1 / 13

Sankcija

Sankcija. Sankcija kao zlo kojim se preti postoji kod svih društvenih normi – njen smisao (da motiviše na poslušnost, da prevenira prekršaj normi) Sankcija kao pravno određena posledica ponašanja karakterisanog kao delikt, prekšaj. Normativni i materijalni (faktički) smisao sankcije

tess
Télécharger la présentation

Sankcija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sankcija

  2. Sankcija kao zlo kojim se preti postoji kod svih društvenih normi – njen smisao (da motiviše na poslušnost, da prevenira prekršaj normi) • Sankcija kao pravno određena posledica ponašanja karakterisanog kao delikt, prekšaj. • Normativni i materijalni (faktički) smisao sankcije • “Ko drugoga liši života, KAZNIĆE SE ZATVOROM OD 5 DO 15 GOD.” • A izricanje i primena u konkretnom slučaju je materijalni (faktički) smisao • Institucionalnost pravne sankcije • Sekundarnost sankcije • Norme bez pravne sankcije • Sankcija nije isto što i prinudna mera (na primer, administrativna mera naplate poreza) • Veza primene sankcija s efikasnošću prava

  3. vrste sankcija (prema licima i prema aktima) • prema licima (fizičkim ali i pravnim) • krivične • građanske • prekršajne • prema aktima (ništavost i rušljivost) • prema svrsi (retributivne i restitutivne)

  4. Krivične sankcije • Načelo zakonitosti: “Nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivična sankcija za delo koje pre nego što je učinjeno zakonom nije bilo određeno kao krivično delo, niti mu se može izreći kazna ili druga krivična sankcija koja zakonom nije bila propisana pre nego što je krivično delo učinjeno.” • Najčešće su kazne: krivična sankcija koju sud izriče odgovornom učiniocu krivičnog dela, radi zastite društva od kriminaliteta, a sastoji se ulišavanju ili ograničavanju sloboda i prava. • (novčana kazna, kazna zatvora, rad u javnom interesu) • Mere bezbednosti (svrha: specijalna prevencija ili mere prema neuračunljvim licima) • Mere upozorenja (uslovna osuda, opomena)

  5. Građanskopravna sankcija • Građanskopravna sankcija je imovinske prirode i izvršava se isključivo na imovini odgovornog lica • Njena svrha nije retribucija već reparacija – popravljanje nanete imovinske štete ili pak pružanje satisfakcije licu kome je naneta moralna šteta. • U našem pravu prihvaćeno je stanovište potpunog obeštećenja što znači da je visina naknade ekvivalentna prouzrokovanoj šteti i da ne zavisi od stepena krivice, kada je odgovornost zasnovana na krivici. • Nadoknađuje se stvarna šteta i izmakla dobit

  6. Svrha sankcije • Retributivne sankcije • Retributivne sankcije predstavljaju nanošenje zla (ili pretnju nanošenja zla) učiniocu delikta • Za cilj imaju specijalnu i generalnu prevenciju • Ali delimično predstavljaju i odmazdu, jer pogađaju samog učinioca delikta • Restitutivne sankcije • Dovođenje u pređašnje stanje – uklanjanje posledica nanošenja štete • Nije nanošenje zla, već pre otklanjanje zla.

  7. ništavostrušljivost • teške povrede zakonitosti - povrede priv. interesa stranaka • pazi se po služb. dužnosti - pokreću zainteresovana lica • poništavaju se ex tunc - poništavaju se ex nunc • nema roka za poništaj - rok za poništaj je ograničen i prekluz. (subjektivni 1 god., objekt. 3 god.) • naknadni nestanak uzroka ništavosti nema za posledicu konvalidaciju pravnog posla • primeri : zelenaški ugovor zabluda, prevara.., lezionarni ugovor pravni posao poslov.nespo- sobnog lica.

  8. Vrste normi • Kada se kaže vrste normi, zapravo se misli na vrste dispozicija • Opšte i pojedinačne (određenost subjekta) • Apstraktne i konkretne (određenost sadržaja) • Kategorične i norme s neodređenim dispozicijama • Materijalne i formalne • Državne i nedržavne, itd

  9. Vrste normi – opšte i pojedinačne • Kriterijum: s obzirom na određenost subjekta odnosno slučaja • opšte pravne norme su zapovesti o ponašanju unapred neodređenog broja subjekata (u ovim normama subjekti se označavaju kao kategorije ljudi ili ustanova - što znači da se ne pominju poimence odnosno firmom) u unapred određenim situacijama istog tipa. • Univerzalno opšte i delimično opšte norme • Stalnost, trajnost opštih normi – da bi postigle svoju funkciju, a to je jednakost i pravna sigurnost

  10. pojedinačne pravne norme se odnose na tačno određene subjekte (ovde se subjekti označavaju imenom i prezimenom, odnosno firmom, mestom prebivališta, pravnim statusom, itd.). • termin “pojedinačan” se odnosi na situaciju koja je individualna, jedna i neponovljiva, a ne na broj subjekata koji se normom obavezuju ili ovlašćuju • pojedinačna norma se iscrpljuje primenom u dotičnoj situaciji – nakon nje može da sledi samo materijalna radnja izvršenja onoga što se pojedinačnom normom predviđa!

  11. Značaj razlikovanja opštih i pojedinačnih normi: • Samo su opšte norme izvori prava • Pojedinačne norme moraju da budu u skladu s opštim normama • Pojedinačne norme popunjavaju pravne praznine

  12. Da li su u pitanju opšte ili pojedinačne norme? Treba imati na umu sledeće kriterijume za razlikovanje opštih od pojedinačnih normi: * termin pojedinačan se odnosi na situaciju koja je individualna, jedna i neponovljiva, a ne na broj subjekata koji se normom obavezuju ili ovlašćuju; * ovi subjekti se u pojedinačnoj normi nedvosmisleno i precizno navode ili mogu navesti; * pojedinačna norma se iscrpljuje primenom u dotičnoj situaciji – nakon nje može da sledi samo materijalna radnja izvršenja onoga što se pojedinačnom normom predviđa)

  13. primeri • a) Pavle Petrović je dužan alimentaciju u iznosu od 6000 din. plaćati Ani Petrović svakog 15 dana u mesecu a sve do sticanja punoletstva njihove kćeri Vere. • b) Naredba policijskog oficira masi nasilnih demonstranata na trgu: raziđite se! • c) Dana 1.1.- 3.1 zabranjeno je svako javno okupljanje na Trgu republike bez unapred izdate dozvole nadležnog organa policije. • d) Znaci saobraćajnog policajca na raskrsnici. • e) Svi koji su imali državljanstvo Srbije 1.1.1992. godine imaju pravo na državljanstvo BiH pod uslovom da najmanje dve godine imaju prebivalište na teritoriji BiH. • f) Svi stanari zgrade u Bulevaru mira 54 su dužni da dana 15.4.2003. uklone automobile sa parkinga ispred zgrade zbog radova na vodovodnoj mreži.

More Related