Zadaci - Potrošnja i ulaganja

1. Zadaci - Potrošnja i ulaganja 1. Ukupna potrošnja stanovništva u bilo kojoj godini određena je: a) ljudskim potrebama b) razinom dohotka c) kakvoćom dobra koja se mogu kupiti d) starosnom strukturom stanovništva 2. Potrošnja (C) je: a) najveći i najnestabilniji od svih dijelova GDP-a b) najnestabilniji i najbrže rastući dio GDP-a c) najstabilniji i najveći od svih dijelova GDP-a d) najstabilniji i najbrže rastući dio GDP-a.

2. Potrošnja i ulaganja 3. Osnovni uzrok promjena u razini štednje kućanstava je: a) promjena razine GDP-a b) promjena razine investicija u gospodarstvu c) promjena razine državnih izdataka d) promjena razine raspoloživog dohotka kućanstava. 4. Granična sklonost potrošnji jednaka je: a) promjeni potrošnje u odnosu na promjenu dohotka b) koeficijentu c u jednadžbi C = C+ cDI c) nagibu krivulje funkcije potrošnje d) svemu navedenom.

3. Potrošnja i ulaganja 5. Odnos između granične sklonosti štednji i granične sklonosti potrošnji je takav da: a) njihov zbroj iznosi 0 b) njihov zbroj iznosi 1 c) njihov zbroj je jednak raspoloživu dohotku d) ništa od navedenog. 6. "Točka izjednačenja" na funkciji potrošnje neke obitelji označava: a) jednakost štednje i potrošnje b) jednakost štednje i dohotka c) jednakost dohotka i potrošnje d) ništa od navedenog.

4. Potrošnja i ulaganja 7. Ekonomisti proučavaju nacionalnu funkciju potrošnje zato što: a) potrošnja čini najveći dio GDP-a b) veća potrošnja znači manju štednju, pa manje ostaje za investicije c) a) i b) d) ništa od navedenoga. 8. Što od navedenoga ima glavni utjecaj na razinu investicija: a) visina kamatnih stopa na tržištu b) ukupan BDP c) stanje na tržištu vrijednosnih papira d) brzina kojom se školuju ekonomisti.

5. Potrošnja i ulaganja 9. Pod dvostrukom ulogom investicija podrazumijeva se: a) da investicije u kratkom roku utječu na razinu agregatne potražnje, a u dugom roku na brzinu ekonomskoga razvoja, b) da investicije u kratkom roku utječu na razinu proizvodnje, a u dugom roku na razinu cijena, c) da investicije u kratkom roku smanjuju nezaposlenost, a u dugom roku povećavaju nezaposlenost, d) da investicije u kratkom roku imaju veće značenje za poduzeća, a u dugom roku za državu. 10. Koja je od navedenih tvrdnji glede odnosa kamatnih stopa i investicijske potražnje točna? a) One su međusobno srazmjerne. b) One su međusobno u inverznom odnosu. c) One međusobno nisu korelirane. d) Ništa od navedenog.

6. Potrošnja i ulaganja 11. Nagib funkcije potrošnje pokazuje: a) omjer između veličine ukupne potrošnje i veličine ukupnog raspoloživog dohotka, b) omjer između prirasta potrošnje i prirasta raspoloživog dohotka, c) omjer između prirasta potrošnje i prirasta štednje, d) omjer između MPS i MFC. 12. “Točka pokrića” na funkciji potrošnje označava: a) jednakost između MPC i MPS, b) jednakost štednje i potrošnje, c) jednakost potrošnje i dohotka, d) jednakost štednje i dohotka.

7. Potrošnja i ulaganja 13. Statističari su prikupili sljedeće podatke o potrošnji i raspoloživu dohotku. Nadopunite treći stupac za štednju.

8. Potrošnja i ulaganja 14. Koristeći podatke iz prethodnog zadatka izračunajte MPC i MPS kad je raspoloživi dohodak između 200 i 300, između 400 i 500 i između 600 i 700.

9. Potrošnja i ulaganja 15. Gospodarstvo ima šest investicijskih projekata različite rentabilnosti. Ako je kamatna stopa 10% koji od projekata otpadaju zbog nedovoljne rentabilnosti? a) Kakvu će sudbinu doživjeti projekti ako kamatna stopa poraste na 15%? b) Što će se pak dogoditi s projektima ako kamatna stopa padne na 5%?

10. Potrošnja i ulaganja 16. Funkcija potrošnje u nekoj zemlji iznosi C = 800 + 0.7 DI, (u milijardama $) gdje je C godišnja potrošnja, a DI raspoloživi dohodak. Koliki je MPC, odnosno MPS u spomenutoj zemlji? 17. Pretpostavimo da se porezima dohodak preraspodijeli tako da se 1 dolar dohotka uzmeosobi koja ima MPS 0,3 i da osobi koja ima MPS 0,2. Kakav će biti utjecaj te preraspodjele na razinu potrošnje, a kakav na razinu štednje?

11. Potrošnja i ulaganja 18. Odnos između razine potrošnje i raspoloživog dohotka, poznat je kao: a) funkcija blagostanja potrošača b) stopa individualnog bogatstva c) stopa dohotka d) funkcija potrošnje 19. Odnos između razine štednje i raspoloživog dohotka, poznat je kao: a) autonomna štednja b) stopa individualne štednje c) stopa dohotka d) granična sklonost štednji e) funkcija štednje

12. Potrošnja i ulaganja 20. Granična sklonost štednji jednaka je: a) nagibu funkcije štednje b) nagibu pravca pod kutom od 45 stupnjeva c) recipročnoj vrijednosti MPC d) razlici između potrošnje i dohotka 21. Ivanova granična sklonost potrošnji je 0,4, to znači da: a) Ivan troši 40 lipa na svaku dodatnu kunu za koju mu poraste raspoloživi dohodak b) Ivan troši 40 lipa za svakih 100,00 kuna ostvarenog raspoloživog dohotka c) Ivan troši 40% njegova ukupnog raspoloživog dohotka d) Ivan štedi 60% njegovog raspoloživog dohotka e) Ivan štedi 60% od dodatnog 40% povećanja raspoloživog dohotka

13. Potrošnja i ulaganja 22. Svako dodatno povećanje raspoloživog dohotka za 50.000,00 kuna, rezultira dodatnim povećanjem štednje za 8.000,00 kuna, što znači da je: a) MPC=0,16 b) MPS=0,16 c) APS=0,16 d) MPS=0,84 23. Što je od slijedećeg ispravno: a) MPS=1-MPC b) MPC-CPI c) MPC=1-MPS d) pod a i c e) MPC-APS=1

14. Potrošnja i ulaganja 24. Ukoliko raspoloživi dohodak poraste sa 5000 na 5500, dok se potrošnja promijeni sa 4500 na 4900, tada MPC iznosi: a) 0,75 b) 0,76 c) 0,8 d) 0,2 25. Ukoliko se raspoloživi dohodak poveća sa dvije na tri tisuće, dok potrošnja poraste sa 1800 na ____________, tada je MPC jednak: a) 2800; 0,80 b) 2600; 0,80 c) 2400; 0,40 d) 3000; 1,00

15. Potrošnja i ulaganja 26. Ukoliko je MPS=0,4, tada je MPC: a) 0,6 b) 0,4 c) 1,0 d) 1,6 e) 1,4 27. Na dijagramu funkcije potrošnje i pravcu pod kutom od 45 stupnjeva, štednja za bilo koju razinu raspoloživog dohotka je jednaka vertikalnoj udaljenosti: a) od horizontalne osi do pravca pod kutom od 45 stupnjeva b) od horizontalne osi do točke gdje funkcija potrošnje siječe vertikalnu os c) između funkcije potrošnje i pravca pod kutom od 45 stupnjeva d) od horizontalne osi do točke sjecišta funkcije potrošnje i pravca pod kutom od 45 stupnjeva

16. Potrošnja i ulaganja 28. Ukoliko Ivan potroši koliko i zaradi tada vrijedi: a) MPS=0 b) MPS=1 c) MPS>0, a manji od 1 d) MPC>1 29. (1 – MPC) jednako je a) autonomnoj potrošnji b) graničnoj sklonosti štednji c) induciranoj potrošnji d) prosječnoj sklonosti štednji

17. Potrošnja i ulaganja 30. Ukoliko je MPC=0,6, tada vrijedi da će svako povećanje raspoloživog dohotka za 10 novčanih jedinica povećati: a) potrošnju za 0,6 novčanih jedinica b) potrošnju za 16 novčanih jedinica c) štednju za 0,40 novčanih jedinica d) potrošnju za 6 novčanih jedinica 31. Vertikalna udaljenost između pravca pod kutom od 45 stupnjeva i funkcije potrošnje predstavlja: a) investicije b) ukupne izdatke za potrošnju c) razliku između potrošnje i investicija d) pozitivnu ili negativnu štednju

18. Zadaci - Model multiplikatora 1. Što je veća granična sklonost potrošnji, to je: a) veća vrijednost multiplikatora b) strmiji nagib funkcije štednje c) manja vrijednost multiplikatora d) blaži nagib funkcije štednje e) a) i d). 2. Ravnoteža se postiže u modelu multiplikatora: a) kad je potrošnja jednaka investicijama b) kad se potrošnja i uvoz izjednače s vrijednošću proizvodnje c) kad su jednake planirana štednja i planirane investicije d) kad je agregatna potrošnja jednaka prihodima poduzeća.

19. Model multiplikatora 3. Ako se državni izdaci smanje za određeni iznos, a multiplikator državne potrošnje ima vrijednost 3, ukupna proizvodnja će: a) se smanjiti za isti iznos za koji su se smanjili državni izdaci b) se povećati za isti iznos za koji su se smanjili državni izdaci c) se smanjiti za iznos koji je trostruko veći od iznosa smanjenja državnih izdataka d) se povećati za iznos koji je trostruko veći od iznosa smanjenja državnih izdataka. 4. Povećanje granične sklonosti uvozu: a) ima isti učinak na multiplikator otvorene privrede kao što ima povećanje granične sklonosti potrošnji b) nema utjecaja na multiplikator otvorene privrede c) povećava vrijednost multiplikatora otvorene privrede d) smanjuje vrijednost multiplikatora otvorene privrede.

20. Model multiplikatora 5. Što od navedenoga nije točno za model multiplikatora: a) upotrebljava se kako bi se objasnilo određivanje proizvodnje u kratkom roku b) objašnjava kako šokovi investicija, vanjske trgovine i državnih poreza mogu utjecati na proizvodnju i zaposlenost u ekonomiji s neiskorištenim resursima c) objašnjava funkcioniranje agregatne potražnje pokazujući kako osobna potrošnja, investicije i ostale varijable djeluju međusobno u određivanju agregatne potražnje d) pokazuje kako agregatna ponuda određuje razinu proizvodnje.

21. Model multiplikatora 6. Ukoliko je MPC = 0,60 tada je multiplikator državne potrošnje oko: 1,20 3,4 2,5 0,6 7. Ukoliko je granična sklonost štednji 0,8 vrijednost multiplikatora investicija iznosi: 1,25 10 5 4

22. Model multiplikatora 8. Ukoliko multiplikator iznosi 4, tada je MPC: 0,2 0,6 0,75 1,00 9. Ukoliko je MPC 0,60 i ukoliko država poveća svoje izdatke za 10 mil. kn, AD krivulja će se pomaknuti: udesno za 40 mil. kn udesno za 25 mil. kn udesno za 16 mil. kn ništa od navedenoga nije ispravno

23. Model multiplikatora 10. Ukoliko je MPC=0,75, povećanje investicijske potrošnje za 100 mil. kn, utjecat će na povećanje ravnotežnog BDP za: 60 mil. kn 140 mil. kn 320 mil. kn 400 mil. kn 106,7 mil. kn

24. Model multiplikatora 11. Pretpostavite da nacionalna ekonomija posluje na razini BDP-a koja je manja od potencijalnog BDP-a za 200 mil. kn. Ukoliko je MPC jednak 0,75, za koliko se mora povećati državna potrošnja da bi se dostigao potencijalni BDP bez inflacije? 200 mil. kn 150 mil. kn 800 mil. kn 50 mil. kn 266.7 mil. kn

25. Model multiplikatora 12. Ispunite tablicu:

26. Zadaci - Novac i poslovno bankarstvo 1. Što od navedenog nije dio M1: a) gotov novac b) oročena štednja c) kovani novac d) tekući računi. 2. Stopu obveznih rezervi za poslovne banke određuje: a) svaka banka za sebe b) Ministarstvo financija RH c) HNB d) uvjeti na financijskom tržištu.

27. Novac i poslovno bankarstvo 3. Banka s depozitima od 100 mil. kuna, rezervama od 20 mil. i stopom obveznih rezervi od 0,20 primi novi depozit od 10 mil. kuna. Ta banka može plasirati nove kredite u iznosu od: a) 50 mil. kuna b) 40 mil. kuna c) 10 mil. kuna d) 8 mil kuna. 4. Ako ponuda novca premašuje potražnju za novcem: a) kamatna stopa će porasti b) kamatna stopa će se smanjiti c) kamatna stopa će ostati ista d) ništa od navedenoga.

28. Novac i poslovno bankarstvo 5. Potražnja za novcem koja proizlazi iz potrebe kućanstava da kupuju robe široke potrošnje, te iz potrebe poduzeća da kupuju rad i materijal je: a) investicijska potražnja za novcem b) špekulacijska potražnja za novcem c) transakcijska potražnja za novcem d) interakcijska potražnja za novcem. 6. Što od navedenoga nije funkcija novca: a) jedinica mjere b) sredstvo razmjene c) sredstvo kontrole d) čuvanje vrijednosti.

29. Novac i poslovno bankarstvo 7. Kad poraste kamatna stopa: a) povećavaju se oportunitetni troškovi držanja novca b) povećavaju se transakcijski troškovi držanja novca c) smanjuju se oportunitetni troškovi držanja novca d) smanjuju se transakcijski troškovi držanja novca. 8. Primarna makroekonomska svrha radi koje poslovne banke moraju držati rezerve je ova: a) da centralna banka može kontrolirati ponudu novca b) da osiguraju pokriće za svoje plasmane c) da se osiguraju protiv istodobnog povlačenja svih depozita d) da ne ostanu bez gotovine za dnevno poslovanje.

30. Novac i poslovno bankarstvo 9. Povećanje rezervi u poslovnim bankama iznad obveznih: a) ne djeluje na veličinu novokreiranih depozita, b) smanjuje mogućnost povećavanja novčane mase c) povećava mogućnost rasta novčane mase, d) ništa od navedenoga. 10. Poslovne banke u modernom bankarskom sustavu mogu stvarati novac: a) ako im to dopusti centralna banka b) kad to pojedina banka zaželi c) zbog poslovanja s djelomičnim pokrićem depozita d) sve navedeno je istinito.

31. Novac i poslovno bankarstvo 11. Ako dio depozitnog novca odlazi u gotovinu izvan bankarskog sustava, tada taj proces: a) neće utjecati na iznos novih depozita, b) smanjuje iznos kreiranoga depozitnog novca, c) povećava iznos kreiranoga depozitnog novca. d) ništa od navedenog 12. Realna kamatna stopa je jednaka: a) razlici između nominalne stope i eskontne stope b) razlici između nominalne kamatne stope i stope inflacije c) razlici između ugovorenih i naplaćenih kamata d) ništa navedeno

32. Novac i poslovno bankarstvo 13. Najznačajniji vrijednosni papiri koje izdaju državne institucije su: a) dionice, b) korporacijske obveznice, c) obveznice, trezorski zapisi i blagajnički zapisi 14. U siječnju 1993. rezerve poslovnih banaka u zemlji X bile su 56 mlrd. kuna, gotovina 120 mlrd. kuna, a stopa obvezne rezerve 0,20. Ako banke nemaju viška rezervi, koliko je iznosila M1?

33. Novac i poslovno bankarstvo 15. U veljači 1993. rezerve poslovnih banaka povećale su se za 4 mlrd. kuna, a gotovina 10 mlrd. kuna u odnosu na siječanj. Kolika je bila M1 ako su ostali podaci kao u prethodnom zadatku? 16. Ako centralna banka u ožujku poveća stopu obvezne rezerve na 0,25, a ostali su podaci jednaki kao u prethodnom zadatku, koliko će iznositi M1?

34. Zadaci - Centralno bankarstvo 1. "Operacije na otvorenom tržištu": a) su aktivnosti kojima poslovne banke posuđuju novac poduzećima i pojedincima b) su aktivnosti kojima centralna banka posuđuje novac poslovnim bankama c) imaju učinak na razinu kamatnih stopa izazvan povećanjem ili smanjenjem ukupnih plasmana poslovnih banaka d) su aktivnosti kojima centralna banka kupuje ili prodaje državne obveznice e) ništa od navedenoga. 2. Ako Bundesbank proda veliku količinu državnih obveznica na otvorenom tržištu. Operacija je izvedena s ciljem da se: a) poveća ukupna štednja kućanstava b) smanji ukupan iznos depozita poslovnih banaka c) poveća ukupan iznos depozita poslovnih banaka d) smanji opća razina kamatnih stopa e) poveća količina državnih obveznica na tržištu

35. Centralno bankarstvo 3. "Sterilizacija" je aktivnost koju će FED poduzeti kad: a) poslovne banke imaju niže rezerve od obveznih b) opća razina cijena doživi znatan porast c) veća količina dolara iz Europe uđe u ponudu novca SAD d) Hrvatska duguje veće količine dolara SAD-u e) ništa od navedenog. 4. U nekoj zemlji M1 iznosi 1000, a gotovina 300. Ako znamo da je na snazi bankarstvo sa stopostotnim pokrićem, izračunajte koliki su depoziti banaka i kolike su rezerve banaka?