1 / 26

Mirsad D. Abazović , Phd mabazovic@fknbih

UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Mirsad D. Abazović , Phd mabazovic@fknbih.edu. POVIJEST OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE – BOSANSKOHERCEGOVAČKI DISKURS. PRISTUP PROBLEMU. Da li je sadašnje doba kraj povijesti ili se povijest ponavlja?

taariq
Télécharger la présentation

Mirsad D. Abazović , Phd mabazovic@fknbih

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Mirsad D. Abazović, Phd mabazovic@fknbih.edu POVIJEST OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE – BOSANSKOHERCEGOVAČKI DISKURS

  2. PRISTUP PROBLEMU • Da li je sadašnje doba kraj povijesti ili se povijest ponavlja? • Nije kraj povijesti • Povijest je i dalje “učiteljica života” • Problem je u shvatanju lekcija iz povijesti • Problem je: da li ima više dobrih ili loših učenika • Problem je: ima li se objektivan ili manipulatorski odnos prema povijesnim činjenicama

  3. PRISTUP PROBLEMU • Obavještajna djelatnost je pratilac čovječanstva od najstarijih vremena – od prve podjele na zasebne društvene grupe; od pojave tajne • Kako se čovječanstvo razvijalo tako se razvijala i obavještajna djelatnost • Područja, težišta i mete obavještajnog rada mijenjali su se saobraženo stepenu i modalitetama razvoja • U skladu s tim mijenjali su se metodi i sredstva rada • Pored klasične djelatnosti, obavještajne službe su počele provoditi i tzv. Neobavještane aktivnosti • U moderno doba težišta su gotovo neprepoznatljiva u odnosu na viševjekovnu praksu

  4. TRADICIONALISTI I MODERNISTI • Najveće promjene nastaju usljed “sukoba” tradicionalista i modernista • Obavještajna djelatnost nije više samo “rezervirana” za vojno-odbrambenu sigurnost • Nikad ne dovodeći u pitanje vojno-odbrambenu sigurnost, sigurnost se nužno proširila i na • Političku sigurnost • Društvenu sigurnost • Ekonomsku sigurnost • Ekološku sigurnost • To su polja angažmana i obavještajnih sužbi

  5. NOVIJA POVIJEST OBAVJEŠTAJNIH SLUŽBI BiH - KROKI “Kakva nam je povijest, dobro se sijedi i ne rađamo” (Derviš Sušić) • Od završetka Drugog svjetskog rata pa do osamostaljenja Bosne i Hercegovine, pod raznim nazivima i u različitoj organizacionoj strukturi funkcionirale su OZNA, UDBA, SDB, VOS i KOS • Bile su to vrlo profesionalne, ali ideologizirane i politizirane službe, u funkciji totaltarnog sistema • Pod uticajem unutrašnjih i vanjskih faktora transformirale su se, a najveće povjerenje je režim imao u vojne službe

  6. NOVIJA POVIJEST OBAVJEŠTAJNIH SLUŽBI BiH - KROKI • Tokom rata 1992 – 1995. došlo je do opće destrukcije bosanskohercegovačkog društva i države pa i obavještajnog sektora • U okviru MUP RBiH funkcionirala je SDB, ali su formirane i druge službe • Poslije potpisivanja Mirovnog soporazumu u Dejtonu, SDB se transformira u AID, ali nastavljaju djelovati obavještajne službe i na području nazvanom HZ/HR Herceg-Bosna i u Republici Srpskoj • Dejtonskim sporazumom, ova oblast nije eksplicitno uređena i definirana • Kasnije dolazi do formiranja FOSS na području FBiH, a na koncu formira se OSA/OBA kao jedinstvene službe na državnom nivou • Sve uz posredovanje institucija međunarodne zajednice

  7. Sadašnjost - ambijentalnost (diskurs BiH) Opći faktori utjecaja na profilaciju sektora sigurnosti • Povijesno naslijeđe (odnos prema povijesnosti/historičnosti) • Geostrateški i geopolitički položaj • Način prelaska u novi vrjednosni politički i administrativni sistem (mirni prelazak, mirna razdioba, agresija, rat i dr.) • Društvena i ekonomska razvijenost • Demografska potencijalnost i prostornost • Prirodni resursi • Kadrovski potencijali • Iskustva u uspostavljanju, razvoju i funkcioniranju institucija države (državnog aparata) • Tradicijska, nacionalna, vjerska i kulturalna habitualnost • Razvijenost civilnog sektora i dr.

  8. SIGURNOSNA POLITIKA - temeljni okvir za rad OSA/OBA • Sigurnosnu politiku utvrđuje država, poglavito u sferama: • unutrašnjih konflikata po bilo kojem osnovu, • nasilne promjene međunarodno priznatih granica, • eventualne ekspanzije etničkog ili religijskog ekstremizma, • nasilne promjene unutrašnjeg ustavom utvrđenog poretka, • organiziranog kriminala, • proliferacije, • trgovine ljudima, • ilegalnih migracija, • terorizma, • razvoja i transfera oružja masovnog uništenja, • socijalnih problema, • masovnih rušilačkih nemira, • zagađenja okoliša i dr.

  9. SIGURNOSNA POLITIKA - cilj • Sigurnost unutar države • sigurnost nacionalnog okruženja • zaštita života ljudi • zaštita ličnog i drugog interesa • zaštita čovjekovih prava i sloboda • uređenje temeljnih funkcija društva

  10. TO ZNAČI • zaštita života, ustavnih prava i sloboda i lične sigurnosti građana • zaštita neovisnosti i teritorijalnog integriteta na osnovi ravnopravnosti država i naroda • zaštita demokratije, civilnih i ljudskih prava • zaštita prava naroda, religijskih skupina i nacionalnih manjina • zaštita moralnih i obiteljskih vrijednosti • kontinuirano obezbjeđivanje društvenog ambijenta za stvaranje materijalne dobrobiti i općeg prosperiteta

  11. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • Ambijent je izravni produkt povijesnog naslijeđa • Bosna i Hercegovina je tranzicijska država • Bosna i Hercegovina je demokratska država • Prešla je iz jednopartijskog sistema u višepartijski sistem • Totalitarizam je zamijenjen političkim pluralizmom • “Vlast” se bira na demokratskim osnovama i višestranačkim izborima • U ustav su ugrađeni standardi zaštite ljudskih prava i sloboda prema savremenim civilizacijskim standardima, prvenstveno prema Evropkoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim političkim slobodama

  12. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • U Bosni i Hercegovini se, po svojoj suštini, “demokratija” kao realitet u dobroj mjeri ispoljava i u formama: - etnokratije - (teo-klero)etnokratije (religijski politički fundamentalizam, etnonacionalizam, teritorijalni nacionalizam i dr.) - lokaletatizma (partikularistički imitati države) - nepotizma - (kvazi)plutokratije - i drugih surogata, odnosno demokratiji neprimjerenih supstituta

  13. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • “Nedovršeni” mir • Razdrobljenost, diferentnost i suprotstavljenost mnoštva tzv. političkih volja • Politika unutar sigurnosnog sektora “sama sebi cilj i svrha” • Sistemska dezorganizacija oblasti javne sigurnosti • Prekapacitiranost službi sigurnosti vs. nedovoljne operativnosti • Kadrovska stratifikacija uglavnom nekonzistentna • Sukob instituta “moći”, “znati” i “htjeti”

  14. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • ZAKONODAVNA VLAST je pod pritiskom interesnih lobija • SUDSKA VLAST je podložna prvenstveno korumpiranosti od strane već rečenih lobija • IZVRŠNA VLAST je opterećena nizom organizacijskih nedorečenosti, neadekvatnim materijalnim i tehničkim suportom, • KADROVSKA STRUKTURA je u kvalitativnom smislu neadekvatna izazovima, uključujući i sve sigurnosne izazove • KORUPCIJA na svim nivoima je često STANJE, a ne samo jedna od negativnih pojava kojih ima i u najuređenijim državama

  15. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • Uz sve navedeno, posebno se izdvaja fenomen ambivalencija prema važnim pitanjima, koja su i eminentno i imanentno i sigurnosna pitanja i djelokrug obavještajne službe

  16. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • Nema, u političkoj praksi, nedvojbenog suglasja o karakteru BiH kao države • (prosta decentralizirana država, • unija, • federacija, • Konfederacija • pola države republika • pola države centralizirano • pola države federacija

  17. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • Nema saglasnosti o karakteru rata 1992-1995. • Agresija • Građanski rat • Secesionizam • Separatizam… • Ratni zločinci po definiciji, za jedne su zločinci, a za jedne nacionalni heroji.

  18. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • Za jedne faktori rizika spoljne sigurnosti dolaze isključivo sa zapada, za druge isključivo sa istoka, a za treće isključivo iznutra i to uvijek od strane „onih tamo“ • Za jedne je nacionalizam osnovni preduslov opstanka, za druge je to ključni destabilizirajući rizik sigurnosti (ali uvijek je riječ o «njihovom» nacionalizmu).

  19. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • Za jedne su stabilizacijske snage UN, EU i drugih subjekata međunarodne zajednice uistinu stabilizacijski faktor, za druge su to okupacione snage i kao takve trebaju biti predmetom sigurnosnog tretmana i obrade • Za jedne je ICTY u Hagu legitiman sud i sud koji treba da doprinese sankcioniranju svih djela iz kategorija ratnog zločina, a za jedne je to institucija iz zavjereničkog kompleksa koja ima za cilj satanizaciju cijelog naroda.

  20. U KAKVOM AMBIJENTU RADI OSA/OBA? • Postoje ambivalencije i: • prema ratnim zločinima, uključujući i zločin genocida • prema okorjelim kriminalcima (“naši” i “njihovi”?!) • prema teroristima (“naši” i “njihovi”?!) • prema indoktrinatorima (“naši” i “njihovi”?!) • prema međunarodnim institucijama (mirotvorci, okupatori, perači novca, “obavještajni nosač aviona” etc.)

  21. Da li ambijent omogućava OSA/OBA da: • Autoritet zasniva na zakonu jer provođenje zakona je njen primarni cilj • Politički, socijalni problemi i problemi određenih grupa stanovništva nisu u njenoj nadležnosti, osim ako ne ugrožavaju ustavni poredak u cjelini • Kao ekspert u svom području odredi prioritete i strategije čuvanja ustavnog poretka

  22. Da li ambijent omogućava da OSA/OBA • Štiti ustavni poredak, a ne partikularne interese • U svakoj prilici djeluje u skladu sa zakonom • “Progoni” nosiloce sigurnosnih rizika bez obzira na njihove personalne identitete • Pravično, nepristrasno i dostojanstveno postupa sa ljudima, bez obzira na njihove personalne identitete • Ne krši svjesno zakon(e) kako bi ih se promijenilo • Pruža pomoći zajednici i njenim građanima u rješavanju sigurnosnih problema iz svoje nadležnosti

  23. Da li ambijent omogućava da OSA/OBA • Pronalazinajboljibalansizmeđu dobrogi lošeg u složenimsituacijama • Pristupasvakomslučajušto je moguće objektivnije • Obavještajni sud nikada ne mijenjakako bi seuklopio u ŽELJE donosiocaodlukakoji bi možda preferiralidrugačijezaključke • NE IZMIŠLJA PRIJETNJE • NE MINIMIZIRA PRIJETNJE • Se odupre vanjskimsubjektima ukoliko joj namećumoralnaograničenjas aspekta njihovih vjeronazora i svjetonazora

  24. Ergo • Obavještajna službe je služba države – ne nikakvog unutrašnjeg administrativnog ili političkog subjekta • Obavještajna služba ne smije biti talac unutrašnjih i međunarodnih interesnih grupacija • “Robinzonizam” i izolacionizam te samodovoljnost u okviru nacionalne sigurnosti Bosne i hercegovine, ali i u međunarodnom smislu, nisu dopustivi jer bi u protivnom država i građani postali taocima nositelja sigurnosnih rizika • Obavještajna služba mora biti depolitizirana, ali i deideologizirana kako bi bila do kraja profesionalizirana i efikasna u ostvarivanju svoje funkcije • Permanentna edukacija je condicio sine qua non uspješnosti

  25. Ergo • Učinjen je značajan napredak u uređenju obavještajnog sektora u okviru sistema nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine • Postavljajući pitanja – tražit ćemo odgovore • Još uvijek se aktuelno stanje samo različito komentira – radi se o tome da bi ga trebalo mijenjati u korist kvaliteta života građana BiH • Ukoliko se nastave svađati prošlost i sadašnjost – stradavat će budućnost Obavještajna služba ne smije biti talac unutrašnjih i međunarodnih interesnih grupacija

  26. HVALA NA PAŽNJI THE END

More Related