1 / 30

GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja. Zvijezde prividno kruže oko sjevernog nebeskog pola. Rotating Sky Explorer. Privid je da Zemlja miruje , a da se nebo i objekti na njemu okreće oko nas od istoka prema zapadu. Položaj svemirskih tijela se

suki
Télécharger la présentation

GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. GEOGRAFSKA ASTRONOMIJAProučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

  2. Zvijezde prividno kruže oko sjevernog nebeskog pola

  3. RotatingSky Explorer

  4. Privid je da Zemlja miruje , a da se nebo i objekti na njemu okreće oko nas od istoka prema zapadu . Položaj svemirskih tijela se prividno mijenja tijekom dana ( zbog Zemljine rotacije ) i tijekom godine ( zbog Zemljine revolucije ). - Opažamo li svemirska tijela veoma je važno na kojem smo geografskom položaju .

  5. Što vidimo kada se osvrnemo oko sebe? Okomica na vodoravnu podlogu, vertikala, ukazuje na zenit – najvišu točku na nebu. Glavne strane svijeta – istok, jug, zapad i sjever – jedna su od druge pomaknute za pravi kut.

  6. Nebeska sfera • Dnevne staze nebeskih tijela imaju oblik kružnica ( dnevne kružnice ) koje se izdižu ukoso nad horizont • Nebeski ekvator je jedna od dnevnih kružnica ( najveća ) . • Točka “sjeverni nebeski pol” jedina ne sudjeluje u dnevnom kruženju • Astronomski horizont – kružnica na nebeskoj sferi kojoj smo mi u središtu

  7. Visina sjevernog nebeskog pola = geografska širina mjesta opažanja

  8. Nebeska sfera • Dnevni luk – dio dnevne kružnice koji se vidi • Anticirkumpolarne zvijezde – zvijezde kojima je dnevna kružnica cijela ispod horizonta pa ih nikada ne vidimo • Cirkumpolarne zvijezde – zvijezde čije su dnevne kružnice cijele iznad horizonta pa ih vidimo kroz cijelu godinu • Ljeti je Sunčev dnevni luk veći nego zimi, pa nas Sunce duže grije i osvjetljava

  9. Sjevernjača je zvijezda najbliža sjevernom nebeskom polu .Visina Sjevernjače nad horizontom ukazuje na geografsku širinu motritelja .

  10. Motionsofthe Sun Simulator

  11. Dnevno gibanje neba ovisi o položaju promatrača na Zemljinom globusu tj. o geografskoj širini njegova mjesta .

  12. Prividna rotacija nebeske sfere gledana sa različitih mjestana Zemlji (na geogr. širini =45º, na ekvatoru =0º i na polu =90º)

  13. Položaj na Zemlji ustanovljujemo pomoću mreže paralela i meridijana Koliko kilometara (x) odgovara 10 meridijana ?x km/10 = R π (km)/ 1800

  14. Nebeski koordinatni sustavi

  15. Kako dolazi do izmjene dana i noći?

  16. Kako dolazi do izmjene dana i noći?

  17. Prividno dnevno gibanje nebeskih tijela

  18. Nebeska sfera

  19. -Nebeska kružnica koja odgovara Zemljinom ekvatoru zove se nebeski ekvator .-Sunce se ne giba uvijek istom dnevnom kružnicom . -Gornja kulminacija – točka s najvišim položajem u odnosu na horizont . -Donja kulminacija – točka s najnižim položajem u odnosu na horizont .

  20. ZEMLJINA REVOLUCIJA

  21. ZEMLJINA REVOLUCIJA Zemljina os je nagnuta prema ravnini staze . Kut se zove inklinacija i iznosi 23,50 . Zemlja oko Sunca obilazi po elipsi . Najveća im je udaljenost 1,521·1011 m , a najmanja iznosi 1,471·1011 m . 1 astronomska jedinica – srednja udaljenost Zemlje od Sunca . Iznosi 1,496·1011 m .

  22. SeasonsandEcliptic Simulator

  23. Na prvi dan proljeća ( 21.III.)

  24. Prividno dnevno Sunčevo gibanje tijekom godine

  25. Točke (mjesta na horizontu) izlaska i zalaska Sunca se mijenjaju tijekom godine Kako bi to izgledalo da to opažamo s južne Zemljine polutke ?

  26. Depresija horizonta (θ) • cos θ = R / R + h Zbog Zemljine zaobljenosti i atmosferske refrakcije promatrač iznad nadmorske razine zapaža depresiju svog horizonta. Al Birune (973.-1038.) – takvom metodom određivao polumjer Zemlje.

  27. Getaldićeva ideja određivanja polumjera Zemlje • Iz skice : (s/2)2 = ( R + h)2 – R2 s2/4 = R2 + 2 ·R ·h + h2 - R2 h<<R , h2 je zanemarivo malo s2/4 = 2 ·R ·h • R = s2 /8· h Promatrač daleko na horizontu , na jednu i drugu stranu jednako daleko , uočava vrhove jako visokih objekata( 1, 2) visine h.

More Related