1 / 13

Ovlasti Europske unije u međunarodnim odnosima

Ovlasti Europske unije u međunarodnim odnosima. Tamara Ćapeta 2011. Pravna osobnost EU. Čl . 47 UEU kaže: “Unija ima pravnu osobnost” Pravnu osobnost od Lisabona ima EU Do Lisabona, pravnu osobnost imala EZ Pravna osobnost podrazumijeva i pravni subjektivitet u međunarodnim odnosima.

sarai
Télécharger la présentation

Ovlasti Europske unije u međunarodnim odnosima

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Ovlasti Europske unije u međunarodnim odnosima Tamara Ćapeta 2011.

  2. Pravna osobnost EU Čl. 47 UEU kaže: “Unija ima pravnu osobnost” Pravnu osobnost od Lisabona ima EU Do Lisabona, pravnu osobnost imala EZ Pravna osobnost podrazumijeva i pravni subjektivitet u međunarodnim odnosima

  3. Načelo dodijeljenih ovlasti EU je ovlaštena uređivati samo odnose za koje su je ovlastile države članice Primjenjivo i na međunarodne odnose Da bi EU mogla sklopiti međunarodni sporazum Ugovor mora sadržavati pravni temelj koji EU na to ovlašćuje Ako nema pravnog temelja, sklopljeni sporazum je nevaljan i EU ga mora otkazati prema pravilima međunarodnog prava (C-317 i 318/04 EP v Council – PNR)

  4. Dodijeljene ovlasti u međunarodnim odnosima • U koje međunarodne odnose EU može ulaziti? • One za koje postoji izričita vanjska ovlast u Ugovoru – izričite ovlasti • One za koje ne postoji izričita ovlast na vanjskom planu, ali postoji ovlast EU da odnose uređuje interno, pa je implicitno moguće zaključiti da postoji i vanjska ovlast – implicitne ovlasti • Ovlasti EU u međunarodnim odnosima uglavnom su rezultat sudske prakse

  5. Izričite vanjske ovlasti Nema općeg pravnog temelja koji ovlašćuje EU da ulazi u međunarodne odnose Pristup je sektorski – vanjski aspekt na različite načine spomenut u kontekstu nekih politika EU Lisabonski ugovor povećao broj takvih ovlasti: Zajednička trgovinska politika i zajednička carinska tarifa, poljoprivreda, kretanje kapitala i plaćanja, transport, monetarna politika, obrazovanje i usavršavanje, kultura, javno zdravstvo, trans-europske mreže, istraživanje i tehnološki razvoj, suradnja u području zaštite okoliša, razvojna suradnja, humanitarna pomoć, ekonomska i financijska suradnja s trećim državama, odnosi s međunarodnim organizacijama, sporazumi o pridruživanju

  6. Implicitne vanjske ovlasti • Razvijale se uglavnom kroz sudsku praksu • Početak: predmet ERTA (1971.) • 2 odvojena pitanja: • Ima li EU vanjsku ovlast • Je li ona isključiva ili podijeljena?

  7. Ima li EU implicitnu vanjsku ovlast ? Predmet ERTA: Nastanak vanjske ovlasti povezan s usvajanjem internih mjera Kasnija praksa: - EU ima vanjsku ovlast uvijek kad postoji interna ovlast i potreba da EU djeluje na vanjskom planu, bez obzira jesu li usvojene interne mjere

  8. Isključiva ili podijeljena implicitna ovlast? • ERTA – kad postoje interne mjere implementacije, nastaje ekskluzivna vanjska ovlast • Kasnija praksa – dodatni uvjeti uz postojanje internih mjera • Sudska praksa od polovice 1990-ih: presumpcija da se radi o podijeljenoj ovlasti

  9. Isključiva ovlast po Lisabonskom ugovoru Članak 3/2 UFEU: “Unija također ima isključivu ovlast za sklapanje međunarodnog ugovora kad je njegovo sklapanje predviđeno zakonodavnim aktom Unije ili je nužno da omogući Uniji izvršavanje njenih unutarnjih ovlasti, ili u onoj mjeri u kojoj njegovo sklapanje može narušiti zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg.”

  10. Posljedice isključive ovlasti EU Ako EU u nekom pitanju ima isključivu ovlast, države članice gube ovlast sklopiti međunarodni ugovor o tom pitanju Sporazum tada može sklopiti samo EU Kad ovlast na vanjskom planu nije isključiva, ona je podijeljena, što znači da EU može sklopiti sporazum, ali ga mogu sklopiti i države članice

  11. Politička važnost podijeljenih ovlasti Opravdanje za sklapanje mješovitih sporazuma Mješoviti sporazumi: oni u kojima se kao stranke na istoj strani pojavljuju i EU i države članice Primjer: naš SSP Da bi takvi sporazumi stupili na snagu, potrebno je da ih ratificira i EU i svaka država članica Državama važno zbog: međunarodne vidljivosti i zbog kontrole obveza preuzetih međunarodno

  12. Mješoviti sporazumi EU mora sklopiti sporazum zajedno s državama članicama ako sporazum pokriva i područje u kojem EU nema ovlasti EU može sklopiti sporazum zajedno s državama članicama ako je ovlaštena u svim pitanjima koja sporazum pokriva, ali je njena ovlast podijeljena s državama članicama Ovakav sporazum, EU može sklopiti i bez država članica

  13. Postupak sklapanja međunarodnih sporazuma • Članak 218 UFEU • Sudionici: • Komisija ili Visoka predstavnica – iniciraju i pregovaraju • Vijeće – daje pregovarački mandat, potpisuje i sklapa (jednoglasno ili kvalificiranom većinom) • Europski parlament – daje pristanak ili ga se konzultira

More Related