1 / 77

Pisanje i prezentovanje nau čnog rada

Pisanje i prezentovanje nau čnog rada. Prof. dr Ivana Stojanović. U nauci bez obzira koliko spektakularno Vaše otkriće bilo, posao nije završen ako te rezultate niste publikovali. Cilj ovog predavanja je da Vam pomogne da upoznate način pisanja i tehni čke pripreme

sabina
Télécharger la présentation

Pisanje i prezentovanje nau čnog rada

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pisanjeiprezentovanjenaučnog rada Prof. dr Ivana Stojanović

  2. U nauci bez obzira koliko spektakularno Vaše otkriće bilo, posao nije završen ako te rezultate niste publikovali. • Cilj ovog predavanja je da Vam pomogneda • upoznate način pisanja i tehničke pripreme jednog rukopisa, prolazeći sve korake na putu od prvobitnog grubog teksta do štampanog rada.

  3. Svrha pisanja naučnog rada • razmena naučnih saznanja lokalno i • internacionalno • postavljanje pitanja i nalaženje odgovora na dileme u sopstvenom istraživanju • objavljeni radovi se koriste kao instrument • za procenu istraživača • karijera • lična satisfakcija

  4. Čitaoci • naučnici i oni koji su zainteresovani za tu • oblast istraživanja • izdavač ili urednik

  5. Od ideje preko zaključaka do objavljenog rada

  6. Vrste naučnih napisa • Originalni naučni članak (Original scientific article) • Pregledni naučni članak (Review article) • Meta – analiza (Meta analysis) • Prethodno saopštenje (Preliminary communication) • Izlaganje na naučnim skupovima (Conference paper)

  7. Koraci u pisanju naučnog rada • Istraživanje • Pisanje rada • Slanje rada uredniku časopisa • Urednik šalje rad recenzentima (procena recenzijom je važno sredstvo kontrole kvaliteta) • Prihvatanje rada i objavljivanje u časopisu • (mnogo meseci nakon pisanja rada ! )

  8. Koraci u pisanju naučnog rada • Pre nego što se prepustite “matici” pisanja, budite sigurni da je istraživanje završeno u potpunosti. • Najpre napravite kratki plan pisanja, koji sadrži jednostavni dijagram Vaših razmišljanja. • Taj plan će Vam ukazati kako da počnete i • i kako ćete celinu razbiti u odgovarajuće • delove.

  9. Koraci u pisanju naučnog rada • Uzmite papir i olovku ili sednite za kompjuter i pišite ! Ali, svi znamo da je to lakše reći nego učiniti. • Najčešće, prvi rad koji pošaljete je nevešto urađen, ali izdavač i ne očekuje od Vas prefinjenu prozu. • Nauka je tehničko pisanje i to se može naučiti !

  10. Koraci u pisanju naučnog rada • Prva verzija je arena u kojoj se sukobljavaju Vaše ideje, opservacije, kriticizam i hipoteze. • Pisanje rada je put kroz neokresano žbunje Vaših, još uvek nekompletno formiranih ideja. • Prva verzija je mesto gde možete napisati bilo šta i sve, a kasnije odlučiti da li to može ići ili ne.

  11. Koraci u pisanju naučnog rada • Pisanje rada može da ide veoma sporo. • Iako sporo i teško u početku, sa iskustvom sve to ide mnogo lakše i brže.

  12. Stil i jezik “Qualis vir, talis oratio.” (“Kakav čovek, takva i beseda”) • Aristotel je smatrao da nije samo važno šta, već i kako se kaže. “ Stil u pisanju, govoru i umetnosti je sam čovek” (Buffon)

  13. Stil i jezik • Naučnik piše i govori stilom i jezikom koji su odraz njega samog, njegove prirode, karaktera, nivoa inteligencije, obrazovanja i opšte kulture. • Mnogi naučnici su ostavili trajan beleg ne samo otkrićem , već i stilom i jezikom kojim su ta otkrića javno saopštili.

  14. Stil i jezik • U naučnom zapisu autor prvo mora da precizno formuliše svoje ideje i misli, a zatim ih jasno, jednostavno, precizno i sažeto izrazi jezikom nauke i struke. • I najbolje urađen rad je beskoristan ako se rezultati ne mogu jasno saopštiti drugima.

  15. Stil i jezik • Rezultati naučnog rada su objektivne činjenice. Ne treba ih ni preuveličavati, ni umanjivati, jer čitaoci mogu imati osećanje da su obmanuti, a autor može zbog toga da zauvek izgubi njihovo poštovanje. • Nauka ne dopušta nepoštenje !

  16. Stil i jezik • Reči i rečenice su osnovni medijum komunikacije. • Upotrebu stranih reči i izraza treba svesti na najneophodniju meru, samo onda kada za to ne postoji naša reč, kada je strana reč odomaćena ili kada strana reč preciznije opisuje predmet ili pojavu.

  17. Stil i jezik • Kratke, obične, male reči omogućuju jasnu, preciznu i direktnu komunikaciju. • Upotrebom tzv. velikih reči mnogi bezuspešno pokušavaju da prikriju svoje neznanje i površnost. • Pravilo je: “Velike reči – mala dela.”

  18. Stil i jezik • Treba dati prednost jednostavnim i kratkim rečenicama (do oko 20 reči). • U jednoj rečenici treba da bude sadržana jedna ideja. • Između rečenica, kao i između paragrafa mora postojati čvrsta veza.

  19. Stil i jezik • Reči, rečenice i paragrafi moraju biti napisani gramatički pravilno ! • Ako bi se osećali nelagodno izgovarajući nešto što ste napisali, vaše pisanje je izveštačeno i neprirodno.

  20. Stil i jezik • Upotreba pasiva u nauci je opravdana, ali kad god to nije neophodno treba koristiti aktivni glagolski oblik. • Na primer: “Tabela 5 pokazuje da ....”, a ne “Kao što je prikazano na Tabeli 5... “ • Ili: “Istraživači su pokazali ... “, a ne “Bilo je pokazano od strane istraživača ...”

  21. Stil i jezik • Usvajanje bezličnog izražavanja u naučnim zapisima bio je veliki gubitak za nauku. • Podeljena su mišljenja o upotrebi prvog lica (Ja.. ili Mi...). • Kada autor iznosi svoje misli i stavove – “Mi smatramo..” ili “Autor smatra...”, a ne “Ja smatram ...” ( “passive of modesty” )

  22. Kompozicija originalnog naučnog rada Uvod Cilj rada Materijal i metode Rezultati Diskusija Literatura Koji problem je proučavan ? Šta su drugi do sada otkrili, a šta Vi ? Šta je svrha vašeg istraživanja ? Kako ste to uradili ? Šta ste otkrili ? Kakav značaj imaju Vaši rezultati i kojisu Vam dalji planovi ? Revijski rad nema Materijal i metode i Rezultate !

  23. Uvod • Definisanjem problema usmeravate pažnju čitalaca na predmet vašeg istraživanja • Pregled literature ("background") predstavlja prezentovanje rezultata drugih studija iz te • oblasti. • Navedite strukturu svog istraživanja i ono • što želite da prezentujete u radu

  24. Materijal i metode Materijal (Pacijenti ili Ispitanici) • Dati kompletne informacije o korišćenom • materijalu (pacijenti ili eksperimentalne životinje) • Precizno opisati sprovedeni protokol ili izvedeni • eksperiment, uslove, preuzete radnje)

  25. Materijal i metode Metode • Navesti i detaljno opisati sve primenjene • metode, tako da se kompletna procedura može • ponoviti od strane drugih. • Ukoliko jos niste iskusni u pisanju, zamolite • nekog od kolega da proveri da li se opisana • metodologija može pratiti.

  26. Materijal i metode • Ovaj deo rada obično sadrži nekoliko • podnaslova i bilo bi dobro da oni odgovaraju podnaslovima u poglavlju Rezultati.

  27. Rezultati • Prikažite rezultate logičnim redom u odnosu • na to kako Vaša otkrića daju odgovore na postavljene ciljeve. "Glupi ljudi sakupljaju činjenice, a pametan čovek ih selektuje." ( J.W- Powell, 1888)

  28. Rezultati • Za prezentovanje rezultata koristite tabele, • grafikone i ilustracije (slike). • Tabele su najjasnije za prikazivanje numeričkih • i deskriptivnih podataka. • Delovi tabele – naslov, zaglavlje kolone, zaglavlje reda, polje za numeričke ili deskriptivnepodatke, fusnota

  29. Tabele • svaka tabela se kuca duplim proredom na • posebnom listu papira • numerišemo ih prema redosledu • pojavljivanjau tekstu • naslov se piše iznad tabele, iza • broja, i treba da bude kratak i jasan

  30. Tabele • svaka kolona treba da ima zaglavlje ispisano • kratkim tekstom i skraćenicama • ukoliko je potrebno, objašnjenje se daje u fus • noti • tu se objašnjavaju skraćenice upotrebljene • u tabeli

  31. Tabele • u tabeli obavezno prikazati statističke mere • srednja vrednost i standardna devijacija(SD) • ili srednja vrednost i standardna greška (SE), • kao i broj posmatranja (n) • u tabeli se najčešće koriste arapski • brojevi

  32. Tabele

  33. Tabele Tabela 2. Koncentracija NO2 + NO3 u moždanim strukturama pacovatretiranihpentazolom(nmol/mg prot.) a - p<0,05 b - p<0,001 Ako je tabela široka staviti je popreko !

  34. Tabela 1. Prosečnavrednost vremena (u sekundama)pojavljivanja simptoma kod svih grupa (X ± SD)

  35. Tabele • Za razliku od ilustracija, kod tabela se • korišćeni znaci i simboli ne pišu u legendi na • posebnoj strani, već odmah ispod tabele. • Jedinice mere se pišu ili u naslovu ili u • zaglavlju kolone da se ne bi ponavljale. • Cifre za odgovarajuće dekadne jedinice • jedne ispod drugih, kao i znakovi.

  36. Tabele • dugačke tabele se mogu nastavljati na • sledećoj strani • obavezno označiti “nastavlja se” • iznad svakog nastavka mora da stoji broj • tabele, broj nastavka i naslov kolona uz • napomenu“nastavak”

  37. Tabele • izbegavati preveliki broj tabela • uskladiti broj tabela sa dužinom teksta • ako smo koristili tuđe podatke navesti izvor • i za to moramo imati odobrenje • autora

  38. Brojevi • uz mernu jedinicu se piše broj cifrom, a ne • slovima • rečenicu ne započinjati brojem (cifrom) • brojevi od jedan do devet se pišu slovima, • a veći ciframa • u istoj rečenici ne mešati cifre i slova

  39. Brojevi • u tabelama svi brojevi arapskim ciframa • redni brojevi – iza arapskih tačka, iza rimskih • ne • u tekstu (raščlanjivanje teksta) može se • staviti tačka ili zagrada 1) ili (1) • ne preterivati sa brojem decimala

  40. Ilustracije • grafikoni, slike, crteži, šeme, dijagrami prikazuju dokaze koji podržavaju zaključke • doprinose efikasnosti u prikazivanju dokaza • ističu pojavu na koju ukazuje zaključak

  41. Ilustracije • u engleskoj literaturi Fig. za sve ilustracije • kod nas – šeme, dijagrami i slike označiti kao • slika, a grafikone – grafikon (ili slika) • ističu pojavu na koju ukazuje zaključak

  42. Slike • format 127 X 173 mm ) obično, maksimalno 20 X 20 cm • oštre, jasne, brojevi ujednačeni, čitljivi • naslovi i objašnjenja se ne pišu na ilustraciji već u legendi na posebnoj strani

  43. Slike • na poleđini svake slike označiti broj slike, ime prvog autora i gornji kraj slike • ilustracije obeležiti redom kojim se pojavljuju u tekstu • ako je slike već objavljivana obavezno naznačiti izvor

  44. Fotografije

  45. a – p < 0,05 vs. Kontrola b – p < 0,001 vs. Kontrola c – p < 0,01 vs. PTZ d – p < 0,001 vs. PTZ Grafikon 12. Uticaj spermina na koncentraciju NO2 + NO3 u moždanom stablu pacova tretiranih pentazolom

  46. Grafikoni

  47. Kretanje poliomijelitisa u USA (1940-1950)

  48. IncidencaAIDS-a namilionstanovnika (ZapadnaEvropa-EU)

  49. Diskusija • najteži deo rada za pisanje • diskutujte, nemojte rekapitulirati rezultate • objašnjavajte svoje rezultate u svetlu • podataka iz literature

  50. Diskusija • Postavite svoje zaključke što je • moguće jasnije. • Sumirajte svoje dokaze za svaki od zaključaka.

More Related