1 / 480

KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU

KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU. KINEZIOLOGIJA. KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM KRETANJU Kinezis = kretanje, pokret Logos = zakon, znanost

thaddeus-farrell
Télécharger la présentation

KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU

  2. KINEZIOLOGIJA KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM KRETANJU • Kinezis = kretanje, pokret • Logos = zakon, znanost • Kineziologija je znanost koja proučava ljudsko kretanje, a naročito zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam.

  3. POVIJEST KINEZIOLOGIJE • ARISTOTEL (384-322. g.p.n.e.) analizirao osnovne principe kretanja-hodanja,pretvaranje rotatornog u translatorno kretanje • ARHIMED (287-211. g.p.n.e.) analizirao hidrostatske principe, analizirao poluge i određivao težišta tijela • LEONARDO DA VINCI (1452-1519), opisivao mehaniku tijela u raznim aktivnostima • GIOVANNI BORELLIN (1608- 1679), matematičkim principima opisivao mišićnu funkciju, a mišićnu kontrakciju promatrao kao kemijski proces • ISAAC NEWTON, dao 3 zakona kojima se opisiju odnosi između sila, njihove interakcije i efekti • U 18. stoljeću započinje intenzivni razvoj anatomije i fiziologije • Krajem 19. stoljeća razvija se dio fiziologije koji objašnjava funkciju i mehanizme pokreta

  4. OSNOVNI CILJ KINEZIOLOGIJE • Pokretom i kretanjem poboljšati i unaprijediti čovjekovo zdravlje i život

  5. TEMELJNE ODGOJNE ZADAĆE KINEZIOLOGIJE • Formirati naviku za učestalim kretanjem i vježbanjem • Formirati potrebu za zdravom prehranom • Formirati higijenske navike • Formirati zdrav ritam životnih aktivnosti

  6. KINEZIOLOGIJU ZANIMA SAMO ONAJ PROCES VJEŽBANJA KOJI IMA ZA CILJ: • Unapređenje zdravlja ljudi • Održavanje razine antropološkog statusa i radne sposobnosti • Maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i osobina za postizanje što boljih rezultata u pojedinom sportu

  7. ZDRAVLJE (MEDICINSKI ASPEKT) • Prevencija zdravlja kretanjem (krvožilni, dišni,nervni sustav) • Liječenje određenih bolesti kretanjem i pokretom • Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda • Unapređenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i smanjenje masnog tkiva)

  8. ODRŽAVANJE RAZINE ANTROPOLOŠKOG STATUSA I RADNE SPOSOBNOSTI (FUNKCIONALNI ASPEKT) Korištenje kretanja i pokreta za svestrani razvoj i održavanje razine antropoloških karakteristika u cilju kvalitetnog i aktivnog življenja te održavanje visoke razine radne sposobnosti putem: • Razvoja i održavanja funkcionalnih sposobnosti (izdržljivost) • Razvoja i održavanja motoričkih sposobnosti (snaga,brzina,koordinacija,ravnoteža,preciznost) • Pospješenja psihološke stabilnosti i smanjenja stresa • Unapređenja umnih sposobnosti • Sociološke adaptacije

  9. MAKSIMALNI RAZVOJ ANTROPOLOŠKOG STATUSA (SPORTSKI ASPEKT) • Ekspanzija sporta i ulaganja u sport • Znanost u funkciji postizanja vrhunskih sportskih rezultata

  10. KINEZIOLOGIJA-MULTIDISCIPLINARNA ZNANOST KINEZIOLOGIJA PRIMIJENJENE ANTROPOLOŠKE MEDICINSKE METODSKO- METODOLOŠKE

  11. PRIMIJENJENE SISTEMATSKA KINEZIOLOGIJA MOTORIČKO UČENJE BIOMEHANIKA

  12. ANTROPOLOŠKE KINEZIOLOŠKA ANTROPOLOGIJA KINEZIOLOŠKA PSIHOLOGIJA KINEZIOLOŠKA SOCIOLOGIJA

  13. MEDICINSKE KINEZIOLOŠKA FIZIOLOGIJA ANATOMIJA SPORTSKA MEDICINA KINEZITERAPIJA

  14. METODSKO- METODOLOŠKE KIBERNETIKA KINEZIOLOŠKA METODIKA TEORIJA TRENINGA METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U KINEZIOLOGIJI KINEZIOMETRIJA KINEZIOLOŠKA INFORMATIKA KINEZIOLOŠKA STATISTIKA

  15. KRETANJE – ŽIVOTNA POTREBA

  16. BIOTIČKE POTREBE KOJIMA SE ODRŽAVA ŽIVOT • Kisik • Voda • Energija (hrana) • Mišićna aktivnost

  17. KRETANJE – ŽIVOTNA POTREBA • Bez pokreta (kretanja) nema života,čovjek koji se ne kreće – oboljeva, atrofira i umire • Samo funkcija razvija organ

  18. MIŠIĆNA AKTIVNOST • Samo mišićna aktivnost i ljudski rad u potpunosti i istovremeno angažiraju sve velike sustave organizma i aktivira brojne fiziološke procese u organizmu– prirodni i zdrav odgovor organizma na kineziološki poticaj . • Ni jedan lijek ne može zamijeniti utjecaj mišićnog rada na organizam jer samo parcijalno aktivira pojedini sustav ili proces - samo djelomičnozdrav odgovor organizma na kemijski poticaj. • Psihička stanja također angažiraju pojedine sustave organizma, ali bez dublje funkcionalne osnove, a ovisno o vrsti podražaja moguć je i nezdrav odgovor organizma.Kineziološkom aktivnošću potiću se pozitivna psihička stanja.

  19. OSNOVNE KOMPONENTE KRETANJA • UPRAVLJAČKA (živčani sustav) • MIŠIĆNA (mišićni sustav) • MORFOLOŠKA (morfološka obilježja) • ENERGETSKA (stvaranje i korištenje energije)

  20. POKRET • Promjena položaja tijela ili dijelova tijela

  21. STRUKTURA KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI

  22. KINEZIOLOŠKO-NEKINEZIOLOŠKO • Kineziološka aktivnost ili aktivnost interesantna za kineziološku znanost je samo ona koja proizvodi korisne i cjelovite utjecaje na organizam. • Nekineziološke aktivnosti su usko usmjerene na jednu strukturu i proizvode samo parcijalne utjecaje (npr. radni pokret na traci).

  23. VRSTE KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI • MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE • MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE • POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE • POLISTRUKTURALNE SLOŽENE AKTIVNOSTI • POLISTRUKTURALNE ESTETSKE AKTIVNOSTI

  24. MONOSTRUKTURALNECIKLIČKE • jedna kretna struktura koja se stalno ponavlja: trčanje, biciklizam,plivanje,veslanje,....

  25. MONOSTRUKTURALNEACIKLIČKE • jedna kretna struktura koja se povremeno ponavlja:streljaštvo, dizanje utega,bacanje koplja, skok u vis, ...

  26. POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE • više kretnih struktura koje se povremeno ponavljaju: boks, mačevanje, judo,...

  27. POLISTRUKTURALNE SLOŽENE AKTIVNOSTI • veći broj struktura kretanja i izmjene cikličkih i acikličkih sadržaja:sportske igre s loptom (košarka, noomet, odbojka, rukomet, vaterpolo, ...)

  28. POLISTRUKTURALNEESTETSKE AKTIVNOSTI • veći broj struktura kretanja i izmjene cikličkih i acikličkih sadržaja s naglaskom na estetsko izražavanje pokretom: ritmička gimnastika,ples,umjetničko klizanje,....

  29. ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA

  30. ANTROPOLOŠKI STATUS = SKUP ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA • Zdravstvena obilježja • Sociološka obilježja • Konativna obilježja (osobine) – crte ličnosti • Morfološka obilježja (osobine) • Motorička obilježja (sposobnosti) • Funkcionalna obilježja (sposobnosti) • Kognitivna obilježja (sposobnosti)

  31. LJUDI SE RAZLIKUJU POANTROPOLOŠKIM OBILJEŽJIMA I ZATO U KINEZIOLOGIJI TREBA POŠTIVATI SLJEDEĆE PRINCIPE: • Individualizacija i primjerenost opterećenja • Precizno planiranje i programiranje kinezioloških procesa • Homogenizacija kinezioloških grupa

  32. ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA • Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju • Za kineziologiju su posebno važne oni pokazatelji koji se odnose na sustave organizma koji neposredno sudjeluju u kretanju (mišići, krvožilni sustav, ....) • Također posebno su važne informacije o zdravstvenom stanju i bolestima koje su kontraindicirane za bavljenje kineziološkim aktivnostima

  33. SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA OBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI • Objektivno vrednovanje vrijednosti i sposobnosti pojedinca unutar grupe u odnosu na funkciju • Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko najbolje igra, s kim najbolje surađuješ u igri, tko je najkorisniji igrač itd.

  34. SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA SUBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI • Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar kineziološke grupe • Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko ti je najdraži u ekipi, tko najljepše igra, s kim se najradije družiš itd.

  35. KONATIVNE OSOBINE • Osobine ličnosti - crte ličnosti • U velikoj mjeri genetski uvjetovane • Značajno određuju uspješnost u kineziološkim aktivnostima, posebno sposobnost motivacije i psihološka stabilnost • Kineziološkim aktivnostima moguće je pozitivno utjecati na konativni status • Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam, aksioznost, opsesivnost,...

  36. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA • Osobine koje određuju tjelesnu građu čovjeka • Izuzetno su važne za uspješnost u kineziološkim aktivnostima • Različite kineziološke aktivnosti zahtijevaju specifičnu tjelesnu građu (košarka - visinu, bacanje kugle - mišičnu masu, gimnastika - niži rast, itd.)

  37. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOŠKE DIMENZIJE: Longitudinalna dimenzionalnost Transverzalna dimenzionalnost Voluminoznost Masno tkivo

  38. LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST • Označava rast kostiju u duljinu • Najčešće mjere: tjelesna visina, dužina ruke, dužina noge, ... • Nasljedno je determinirana • Kineziološkim aktivnostima nije moguće utjecati na ovu dimenziju

  39. TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST • Označava rast kostiju u širinu • Najčešće mjere: širina (dijametar) koljena, širina (dijametar) lakta, ... • Nasljedno je determinirana i • Kineziološkim aktivnostima moguće je samo u manjoj mjeri utjecati na ovu dimenziju

  40. VOLUMINOZNOST • Označava tjelesne opsege • Tjelesni opsezi ovise o mišićnoj masi, količini masnog tkiva i transverzalnoj dimenzionalnosti skeleta • Najčešće mjere: tjelesna težina, opseg nadlaktice, opseg struka, opseg potkoljenice, ...) • Djelomično je genetski predisponirana • Kineziološkim aktivnostima moguće je u velikoj mjeri utjecati na ovu dimenziju

  41. MASNO TKIVO • Označava količinu potkožnog masnog tkiva • Najčešće mjere: kožni nabor trbuha, kožni nabor leđa, kožni nabor nadlaktice, .... • Djelomično je genetski predisponirana • Kineziološkim aktivnostima moguće je u velikoj mjeri utjecati na ovu dimenziju

  42. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI • Sposobnost učinkovite provedbe motoričke aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre (prostor, vrijeme, sila) • Motoričke sposobnosti su dakle mjerljive. • Na motoričke sposobnosti utječu svi fiziološki i anatomski čimbenici: genetski potencijal, razina motoričke informiranosti (znanja), morfološke značajke, energetski potencijal, kognitivne sposobnosti, konativne osobine, ...) • S obzirom na njihovu složenost, najteži zadatak koji se postavlja pred kineziologe jest kako efikasno razvijati ove sposobnosti

  43. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA REGULACIJU INTENZITA PODRAŽAJA Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti: • brzina jenokratnih pokreta • eksplozivna i maksimalna snaga • fleksibilnost • podražaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu silu, brzinu ili amplitudu u što kraćoj jedinici vremena • ove sposobnosti pretežno ovise o anatomskim i fiziološkim značajkama živčanog i mišićnog sustava

  44. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA REGULACIJU TRAJANJA PODRAŽAJA I ENERGETSKU REGULACIJU Tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti: • repetitivna snaga • statička snaga • agilnost • brzina frekvencije pokreta • Podražaj se ponavlja duže vrijeme ili u ritmu • Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim potencijalima i nekim konativno-kognitivnim značajkama

  45. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA REGULACIJU PODRAŽAJA, SINERGIJSKU REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti: • koordinacija • preciznost • ravnoteža • Podražaj se stalno regulira i korigira • Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom sustavu i nekim kognitivnim sposobnostima

  46. SNAGA • MAKSIMALNA SNAGA • EKSPLOZIVNA SNAGA • REPETITIVNA SNAGA • STATIČKA SNAGA

  47. MAKSIMALNA SNAGA • Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega) • U velikoj je mjeri genetski uvjetovana • Razvija se maksimalnim opterećenjima

  48. EKSPLOZIVNA SNAGA • Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja motornih jedinica u jedinici vremena u cilju jednokratnog maksimalnog ubrzanja vlastitog tijela ili vanjskog objekta • U velikoj je mjeri genetski uvjetovana • Razvija se submaksimalnim opterećenjima

  49. REPETITIVNA SNAGA • Sposobnost ponavljanja eksitacije određenog broja motornih jedinica kroz duže vrijeme • Slabo genetski uvjetovana • Razvija se srednjim i velikim opterećenjima uz veliki broj ponavljanja

  50. STATIČKA SNAGA • Sposobnost održavanja visoke razine podraživanja motornih jedinica za određeno vrijeme tijekom savladavanja vanjske sile pri čemu se mišić ne skraćuje • Slabo genetski uvjetovana • Razvija se statičkim izdržajima

More Related