1 / 31

proleće/leto 2008

Programski jezici. proleće/leto 2008. Osnovni elementi. Tipovi podataka Elementarne konstrukcije Složene konstrukcije. Tipovi podataka. Primitivni (prosti) tipovi podataka “ugrađeni” Referencni (objektni) tipovi podataka “korisnički definisani”. Primitivni (prosti) tipovi.

saeran
Télécharger la présentation

proleće/leto 2008

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Programski jezici proleće/leto 2008

  2. Osnovni elementi • Tipovi podataka • Elementarne konstrukcije • Složene konstrukcije Programski jezici

  3. Tipovi podataka • Primitivni (prosti) tipovi podataka • “ugrađeni” • Referencni (objektni) tipovi podataka • “korisnički definisani” Programski jezici

  4. Primitivni (prosti) tipovi • Celobrojni tip • byte • short • int • long • Realni tip • float • double • Znakovni tip • char • Logički tip • boolean Programski jezici

  5. Primitivni (prosti) tipovi • Svi tipovi podataka imaju strogo definisan opseg vrednosti Programski jezici

  6. Primitivni (prosti) tipovi Programski jezici

  7. Primitivni (prosti) tipovi Programski jezici

  8. Primitivni (prosti) tipovi Programski jezici

  9. Primitivni (prosti) tipovi • Nema neoznačenih (unsigned) tipova • Tip char zauzima dva bajta umesto uobičajenog jednog bajta, jerpredstavlja Unicodeznakove (Unicode standard definiše kodni raspored koji obuhvata praktično sve današnje jezike,uključujući indoevropske, dalekoistočne, itd.) • Tip voidoznačava “prazan” tip Programski jezici

  10. Referencni (objektni) tipovi • Korisnički definisani tipovi podataka su predstavljeni klasama • Vrednosti referencnih tipova su reference (adrese) objekata odgovarajuće klase • Slično “pokazivačkom” tipu u C++ Programski jezici

  11. Referencni (objektni) tipovi • Primer public class Kuća { private intbrojSpratova; private String boja; private String adresa; ... public void dozidajSprat(); } ... int n; boolean ok; Kuća vila; Kuća koliba; Programski jezici

  12. Elementarne konstrukcije • Ključne reči • Identifikatori • Literali • Separatori • Operatori • Komentari • Beline Programski jezici

  13. Službene (ključne) reči • Službene (ključne) reči imaju unapred definisano značenje Programski jezici

  14. Identifikatori • Imena za razne elemente Java programa • Mora da počinje slovom, $ ili _ • Ostali znaci: slova, cifre, $ ili _ • Razlikuju se mala i velika slova • Dužina nije ograničena • Ne mogu da se koriste rezervisane (službene, ključne) reči Programski jezici

  15. Identifikatori • Konvencije za imenovanje • Paketi: sva slova su mala • mojpaket • Klase: početna slova svake reči su velika slova • MojaKlasa • Metod/polje: početno slovo je malo, a naredne reči počinju sa velikim slovima • mojMetod • Konstante: sva slova su velika • MOJAKONSTANTA Programski jezici

  16. Literali • Vrednosti koje predstavljaju sami sebe • Celobrojni literali • Realni literali • Logički literali • Znakovni literali • String literali Programski jezici

  17. Literali • Celobrojni literali • Celi brojevi tipa int i long u dekadnom, oktalnom i heksadekadnom zapisu • Dekadni ne počinju cifrom 0: 123 • Oktalni počinje cifrom 0: 032 • Heksadekadni počinje znacima 0x ili 0X: 0x1A, 0X1A • Celobrojni literal koji se završava slovom L ili l je tipa long. (Ako se želi potencirati da je tipa int, može se zavšiti slovom I ili i.): 26L, 0L, 11100i Programski jezici

  18. Literali • Realni literali • Realni brojevi tipa float ili double • Moraju sadržati decimalnu tačku ili eksponent • e (ili E) se koristi za eksponent • Realni brojevi koji nemaju slova ili se završavaju slovomD ili d su tipa double: 2.75, 24.5344, 25e4, .8373e-9D • Realni brojevi koji se završavaju slovomF ili f su tipa float: 2.75f, 24.5344f, 25e4f, .8373e-9f Programski jezici

  19. Literali • Logički literali • Logičke vrednosti: true i false • Znakovni literali • Znakoviili specijalne sekvence (escape sequences) između jednostrukih navodnika: 'A', 't', '?', '\n', '\u0142' • String literali • Nizovi znakova između dvostrukih navodnika: "Zdravo narode", "Unesite broj: ", "A" Programski jezici

  20. Separatori • ( ) { } [ ] ; , . Programski jezici

  21. Operatori • Označavaju operacije nad podacima • Aritmetički:+- * / % • Unarni:++ --+-! • Relacioni:< > <= >=== != • Nad bitovima:&^|<< >> >>> ~ • Uslovni:&&||? : • Dodela:= op= Programski jezici

  22. Komentari • Tri stila komentara u Java programu • C-stil: počinje sa /* i završava sa */ /* Ovo je komentar */ • Jednolinijski komentar: // int i = 1; // Inicijalizacija brojaca • Dokumentacioni komentar:počinje sa /** i završava sa */ • za automatsko generisanje dokumentacije Programski jezici

  23. Beline (praznine) • Specijalni znaci koji se ne vide • blanko-znak, \n, \t • Služe za razdvajanje ostalih elemenata jezika i za pregledniji zapis programa Programski jezici

  24. Složene konstrukcije • Paketi • Kolekcija klasa • Kompajlerske jedinice • Java izvorni kod sastavljen od jedne ili više klasa (ili interfejsa) • Izvorni kod svake klase se piše u posebnoj datoteci čije je ime isto kao ime klase • Ekstenzija datoteke Java izvornog koda mora biti .java Programski jezici

  25. Složene konstrukcije • Promenljive • Izrazi • Naredbe • Metodi • Klase Programski jezici

  26. Promenljive • Osnovna jedinica za čuvanje podataka u (Java) programu • Mesto u memoriji za zapis neke proste vrednosti ili reference na objekat • To mesto se naziva promenljiva zato što tu mogu da se smeštaju različiti podaci (istog tipa) za vreme izvršavanja programa Programski jezici

  27. Promenljive x z y promenljive i n naredbe Programski jezici

  28. Promenljive • Svaka promenljiva se mora deklarisati (definisati) • Deklaracija promenljive = tip + ime + (eventualno) početna vrednost • Format: tip_pr ime_pr [= poc_vrednost]; • Tip promenljive = Javin prosti tip ili ime klase • Ime promenljive = identifikator Programski jezici

  29. Promenljive • Primeri // Deklaracija jedne promenljive int brojGodina; String mojaNiska; Knjiga x; // Vise promenljivih istog tipa float x, y, težina; Sting prvaNiska, drugaNiska, trećaNiska; // Sa inicijalizacijom int i, k, n=32; boolean ind = false; String imePrezime = “Dule Savic”; float a= 3.4, b=5.8, y=0.1234; Programski jezici

  30. Promenljive • Primeri public class Kuća { ... } ... int n = 17; boolean ok; Kuća vila; Kuća koliba = new Kuća(...); Programski jezici

  31. Promenljive • Izgled memorije n 17 ok vila koliba Programski jezici

More Related