1 / 33

PRAVOPIS

PRAVOPIS. (Ponavljanje). Napravile: Ivana Puljić, 8. c Dolores Aladić, 8. c.

vanessa
Télécharger la présentation

PRAVOPIS

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRAVOPIS (Ponavljanje) Napravile: Ivana Puljić, 8. c Dolores Aladić, 8. c

  2. Pravopis ili ortografija – obuhvaća skup pravila o pravopisu, načinu pisanja pojedinih glasova, pisanju velikog i malog slova, sastavljenome i rastavljenome pisanju riječi, uporabi razgodaka (rečeničnih, interpunkcijskih znakova) i pravopisnih znakova • Ortografija dolazi od grč. orthόs-prav + grafό-pišem

  3. Pravogovor ili ortoepija – propisuje pravila o izgovoru glasa i riječi u cjelini te o pravilnom naglašavanju (isticanju) sloga u izgovornoj (naglasnoj) cjelini • Dolazi od grč. orthόs-prav + ėpos-govor

  4. Ostvarujući jezik kao pismo služimo se slovima, znakovima i bjelinama. Slovopis ili grafija - skup je znakova kojim bilježimo pojedine glasove. GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

  5. Suglasnik č koristi se a) u riječima kojima ne znamo postanak -npr. čast, čaša, čelo, četiri, čovjek, dječak, ključ, priča, čak, nečist, točan… b) u oblicima riječi prema k i c u osnovi npr. pjesniče < pjesnik pečem < pečen < peći (*pekti > peku) kličem < klicati; vičem < vikati

  6. c) u srodnim riječima prema k i c u osnovnoj riječi npr. pjesnički < pjesnik; srčan < srce dječji, sunčan < djeca, sunce ručica, ptičurina < ruka, ptica d) U nastavcima npr. -čić, -čica, -čina: kamenčić, grančica, cjevčina -ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača -ački, -ički: zagrebački, turistički

  7. Suglasnik ć koristi se a) U riječima kojima ne znamo postanak npr. ćud, ćuk, domaćin, kći, kuća, nećak, noć, moć, pomoć, već, nekoć… b) U oblicima riječi prema t u osnovi npr. upornošću < upornost ljući, žući < ljut, žut krećem, kreći, krećući < kretati

  8. c) U srodnim riječima prema t u osnovnoj riječi npr. pruće, lišće, braća < prut, list, brat Pamćenje, kraćenje < pamtiti, kratiti osjećajan, osjetiti; sreća < sretan d) U nastavcima npr. -ić, -čić: brodić, cvjetić, balončić -aći, -eći: domaći, pileći -ći: naći, ići, reći

  9. _ ast, _ud, brodi_, pjesni_ki, vo_e, to_an, osje_ajan, ve_, br_kati, dje_ak čast, ćud, brodić, pjesnički, voće, točan, osjećajan, već, brčkati, dječak Č ili Ć ?

  10. Suglasnik dž Glas dž nalazi se u riječima i njihovim izvedenicama kojima postanak nije vidljiv: npr. srdžba, džudo, džip, džus, pidžama … Ali: naranča, narančast! Udžbenik < uč(iti) + -benik Predodžba < predočiti + -ba

  11. Suglasnik đ Nalazi se: a) u riječima i njihovim izvedenicama kojima postanak nije vidljiv: anđeo, čađa, đak, evanđelje, lađa, leđa, krađa, smeđ … b) Posljedica glasovnih promjena (jotacija d) mlad> mlađi, posuda > posuđe, grad> građanin ...

  12. Velikim početnim slovom pišemo: 1. vlastita imena 2. prvu riječ u rečenici 3. riječi iz počasti Ostale riječi pišemo malim početnim slovom VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

  13. Jednočlana vlastita imena

  14. Višečlana vlastita imena

  15. VELIKO ili malo slovo ana, savska cesta, primorsko-goranska županija, hrvatski sabor, sjeverna amerika, trg kralja tomislava, slavonski brod, republika hrvatska, božić Ana, Savska cesta, Primorsko-goranska županija, Hrvatski sabor, Sjeverna Amerika, Trg kralja Tomislava, Slavonski Brod, Republika Hrvatska, Božić

  16. REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI • Rečenični znak ili razgodak je znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice. U pisanome tekstu oni nadomještaju govorna obilježja (naglasak, intonacija, pauza) kojima se rastavlja glasovni niz na smislene cjeline. - Rečenični su znakovi: točka, upitnik, uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, višetočje, crtica, kosa crtica, spojnica, navodnici, polunavodnici i zagrade.

  17. Pravopisni znak je znak koji, bez obzira na rečenicu, određuje kako treba pročitati ili razumjeti ono što se pred njim nalazi. Tako brojku pred točkom treba čitati kao redni broj, a zvjezdica ispred riječi označuje da se radi o pretpostavljenoj ili mogućoj, ali nepotvrđenoj riječi. -posebni su pravopisni znakovi: * zvjezdica, ‘ izostavnik,< i > znakovi podrijetla, naglasni znakovi i znak za dužinu te neki drugi.

  18. PONAVLJANJE: 1. Što je rečenični znak? - znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice 2. Što je pravopisni znak? - znak koji, bez obzira na rečenicu, određuje kako treba pročitati ili razumjeti ono što se pred njim nalazi. 3. Nabroji neke znakove! - spojnica, točka, dvotočje, uskličnik, upitnik,zagrade…

  19. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI • Riječi se mogu pisati: a) sastavljeno b) kao polusloženice, sa spojnicom c) rastavljeno

  20. Kao složenice pišu se: • riječi kojima se jedan ili oba dijela ne rabe samostalno:možda, neprestano, tobože, valjda, zgodimice(sastavnice se ne rabe samostalno) • riječi u kojima se jedna od sastavnica ne rabi uz drugu u obliku koji ima u složenici:oduvijek (prema od vijeka, ne rabi se spoj od uvijek), napose, pokraj • riječi u kojima se sastavljenim pisanjem dobiva novo značenje:naokolo, usprkos, odoka, smjesta, zajedno, zapravo, zato.

  21. Polusloženice – riječi koje su nastale slaganjem ravnopravnih sastavnica od kojih svaka zadržava svoj naglasak, a mijenja se samo drugi dio. Pišemo ih sa spojnicom npr. lovor-vijenac, lovor-vijenca rok-glazba pop-kultura

  22. U rastavljanju riječi na kraju retka rastavljamo jednosložne riječi, dvoslove i troslove, ne prenosimo u novi redak jedno slovo ili skup zatvornika, a polusloženice rastavljamo na mjestu spojnice koju pišemo dva puta npr. slon, snijeg sl-on, sni-jeg gleda-ti, gla-san gledat-i, glasa-n

  23. PISANJE POSUĐENICA I STRANIH RIJEČI • U pisanju posuđenica razlikujemo usvojenice (riječi stranoga podrijetla prilagođene hrvatskomu jeziku) koje pišemo kao sve hrvatske riječi i tuđice (neprilagođene strane riječi). • Različito se pišu tuđice koje nisu vlastita imena i tuđa vlastita imena.

  24. Tuđice koje nisu vlastita imena pišu se prema izgovoru u jeziku izvorniku. -postoje tuđice koje se po općemu pravilu pišu prema izgovoru, a ne prema pisanju u jeziku davaocu: horor, fitnes-centar, fer-plej, džojstik, džins, ofsajd, laser, pašta, lazanje. Njih pisac može, želi li istaknuti strano podrijetlo riječi, pisati i u izvornome obliku: horror, fair-play, jeans, itd.

  25. Kratice mogu biti stalne ili prigodne. Stalne kratice nastaju po pravopisnim odredbama o pisanju kratica, dok prigodne stvara sam pisac pazeći da čitatelj uvijek može razumjeti puni oblik riječi označene kraticom. Stalne se kratice dijele na: a) obične kratice b) sastavljene (složene) kratice. KRATICE I ZNAKOVI

  26. Obične kratice-pišu se malim slovima i s točkom na kraju koja je znakom kraćenja riječi. • Neke se kratice pišu velikim slovima: L. S. / M. P. – locus sigilli /mjesto pečata; P. S. – post scriptum (poslije svega). • Višeslovne kratice međunarodno prihvaćenih latinskih riječi pišu se izvorno: dipl. oec. – diplomirani ekonomist; dr. sc. – doctor scientiarum (doktor znanosti).

  27. Sastavljene kratice 1. Kratice sastavljene od početnih slova svakoga člana višečlanoga naziva pišu se bez točke iza pojedinoga slova i u njima su sva slova velika: HAZU–Hrvatskaakademijaznanosti i umjetnosti MH–Maticahrvatska HINA–Hrvatskaizvještajnanovinskaagencija RH– RepublikaHrvatska OŠ–Osnovnaškola FF– Filozofskifakultet … Jedne se čitaju kao samostalne riječi [Hazu], a druge po imenima slova [Erha]. Padežni nastavak odvaja se spojnicom od kratice i pisan je malim slovom: SAD, SAD-a, SAD-u, SAD-om … [Esade, Esadea, Esadeu, Esadeom… 2. Kratice sastavljene od početnih slogova višečlanoga naziva. Ove skraćenice imaju oblik vlastitoga imena i sklonidbu kao imenice: Nama– Narodnimagazin, Name, Nami, Namu …

  28. Znakovi • Od kratica razlikujemo znakove. To su međunarodno prihvaćene oznake mjernih jedinica, kemijskih elemenata, novčanih jedinica, imena država, strana svijeta, stručnih termina i slični znakovi koji se pišu bez točke na kraju, a čitaju se kao puna riječ.

  29. KRAJ

More Related