1 / 27

FINANSIJSKI SEKTOR U BiH

FINANSIJSKI SEKTOR U BiH. KEMAL KOZARIĆ. Sarajevo , 3. novembar/studeni 2006. g odine. Finansijski sektor u BiH. Bank arski sektor; Mikrokreditni sektor; Leasing kompanije; Osiguravajuća društva; Tržište kapitala; Ostale finansijske usluge. Razvoj bankarskog sektora.

Télécharger la présentation

FINANSIJSKI SEKTOR U BiH

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. FINANSIJSKI SEKTOR U BiH KEMAL KOZARIĆ Sarajevo, 3. novembar/studeni 2006. godine

  2. Finansijski sektor u BiH • Bankarski sektor; • Mikrokreditni sektor; • Leasing kompanije; • Osiguravajuća društva; • Tržište kapitala; • Ostale finansijske usluge

  3. Razvoj bankarskog sektora • Reforma bankarskog sektora: • privatizacija banaka; • povećanje iznosa minimalnog kapitala; • razvoj bankarske mreže na cijelom prostoru BiH i širenje lepeze bankarskih usluga; • osiguranje depozita; • zdrava konkurencija i transparentnost u radu; • preuzimanje platnog prometa; • broj zaposlenih 31.12.2005. godine iznosio je 8.392 radnika, a 30.06.2006. godine, iznosio je 8.716 radnika; • ostvarena dobit u 2005. godini bila je 73 miliona KM, a 30.06.2006. godine 55,4 miliona KM.

  4. Stanje u bankarskom sektoru – 30.06.2006. • Povećanje bankarske aktive - 12,8 mlrd KM; • Povjerenje i porast štednje - 3,8 mlrd KM; • Od ukupnog broja banaka, 23 su u programu osiguranja depozita; • Akcionarski kapital – 1,1 mlrd KM, od toga privatni 962 miliona KM ili 87 %; • Od ukupnog bankarskog potencijala, plasirano 7,7 mlrd KM ili 70 %; • Povećanje obima platnih transakcija - u 2005. godini u BiH je ostvareno 36,2 mlrd KM, a za 10 mjeseci 2006. godine, 38,3 mlrd KM. U 2005. godini ostvareno je 22,9 miliona platnih transakcija, a za 10 mjeseci 2006. godine 20,4 miliona; • Trend smanjenja kamatnih stopa*. * - Pristup kreditima

  5. Bankarski sektor: Kamatne stope

  6. Bankarski sektor: Struktura kapitala * - razdvojeni podatak nije dostupan

  7. Bankarski sektor: Krediti (kraj perioda – u milionima KM)

  8. Novi model bankarske supervizije u BiH • Neophodno je jačati funkciju nadzora bankarskog sektora, koja će funkcionisati na decentralizovanom osnovu, i postaviti je na jedinstvenoj regulativi na cijelom prostoru BiH; • Prevladavajuće je mišljenje da je najefikasniji model uspostavljanje bankarske supervizije na jedinstvenoj osnovi na nivou BiH; • Predloženi modeli: • Jedinstvena bankarska supervizija pod okriljem CBBiH; • Nezavisno tijelo za superviziju bankarskog sektora na nivou BiH; • Nezavisno tijelo za superviziju cjelokupnog finansijskog sektora na nivou BiH.

  9. Prednost uspostavljanja bankarske supervizije u CBBiH • Efikasnost, koja će podrazumjevati dobivanje licence za rad od strane jednog supervizorskog tijela, koje će obavljati svoje aktivnosti preko mreže filijala za bankarsku superviziju; • Jedinstven pristup supervizije na cijelom prostoru BiH; • Nezavisnost, jer je CBBiH nezavisna institucija i supervizija u CBBiH će imati velik stepen nezavisnosti – izbjećiće se politički uticaji u bankarskoj superviziji, koji su bili prisutni; • Finansiranje supervizije može biti podržano od strane CBBiH, ukoliko naknade od banaka ne budu dovoljne; • Supervizija sve više postaje kompleksna i supervizorske politike se mijenjaju i standardi iz Bazela II i konsolidovana supervizija trebaju biti usvojeni. Ovo će biti jednostavnije primjeniti ako se uspostavi jedinstvena supervizija sa malim ali ekspertnim odjeljenjem za analizu politika supervizije.

  10. Prednost uspostavljanja bankarske supervizije u CBBiH (2) • Rad sa problematičnim bankama će biti jednostavniji jer je CBBiH nezavisna i ima jaču poziciju da radi sa njima; • Izvještavanje o bankarskoj superviziji će biti na jednom mjestu kao poseban dio izvještaja CBBiH, dok će finansijski izvodi koji se odnose na djelatnost bankarske supervizije činiti konsolidovani finansijski izvod Centralne banke BiH a koji se uključuje u bilans stanja i bilans uspjeha; • Jedinstvena supervizija u okviru Centralne banke omogućiće i sveobuhvatniju prudencijalnu analizu na makroekonomskom nivou.

  11. Napomene • Ako posmatramo model supervizije u regionu, interesantno je napomenuti i to da oko 80% zemalja Evropske unije, kao i sve zemlje bivše Jugoslavije, obavljaju superviziju u okviru svojih centralnih banaka; • Uspostavljanje odgovarajuće bankarske supervizije na jedinstvenim osnovama u BiH je jedan od prioritetnih zadataka, koji je utvrđen i u dokumentima koji su sačinjeni u saradnji sa Evropskom komisijom, a odnose se na proces pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji; • Misija MMF-a je dala podršku modelu organizacije bankarske supervizije pod okriljem CBBiH.

  12. Mikrokreditne organizacije • Aktivnosti kreditiranja kategorija koje nemaju pristup bankarskom sektoru; • Takođe pružaju i konsultantske usluge u vođenju i unapređenju poslovanja klijenata; • U 2005. godini plasiran je 155.261 kredit u ukupnom iznosu od 441 milion KM, a 30.06.2006. godine plasiran je 79.991 kredit u ukupnom iznosu od 240 miliona KM; • Aktivni portfolio u 2005. godini iznosio je 315 miliona KM, a 30.06.2006. godine iznosio je 364 miliona KM; • Broj aktivnih klijenata u 2005. godini bio je 145.881, a 30.06.2006. godine bio je 160.285; • Prosječan iznos kredita u 2005. godinio bio je 2.336 KM, a 30.06.2006. godine taj iznos bio je 2.169 KM • Jedan aktivni kredit u prosjeku zapošljava 2,1 radnika; • Prema ovom pokazatelju pretpostavka je da je ovaj sektor u 2005. godini mogao obezbjediti zapošljavanje 306.350 radnika, što bi trebalo omogućiti prelazak zaposlenih iz neformalnog u formalni sektor, ali gotovo 90% zaposlenih ostalo je u sektoru “sive ekonomije”.

  13. Unapređenje mikrokreditnog sektora • Prema novim rješenjima, tijelo odgovorno za bankarsku superviziju nadležno je i za superviziju mikrokreditnih organizacija. Novim zakonom je omogućena transformacija mikrokreditnih organizacija u komercijalno pravne osobe (mikrokreditne fondacije – kao neprofitni oblik i mikrokreditna društva - kao profitni oblik); • Uređen sistem i odgovarajuća supervizija će obezbjediti stabilnost u poslovanju ovog sektora i očekuje se da će se i u ovom sektoru desiti pozitivne tendencije poslovanja kao i u bankarskom sektoru (okrupnjavanje, konkurencija, transparentnost).

  14. Leasing kompanije • Finansijski leasing se pokazao kao veoma koristan i pogodan oblik finansiranja i ima veliki broj prednosti i za primaoca i davaoca leasinga; • Kao prednosti leasinga mogu se istaći finansijski razlozi, ekonomičnost i pogodnost, nisu potrebna dodatna sredstva obezbjeđenja, brza obrada zahtjeva i fleksibilnost; • Na bh. tržištu ove kompanije su prisutne od 2001. godine kada je osnovana prva leasing kompanija, a danas imamo šest leasing kompanija koje sa svojim filijalama i podružnicama djeluju na cijelom prostoru BiH.

  15. Leasing kompanije (2) • Vrijednost sklopljenih ugovora o leasingu u 2004. godini iznosila je 106 miliona eura, a u 2005. godini 185 miliona eura, što je povećanje za 74 %. 30.09.2006. godine, vrijednost ugovora iznosila je 180,3 miliona eura; • Tokom 2005. godine, prodaja automobila putem leasinga zastupljena je sa 43%, mašina i opreme takođe sa 43%, nekretnina sa 13% i ostalo 1%; • U prvih devet mjeseci 2006. godine, prodaja nekretnina putem leasinga zastupljena je sa 38%, automobila sa 34%, opreme sa 27% i ostalo 1%.

  16. Unapređenje leasing poslovanja • Ako posmatramo regiju centralne i jugoistočne Evrope, kojoj pripada i BiH, statistički podaci pokazuju da se na ovom prostoru bilježi najveći rast leasing poslovanja; • Očekuje se da će broj leasing kompanija i obim i vrijednost leasing poslovanja u BiH i dalje biti u porastu, te je neophodno da se obezbjedi odgovarajuća regulativa ove djelatnosti i njihova supervizija; • Djelovanje ovih kompanija zasnovano je na Zakonu o obligacionim odnosima, i potrebno je što prije donijeti odgovarajući zakon koji će regulisati njihov rad i superviziju.

  17. Unapređenje leasing poslovanja (2) • Imajući u vidu vrijednost sklopljenih ugovora po osnovu leasinga u BiH, neophodno je da se i ova oblast osigura od rizika, te je neophodno primjeniti međunarodne standarde koji se primjenjuju u ovoj oblasti; • Iskustva susjednih zemalja mogu biti korisna, pogotovo što leasing kompanije koje djeluju na prostoru BiH djeluju i na prostorima susjednih zemalja.

  18. Leasing u BiH i u regionu

  19. Osiguravajuća društva • Osiguranje kao dio ukupnog finansijskog sistema ima značajan udio na finansijskom tržištu BiH; • Na prostoru BiH djeluje 31 (22+9) društvo za osiguranje. • Kao i u drugim segmentima finansijskih institucija i u oblasti osiguranja može se očekivati da će doći do okrupnjavanja i smanjenja ukupnog broja osiguravajućih društava što će dovesti do koncentracije kapitala u sektoru osiguranja i efikasnosti u radu; • Premija osiguranja u 2005. godini u BiH dostigla je sumu od 357 miliona KM.

  20. Postojeća regulativa u osiguranju • Zakoni o osiguranju doneseni su na entitetskim nivoima i dosta su harmonizovani; • Novim zakonima o osiguranju izvršena je klasifikacija rizika prema vrstama osiguranja zakonodavstva Evropske unije, utvrđena nova visina temeljnog kapitala. Predviđena obaveza održavanja margina solventnosti garantnog fonda, praćenje standarda solventnosti, regulacionih stopa, regulacija investicija, licenciranje posrednika, regulacija postupaka u provođenju zakona i dr.; • Tržište osiguranja je podijeljeno kao i supervizija.

  21. Potrebne promjene • Zahtjevi za širenje mreže filijala na cijelom prostoru BiH su u porastu, ali se javljaju prepreke administrativne prirode kad je u pitanju dobivanje licence i vršenje supervizije u radu ovih društava; • Ove prepreke bi trebalo prevazilaziti i primjenjivati jedinstvene kriterije u poslovanju i superviziji.

  22. Tržište kapitala (1) • Izdavanje kvalitetnih državnih hartija od vrijednosti; • Stranim investitorima tržište kapitala učiniti atraktivnim; • Regionalno povezivanje berzi Jugoistočne Evrope; • Podsticanje ostalih instrumenata tržišta kapitala: korporativne vrijednosnice, entitetske vrijednosnice, blagajnički zapisi, depozitni certifikati, vrijednosnice nižih nivoa vlasti...; • Učesnici na tržištu: Komisije za hartije od vrijednosti, berze (sarajevska i banjalučka); registri hartija od vrijednosti, brokerske kuće i komercijalne banke; • Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama BiH usvojen je 29. juna/lipnja 2005. godine, a Zakon o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje usvojen je 13. aprila/travnja 2006. godine.

  23. Tržište kapitala (2) • CBBiH je spremna za ulogu fiskalnog agenta – posjeduje infrastrukturu i obučen kadar; • Također, komisije za hartije od vrijednosti iz oba entiteta, registri hartija od vrijednosti iz oba entiteta, berze iz oba entiteta i komercijalne banke su spremne za početak izdavanja; • Čeka se odluka državnih organa i izdavanje obveznica od strane države; • Važno je da se u prvom momentu izdaju visokokvalitetne hartije od vrijednosti, čime će tržište dobiti na kredibilitetu; • SEM - The Stock Exchange Monitor je informaciona platforma berzi JI Evrope. U ovom trenutku postoji 8 berzi učesnica, čija tržišta uključuju više od 2.190 hartija od vrijednosti i više od 170 brokerskih kuća.

  24. Tržište kapitala: Berze u BiH (2) Ukupan promet na berzama u BiH u prvih devet mjeseci 2006.godine bio je 305.216.915,89 € Sarajevska berza Banjalučka berza 187.252.557,48 € 117.964.358,41 €

  25. Uloga bh. komercijalnih banaka – mogućnost za investiranje viška likvidnosti

  26. Novi finansijski poslovi • Sam proces globalizacije utiče i na finansijski sektor , pa i u ovom segmentu pojavljuju se trendovi uvođenja novih finansijskih poslova koji su prisutni na međunarodnom tržištu, kao što su - faktoring poslovi, fjučersi, osiguranje izvoznih poslova, repo transakcije i dr.; • Navedenim finansijskim poslovima može se ostvariti značajan obim poslova na finansijskom tržištu, pa i ovom segmentu treba dati značaj u pogledu regulative i usaglašavanja sa međunarodnim standardima.

  27. Zaključak • Značaj svih naprijed navedenih segmenata finansijskog sektora je veoma bitan za uspostavljanje i održavanje finansijske stabilnosti; • Finansijska stabilnost u velikoj mjeri zavisi od uređenosti sistemskih rješenja (harmonizacija propisa i donošenje potrebnih propisa na državnom nivou). • Neophodno je da se izvrši usaglašavanje regulative sa standardima Evropske unije; • Po pitanju supervizije finansijskog sektora mogu se razmatrati dva modela - pojedinačna supervizija po pojedinim segmentima, ili supervizija cjelokupnog finansijskog sektora, što je dugoročan proces.

More Related