Održivi razvoj vukovarske regije: između proizvodnje gume i obuće i proizvodnje bio-dizela

1. Održivi razvoj vukovarske regije: između proizvodnje gume i obuće i proizvodnje bio-dizela PORUKE PANEL DISKUSIJE O GOSPODARSKOM RAZVOJU VUKOVARSKE REGIJE Vukovar u ožujku 2010. godine Autorica teksta dr. Ljiljana Gehrecke

2. U organizaciji njemačke Zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba, Grada Vukovara, Europskog doma Vukovar i Društva vukovarskih intelektualaca VUKIN, održana je, u Vukovaru, 4. ožujka 2010. godine panel-diskusija pod naslovom „Održivi razvoj vukovarske regije: između proizvodnje gume i obuće i proizvodnje bio-dizela“. Uvodna izlaganja su podnijeli Prof. dr. Antun Lauc, Sveučilište Osijek, Mr. sc. Vladimir Potočnik, Zagreb, Mr. sc. Josip Kovač, direktor za kapital „Borovo d.o.o.“, dr. sc. Ljiljana Gehrecke, Europski dom Vukovar, Tomislav Mihaljević, direktor VUPIK-a i Luke Vukovar te gospodin Vladimir Babić, predstavnik tvrtke „Bio-dizel Vukovar d.o.o.“ Na temelju uvodnih izlaganja i diskusije, koja je nakon njih vođena, sačinjene su slijedeće poruke:

3. Svako promišljanje o budućnosti počinje vizijom. Smjela, motivirajuća vizija budućnosti predstavlja alat neophodan za pokretanje razvoja i njegovo usmjeravanje u željenom pravcu. U okviru dokumenta Program ukupnog razvoja (PUR) Grada Vukovara, Vukovar je definiran kao grad „okrenut građanima, kao svojoj najvišoj vrijednosti“. To znači da će se planovi razvoja grada orijentirati prije svega prema stvaranju uvjeta koji će svakom njegovom stanovniku omogućiti život dostojan čovjeka. • Postojeća paradigma, koja je dovela do pojave suvremene svjetske krize, podređujući sve parametre razvoja maksimalizaciji profita, nije mogla ostvariti ove uvjete. Zato se ona mora zamijeniti novom paradigmom, u okviru koje će biti objedinjeni humani (čovjek), socijalni (društvo), ekonomski (stvaranje materijalnih dobara) i ekološki (ravnoteža okoliša) ciljevi, paradigmom koja će otvoriti prostor za razvoj nove socijalno-tržišne ekonomije utemeljene na znanju. • Promjena paradigme zahtijeva, prije svega, promjenu dosadašnjeg načina razmišljanja i dosadašnjeg sustava vrijednosti. Ova promjena se ne može postići nikakvim mjerama „izvana“, već jedino dubokom unutarnjom preobrazbom pojedinca, koja će osloboditi njegov trenutno blokirani potencijal i dati zamah motivaciji za odgovorno sudjelovanje u razvoju zajednice. Ovo je prvi korak u procesu neophodnog jačanja moralnog, intelektualnog i socijalnog kapitala, kao presudno značajnih resursa za održivi razvoj. • Promišljanjima o izlasku iz postojećih teškoća i održivom razvoju u budućnosti nisu okupirani samo poslovni sustavi i društvene zajednice, već i Europska unija, kao zajednica 27 europskih država. Tako su tijekom protekle godine u svim zemljama Europske unije provedene široke konzultacije, koje trebaju poslužiti kao temelj za izradu Strategije EU do 2020. godine. U okviru ovih konzultacija iskristalizirala su se 3 bitna razvojna prioriteta i to:

4. Stvaranje vrijednosti pomoću rasta utemeljenog naznanju, • Osposobljavanje ljudi za aktivno sudjelovanje u integrativnim društvima i • Preorijentaciju na”zeleni rast”, (racionalno umreženo,ekološki učinkovito i održivo gospodarstvo). • Sva tri navedena prioriteta zahtijevaju drugačiji način razmišljanja, nova znanja i nove vještine, za koje se građani moraju osposobiti. Zato je neophodno prihvaćanje novog koncepta obrazovanja, kojim bi bile obuhvaćene sve dobne skupine stanovništva i koji bi se temeljio na principu cijelo-životnog učenja. Ključna uloga u ovom procesu pripada vukovarskom Veleučilištu, a zatim i ostalim obrazovnim institucijama, Institutu Ivo Pilar i nevladinim udrugama. Umrežavanjem svih nositelja obrazovanja, u procesu ostvarivanja zajedničkih obrazovnih ciljeva, Vukovar i vukovarska regija će postati vitalni samo-učeći sustavi. Organizacija zajednice kao samo-učećeg sustava, predstavlja preduvjet za razvoj „ekonomije znanja“, kao jednog od stožera održivog razvoja. • Okvir za razvoj uopće, pa i za razvoj „ekonomije znanja“ jeste raspoloživa energetska podloga. Otuda se održiva energetika može smatrati temeljem gospodarskog razvoja. Osnovni čimbenici održive energetike su energetska učinkovitost, s jedne, i obnovljivi izvori energije (poljoprivredna i šumsko-drvna biomasa, uključujući komunalni otpad, geotermalna energija, solarna energija, energija vjetra i hidro-energija), s druge strane. Energetska učinkovitost (EE) se može povećati kako putem smanjenja utroška energije po jedinici proizvoda, tako i štednjom energije u svim područjima života, dok mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) ovisi o rentabilnosti odgovarajućih tehnoloških postupaka. • Pretpostavlja se da Vukovarsko-srijemska županija ima veliki potencijal obnovljivih izvora energije, ali ovaj potencijal još uvijek nije dovoljno istražen. Procjena ovog potencijala, istraživanje mogućnosti njegovog korištenja, kao i izrada odgovarajućih energetskih bilanci predstavlja u procesu planiranja razvoja vukovarske regije prioritet najvišeg ranga.

5. Najznačajniji izvor obnovljive energije u Županiji je biomasa za proizvodnju bio-dizela. Zbog toga je prije nepune dvije godine kraj Vukovara podignuta tvornica bio-dizela „Bio-dizel Vukovar d.o.o.“, koja ima kapacitet od 40 milijuna litara, odnosno 40.000 t godišnje. Tvornica trenutno radi samo sa 30 % kapaciteta, ali ima vrlo dobre izglede za povećanje obima proizvodnje već tijekom ove godine, s obzirom na zaključene ugovore s EU. Zbog strateškog značaja preorijentacije s fosilnih na alternativne izvore energije, „Bio-dizel Vukovar d.o.o.“ planira ne samo povećanje stupnja korištenja postojećeg kapaciteta, već i izgradnju nove tvornice bio-plina. • Drugi vrlo bitan kamen temeljac gospodarskog razvoja regije je VUPIK, nekada najuspješnije poljoprivredno poduzeće na području bivše Jugoslavije. Teško stradao u ratu, VUPIK je izgubio svoju vitalnost, te je zadnjih godina njegov opstanak doveden u pitanje. U međuvremenu je poduzeće prodano koncernu AGROKOR, koji će na temelju zaključenog kupo-prodajnog ugovora u sanaciju poduzeća uložiti 430 milijuna kuna, te poslovnu uspješnost podići na prijeratnu razinu. U planu je izgradnja 6 svinjogojskih i nekoliko govedarskih farmi, razvoj ruralnog turizma, kao i proizvodnja usjeva po ekološkim standardima (bio-poljoprivreda). Kao proizvođač hrane, VUPIK ima, sa stajališta daleke budućnosti, neprocjenjiv regionalni, pa i nacionalni značaj. Tražnja za biološki ispravnim namirnicama u zemljama EU neprestano raste, tako da se eko-poljoprivredni proizvodi mogu smatrati strateškim proizvodima prvog reda. Zbog toga se može reći da VUPIK Vukovar predstavlja kralježnicu vukovarskog „zelenog“ gospodarstva. • Kao što „Bio-dizel Vukovar d.o.o.“ podržava održivi razvoj energetike, a eko-proizvodnja VUPIKA održivo, “zeleno“ gospodarstvo, tako i „Luka d.o.o.“ podržava održivi sustav prometa. Vodeni promet će, naime, prema mišljenju stručnjaka, od svih drugih vrsta prometa, s obzirom na njegovu visoku rentabilnost, imati u dalekoj budućnosti najveći značaj. • Vukovarska „Luka“ je najveća riječna luka u Hrvatskoj, te jedina hrvatska luka na Dunavu. Njen pretovarni kapacitet iznosi 2 milijuna tona godišnje. Nažalost, s obzirom na trenutnu nerazvijenost gospodarskog okruženja, kapacitet „Luke“ nije iskorišten. S druge strane, izgledi za budućnost su vrlo dobri, budući rijeka Dunav kao prometna kralježnica Europe, dobiva sve više na značaju, a očekuje se također i ekonomski oporavak šire gravitacijske regije, što će utjecati na povećanje robnog prometa riječnim putem i povećanje obima lučkog pretovara.

6. „Borovo d.o.o.“ kao okosnica prijeratnog gospodarskog razvoja regije, trenutno se nalazi na raskrižju između vremena u kome je proizvodnja obuće predstavljala strateški proizvod i vremena u kome se strateški proizvodi traže uglavnom u području nano-tehnologija. Zbog enormnog povećanja troškova transporta, koje se očekuje u daljoj budućnosti, najveći dio potreba stanovništva će se morati zadovoljiti u samoj regiji. To znači da će proizvodnja obuće biti i dalje neophodna, premda više neće imati strateški značaj. Za očekivati je da će se „Borovo“ u budućnosti vjerojatno orijentirati na proizvodnju nekog od atraktivnih asortimana iz područja visokih tehnologija, a obuću, kao artikle relativno niskog stupnja elastičnosti, proizvoditi kao dopunski asortiman, u cilju povećanja stabilnosti poslovanja. • U gradu „okrenutom građanima, kao svojoj najvišoj vrijednosti“ u prvom redu moraju biti osigurane mogućnosti za punu zaposlenost. Svaki građanin, u skladu sa svojim sposobnostima treba dobiti odgovarajuće obrazovanje i mogućnost da se stvaralački angažira u svojoj zajednici. To znači da prigodom izrade planova treba voditi računa ne samo o uravnoteženom odnosu između primjene visokih tehnologija i automatizacije, s jedne, i radno intenzivnih tehnoloških procesa, kao što su, primjerice oni u području ekološke poljoprivrede, s druge strane, već i da se „rad u sjenci“[1] mora na odgovarajući način valorizirati i priznati. • Diskusija koja je vođena nakon uvodnih izlaganja je pokazala da su građani Vukovara zainteresirani za budućnost svoga grada, da su stekli snagu za prevladavanje bolne prošlosti i za odgovoran angažman na stvaranju kvalitetne budućnosti, te da su u stanju sagledati cjelinu razvojne problematike, koja nije ograničena samo na materijalnu, već se sve više proteže i na duhovnu dimenziju razvoja. • [1]Primjerice rad u domaćinstvu, volonterski rad u zajednici i t. s.

7. U okviru aktualizacija razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije i grada Vukovara, kao i definiranja dugoročnog i srednjoročnog plana razvoja, sudionici panel-diskusije preporučuju da: • Vukovarska razvojna agencija izradi odgovarajući sustav ciljeva razvoja, iz kojega bi bilo vidljivo da je Vukovar grad „okrenut građanima kao svojoj najvišoj vrijednosti“, zatim da u okviru njega identificira inkompatibilne (proturiječne) te analizira i uskladi djelomično kompatibilne[2] (nadopunjujuće) ciljeve. • lokalna samouprava se angažira na iznalaženju mogućnosti za učinkovitije prevladavanje ratne traume i oslobađanje blokiranih ljudskih potencijala, • odgovarajuće stručno tijelo pod okriljem Veleučilišta Lavoslav Ružička i Instituta Ivo Pilar izradi koncepciju usklađivanja obrazovanja mladih Vukovaraca s očekivanim tehničko-tehnološkim razvojem, koncepciju sveobuhvatnog cijelo-životnog učenja, te koncepciju Vukovarsko-srijemske županije kao samo-učećeg sustava, • Odjel za energetiku Vukovarsko srijemske županije, uz potporu Energetskog instituta Hrvoje Požar iz Zagreba, ili neke druge kompetentne institucije, istraži i procijeni postojeći potencijal obnovljivih izvora energije u Vukovarsko-srijemskoj županiji, te da izradi regionalne energetske bilance i naruči odgovarajuće investicijske projekte, • odgovarajuća stručna služba VUPIKA, uz potporu Poljoprivrednog fakulteta Osijek, ili neke druge kompetentne institucije, istraži i procijeni poljoprivredni potencijali za proizvodnju „zdrave hrane“ i ispita mogućnosti prodora Hrvatske na odgovarajuće europsko tržište. [2]Primjerice, izgradnja tvornice umjetnih gnojiva (kao cilj) nije u skladu s očuvanjem okoliša, niti sa preorijentacijom na ekološku poljoprivredu, ali je u skladu s povećanjem korištenja kapaciteta „Luke“. U ovom slučaju bi pomoću vrijednosne analize trebalo uskladiti odnos između sukoba motiva.