (počinju u visokoj točki reljefa, a završavaju na nižoj); dno nije ravno, obično bez površinskih vodenih tokova ili su manji periodički tokovi koji završavaju u ponorima - nastaju spajanjem vrtača preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda detalj iz Grahovskog polja

  9. KRŠKA POLJA - najveće morfološke pojave u kršu - prostrane, zaravnjene površine zatvorenih zavala - zatvorena zavala s krškim pojavama i podzemnim odvodnjavanjem - duljina - više desetaka kilometara; nešto manje širine - dulja os tektonski predisponirana preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda polje u krškom kamenjaru - plodno tlo za uzgoj žitarica npr. Ličo, Gacko, Krbavsko, Livanjsko, Duvanjsko polje

  10. PONOR - vertikalni oblici - udubine ili pukotine izravno vezane s vodonosnim šupljinama u podzemlju; ima ih ponikvastih, pukotinskih i špiljskih - važni u hidrogeologiji krša Perinka - ponor Gacke kod Švice, Lika (snimio: S. Božičević)

  11. preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda Tučić ponor kraj Gračaca Ponor Perika u donjem Švičkom polju

  12. ŠKRAPE - manji oblici; žljebovi na vapnenačkim površinama nastali korozijskim djelovanjem tekuće vode (na površini i u podzemlju!) škrape koje je voda napravila u blatu, Mosor plitko urezane škrape preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda

  13. desetak metara duge škrape, Senjsko bilo preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda KAMENICE - zdjelaste forme nastale korozijom vode

  14. JAMA - duboka rupa, vertikalna u koju ne utječe aktivan tok (kao ponor, ali bez vode!) - dubine veća od dužine www.marinadalmacija.hr/velebit.htm Lukina jama - sjeverni Velebit, dubina 1392 m, nastala duž tri vertikalna rasjeda public.carnet.hr/speleo/eng/lukinaj.html

  15. www.hrvati.de/phpbb3/viewtopic.php?f=17&t=895

  16. PODZEMNI OBLICI ŠPILJE (pećine) - horizontalni objekti (šupljine) nastale korozijom u stijenama - mogu biti u nekoliko nivoa preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology spuštanjem vodnog lica ispod špiljskog sustava koji se sada povećava, ulazi zrak; precipitacija kalcita oblikuje stalaktite i stalagmite tečenjem vode duž pukotina i slojnih ploha dolazi do otapanja vapnenca i oblikovanja šupljina ispod vodnog lica

  17. podzemna voda cirkulira kroz vadoznu zonu i teće kroz zonu zasićenja, otapajući karbonate i oblikujući sustave šupljina ponikve vodno lice podzemna voda duž površine vode temeljnice oblikuje sustave horizontalnih šupljina kroz koje se otopljene stijene prenose u površinske tokove povećavajući šupljine i prolaze ponikve vodno lice stup kaskade makaroni stalaktiti stalagmiti kolaps breče zavjese površinska tekućica erodira duboku dolinu, nivo vode temeljnice se spušta, šupljine/prolazi oblikuju povezani sustav špilja i kaverni vodno lice ponikve preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

  18. Hrvatska - veliki špiljski sistemi - Medvednica, Cerovačke špilje, Lokvarka… Slovenija - Postojna - rasjedi, bore - splet kanala nastao tektonikom?? Rusija - Kristalna špilja - određena tektonikom www.agencija-vangogh.si/fra/postojna.asp Postojna Cerovačke špilje www.e-turizam.com/Turizam-Vijesti/Vijesti-iz-... KAVERNE - jednostavne, nisu otvorene prema površini - podzemne šupljine

  19. RAZLIČITI TIPOVI SIGA U KRŠU stalaktiti stalagmiti stupovi zavjese saljevi… nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999.; D. LACKOVIĆ: Sige

  20. nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999.; D. LACKOVIĆ: Sige

  21. STALAKTITI - rastu od stropa prema podu špilje - središnji kanalić građen od vertikalno orijentiranih kristala kroz koji prolazi voda, a vanjski sloj od radijalno orijentiranih kristala (okomitih na središnji kanal) - kružnog, elipsoidalnog ili valovitog kružnog presjeka stalaktitne cjevčice popularno zvane “makaroni” - početni stadij formiranja stalaktita kada voda teče s unutarnje strane cjevčice; špilja u kamenolomu Tounj, Ogulin; snimio: D. Lacković nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999.; D. LACKOVIĆ: Sige

  22. stalaktiti konusnog oblika kao posljedica slijevanja vode s vanjske strane prvotne cjevčice; špilja za Gromačkom vlakom, Orašac, Dubrovnik; šišmiš potkovnjak; snimio: D. Lacković stalaktit i pripadajući stalagmit (većeg promjera!), špilja Veternica, Medvednica snimio D. Lacković

  23. stalagmiti, Kojina jama, Rakovica, Kordun, snimio: D. Lacković STALAGMITI - s poda špilje rastu prema gore - nastaju kapanjem vode sa stropa ili sa stalagmita iznad - kapljica koja padne sa stalaktita još uvijek sadrži nešto hidrokarbonata - udar o pod - iz kapljice se oslobađa CO2 - taloženje CaCO3 nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999.; D. LACKOVIĆ: Sige

  24. stalagmiti s dobro vidljivom slojevitom građom; Kraljevska jama, otok Hvar; snimio: D. Lacković

  25. STUPOVI ili STALAGMATI - stalaktiti se spajaju s podom ili s pripadajućim stalagmitom podzemno jezero sa saljevima koji se proširuju uz površinu jezera i stupom; jama Vodarica, Jurline, južni Velebit; snimio: D. Lacković

  26. zavjese nazubljenih rubova, Kojina jama, Rakovica, Kordun;snimio: D. Lacković ZAVJESE - nastaje na kosim stropovima ili previsnim zidovima po kojima se linijski slijeva voda i iza sebe ostavlja tanki sloj kalcita - kalciti rastu izduženi okomito na smjer toka vode i obično tvore zupčasti rub na zadnjem sloju zavjese nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999.; D. LACKOVIĆ: Sige zavjesa s glatkim rubom, Jopićeva špilja, Krnjak, Kordun; snimio: D. Lacković

  27. SALJEVI - česte sige, različitog oblika, a ovise o podlozi na kojoj nastaju - kad prekriva neočvrsnuti sediment, vodeni tok naknadno odnese sediment - ostaje “baldahin” ili “nadstrešnica” - iznad jezera raste do njegove površine - prestaje rasti prema dolje i raste u horizontalu - stvara ravnu ploču - spuštanjem razine vode ostaje u zraku s ravnim završetkom - označava nekadašnju razinu jezera (vidi crtež dolje!) nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999.; D. LACKOVIĆ: Sige saljev sa zavjesama i stalgtitima, Jopićeva špilja, Krnjak, Kordun; snimio: D. Lacković

  28. saljevi; tamna boja gornjeg dijela - posljedica onečišćenja kalcita organskom tvari; Manita peć, Velika Paklenica, južni Velebit, snimio D. Lacković

  29. HIDROGEOLOGIJA KRŠA - VODE U KRŠU - KRŠKI IZVORI - gdje izvire relativno velika količina vode iz podzemlja - ESTAVELE - voda izvire pri visokom vodostaju; specifičan tip izvora u kršu - periodički - RIJEKE PONORNICE - VRULJE - specifične u primorju preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

  30. VODE U KRŠU - umjetna jezera, hidroakumulacije - proizvodnja električne energije problem! - voda se gubi u podzemlju (pukotine, kaverne, špilje, tektonika) - velika važnost nepropusnih naslaga - barijere - izrada injekcijskih zavjese u podzemlju - postavljanje brana vidi prethodno predavanje - umjetna jezera!! VELIKI PROBLEM - ONEČIŠĆENJE VODA U KRŠU!

More Related