Download
1 / 7
90 likes | 485 Vues
UZDUŽNI PROFIL SAOBRAĆAJNICE. Uzdužni profil predstavlja razvijeni presjek vertikalnom ravni kroz osovinu saobraćajnice. Pri tome su karakteristične sljedeće linije: niveleta kolovoza i linija terena.
E N D
UZDUŽNI PROFIL SAOBRAĆAJNICE • Uzdužni profil predstavlja razvijeni presjek vertikalnom ravni kroz osovinu saobraćajnice. Pri tome su karakteristične sljedeće linije: niveleta kolovoza i linija terena. • Nagib nivelete kolovoza ili uzdužni nagib predstavlja odnos promjene visine nivelete prema odgovarajućoj dužini projekcije saobraćajnice. Iz praktičnih razloga zamjenjuje se horizontalna projekcija sa odgovarajućom mjernom dužinom po putu, pa je i = H·p/L (p – srazmjerni faktor koji za puteve iznosi 100, a za željezničke pruge 1000). • Donja granica uzdužnog nagiba se u pravilu ne uslovljava, ali uvijek treba obezbijediti dobro prihvatanje i odvođenje površinskih voda. U zavisnosti od izvedbe rigole, odnosno putnog jarka Min.UN = 0,2 – 0,5 %. • Max. Uzdužni nagib određuje se prema veličini saobraćajnog opterećenja i kategoriji puta, obzirom da se kod velikih uspona pogoršavaju uslovi eksploatacije i rastu troškovi. (npr. Za AP u planinskom terenu UN=max7%, a za put 5. razreda UN=max12%). • Pošto na uslove eksploatacije ne utječe samo veličina, već i dužina UN, to se max.UN primjenjuje na što je moguće kraćim dionicama. • Ukoliko uslovi terena dozvoljavaju, izbjegava se korištenje max. UN i ide se sa manjim UN koji se mijenja duž dionice i dolazi do lomljenja nivelete.
Tačke u kojima se mijenja nagib nivelete, nazivaju se prelomi nivelete, odnosno tjemena vertikalnih krivina. • Ako je moguće, lomljenje nivelete se izvodi tako da nagibi budu istog smisla (pozitivni ili negativni). Ukoliko to zbog konfiguracije terena nije moguće, dolazi do pojave kontranagiba, pri čemu treba voditi računa o tome da izgubljena visina usljed kontranagiba bude minimalna. • Veličina i predznak priključnih nagiba (±) karakterišu prelom nivelete i određuju da li će biti konveksni ili konkavni. • Svi prelomi nivelete zaobljuju se vertikalnom krivinom, koja može biti kružni luk, kvadratna parabola ili klotoida. • Kod izbora mjesta (tačke) preloma nivelete treba poštovati tri osnovna pravila: 1. Nije dozvoljen prelom nivelete na dijelu prelazne krivine. Smješta se na međupravoj ili na dijelu čistog luka. 2. Prelomi nivelete ne smiju biti česti. Njihova minimalna međusobna udaljenost mora biti bar tolika da ne dolazi do preklapanja vertikalnih zaobljenja. 3. Konkavne prelome izbjegavati u usjeku zbog teškoća odvodnje iz najniže tačke. • Min. Radijus vertikalnih krivina: Min RKS = f(VR); Min RKV ≥ 2/3 Min RKS
POPREČNI PROFIL SAOBRAĆAJNICE • Poprečni profil predstavlja zamišljeni presjek vertikalnom ravni u pojedinim karakterističnim tačkama osovine trase i upravno na trasu saobraćajnice. • U poprečnom profilu ucrtava se linija terena i trup puta. • Poprečni profil može imati jedan od pet osnovnih oblika: NASIP; USJEK; ZASJEK; POLUZASJEK I PRISLONJENI NASIP. • Nagibi kosina usjeka, nasipa i zasjeka određuju se prema vrsti terena. Kod strmih i slabih terena grade se potporni zidovi, kako bi se održali nasipi odnosno kosine usjeka i zasjeka. • Profil puta (planum puta) čine osnovni i prateći elementi kolovoza. • Osnovni elementi kolovoza: - kolovozne trake (ts) - ivične trake (ti) - zaustavne trake (tz) • Prateći elementi kolovoza: - bankine (b) - rigole (r) - razdjelne trake (Rt) i - berme (b´) • Na putevima sa razvijenim biciklističkim i pješačkim saobraćajem, u profil puta se dodaju i trake za taj saobraćaj (osim autoputa).
AP ima specifičan poprečni profil sa standardnim kolovoznim elementima. Na svim ostalim kategorijama puteva, širina kolovoznih elemenata zavisi od računske brzine, karakteristika terena i od kategorije puta. • Bankina – ivični element putnog profila u nasipu (između ivice kolovoza i kosine nasipa) b=1,00 – 2,5 (m); Minb=0,75(m); ipb=8%; Min.ipb=4% (za zemljane bankine). • Rigola – konstruktivni element putnog profila u usjeku (za prihvatanje površinskih voda i njihovo kanalisano odvođenje). Najčešće su trouglastog oblika; 0,6 < r < 1,00 (m); ipr =10 – 15%. • Berma – zaravan između rigole i kosine usjeka (za zaštitu rigole, za saobraćajnu signalizaciju isl.). U normalnim uslovima širina berme je 1,00 – 1,50 (m) • Zbir širina pojedinih elemenata poprečnog profila predstavlja širinu planuma. Širina planuma se može povećati u slučaju da se predviđa kasnija rekonstrukcija ili proširenje puta.
