1 / 33

Mentalna oboljenja kao osnova jezičkog i komunikativnog pore mećaja

Mentalna oboljenja kao osnova jezičkog i komunikativnog pore mećaja. Prof. dr V.Radoman FASPER. Jezička dezorganizacija može biti prisutna. Kod emocionalnih smetnji i emocionalne dezorganizacije Kod neurotičnih oboljenja Kod psihotičnih oboljenja.

vega
Télécharger la présentation

Mentalna oboljenja kao osnova jezičkog i komunikativnog pore mećaja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Mentalna oboljenja kao osnova jezičkog i komunikativnog poremećaja Prof. dr V.Radoman FASPER

  2. Jezička dezorganizacija može biti prisutna • Kod emocionalnih smetnji i emocionalne dezorganizacije • Kod neurotičnih oboljenja • Kod psihotičnih oboljenja

  3. Odnos mentalne i jezičkedezorganizacije psihička dezorganizacija može prouzrokovati: a) minimalne i kratkotrajne zastoje i poremećaje u govoru jeziku i komunikaciji (npr. jezičke omaške) b) ozbiljne i dugotrajne govorno jezičke i komunikacione poremećaje (npr.kod nekih mentalnih oboljenja)

  4. Patologija jezika i komunikacije prisutna kod: • SCH • Autizam i autistični spektar • Manično-depresivna psihoza (ciklična) • Depresija (psihotična i neurotična) • Konverzivna neuroza • Opsesivna neuroza

  5. Psihoze i jezički poremećaj • Dezintegracija i duboka regresija ličnosti i prekid kontakta sa realnošću • Frojd psihoze shvata kao konflikt između Ega i spoljašnjeg sveta pri čemu psihotičar negira realnost i gradi sopstveni svet sumanutosti. Neuspeh mehanizama odbrane • Federn: psihoza je bolest Ega • Psihozesučestoosnovazajezičkiikomunikativniporemećaj. • Jezičkiporem. sučestoparalelnipratilaciliproizvodmentalnekonfuzijeirasula, a • poremećajikomunikacijeposledicamentalnogifaktičkogpovlačenja u sebeisopstvenisvet

  6. Psihoze i prepsihoze • Poremećaj odnosa prema realnosti • Kognitivni poremećaji • Afektivni i emocionalni poremećaji • Poremećaji u odnosima sa drugima • Čest je i poremećaj govora i jezika, a uvek prisutan poremećaj komunikacije

  7. Verbalna diskordantna psihoza i shizofazija Chaslin (Šaslen 1912): uveo koncept diskordantne psihoze- nesklad simptoma, paradoksalne manifestacije i protivrečnosti , mentalno rasulo Verbalno diskordantna psihoza: nakon naizgled hebefreničnog početka, psihoza se svodi na nekoherentan govor , salatu od reči i produkciju novih reči ili pisane tekstove sa puno neologizama • Krepelin i Blojler: vrlo sličan koncept shizofazije koja se odnosi na izraženu jezičku disocijaciju i salatu od reči sa neologizmima i veoma brzim govorom do nerazumljivosti. • Može da sledi nakon normalne govorne sekvence

  8. Verbalno diskordantna psihoza • Ređi oblik diskordantne psihoze u kome se nakon na izgled hebefreničnog početka, psihoza počinje svoditi samo na jezičke simptome, tj.na govornu nekoherentnost kao i nekoherentnost u pisanim tekstovima ovih pacijenata, uz koje se manifestije obilje stalno novih reči koje se konstruišu. • Mimika koja prati diskurs je odgovarajuća tj. sačuvana, ali je u suprotnosti sa nerazumljivošću smisla.

  9. Poremećaj komunikacije kod prepsihoza i psihoza • Povlačenje od ljudi, poremećaji ili prekid komunikacije • Egocentrični govor • Monolozi umesto dijaloga • Konfuzija osećanja se često manifestuje kroz ambivalentan, neprijateljski odnos sa drugima i konfuziju u govoru, zbrku reči, agresivnu verbalizaciju i gestikulaciju • Neverbalno izražavanje može biti naglaš.

  10. Poremećaji govora i jezika kod psihotičnog deteta • Ako psihoza započne veoma rano (npr.rani autizam) govor može ostati nerazvijen( mutizam) ili sa razvija usporeno, sa teškoćama i poremećajima. • Ako se psihoza razvije u kasnijem detinjstvu ili adolescenciji kada je govor i jezik oformljen on može ostati očuvan ali može i postepeno propadati

  11. Jezički poremećaj kod psihoza Čest pratilac psihoza • Izmenjen govor , sporo napredovanje razvoja gov i jez.,poremeć.artikul. ili propadanje govora i jezika kod dece • Ako psihoza počne kasno (posle adolescencije) govor i jezik može ostati neoštećen • Kod organskih psihoza: opšte jezičko propadanje, afazija, porem.verbalnog značenja (jedna reč -dva suprotna značenja,dve nesinonimne reči- isto značenje)

  12. Shizofrenia (rascep ličnosti) • Razgradnja gotovo svih mentalnih funkcija; mišljenja,pamćenja,afekata,raspoloženja socijalnog i komunikativno-jezičkog funkcionisanja • Deluzije (jaka uverenja koja nemaju realno pokriće i održavaju se uprkos suprotnim dokazima), halucinacije ( senzorna iskustva bez realnih sredinskih draži) • Javlja se najčešće između 15-35 g.

  13. Shizofrenia i jezičko-komunikativni poremećaj • Shizofrenia je povezana sa izraženom patologijim mišljenja, govora i komunikacije • Iskrivljen govor ne mora biti uvek i pratilac ovog oboljenja

  14. Primer poremećaja jezika kod SCH • Bizarna verbalizacija i neologizam kod bolesnice XY stare 50 god. prve smetnje u 25 god. (Lopašić i Betlhajm ) “To nije bio konj, to je bio plavi konj, kada je dala poljubac,to je bio zlatni princ,eksce, 4x8, ne ,eksce 36.ooo milja”

  15. SCH- “Salata od reči” “Mi samo imamo što je bilo mlekarstvo 22milijarde,nema 5kg.mesa ako vi to možete raditi,vi nemate pojma moj stric i moj deda,suprotete izvolite se obratiti na doktor hope plemeniti broj 1 a ne 8127 i šildkrent tri puta se kaže četiri, sve je to voda ona je kazala uzmi slinavka je kao marama ožehnula je 12 plavih žaba, jedan gradolem” (Lopašić i Betlhajm)

  16. Alogično mišljenje ispoljeno u govoru Pacijent: “Poslali su mi aparate i sa mnom je bilo gotovo, zaklali su me” Terapeut: “Kako to ? “ Pacijent: “Ja sam im rekao zašto ste to učinili i sve to sa tri hiljade znakova brzine”

  17. Verbalizovane hipohondrijske manifestacije • “Bole me creva u grlu” • “Srce me boli jer se premestilo na desnu stranu”

  18. U govoru dolaze do izražaja Precenjene i sumanute ideje: ideje sa jakom emocionalnom pratnjom(uverenost) koja dominira psihičkim životom bolesnika a predstavlja nerealnu psihičku konstrukciju. Npr.patološki nerealne ideje su ideje odnosa(dva čoveka na ulici šapuću-govore o njemu ili čovek na ulici se nasmejao-njega ismeva.Paranoidne ideje- proganjanja, prisluškivanja . Česte ideje veličine

  19. Ideje veličine Sebe poistovećiju sa poznatim i velikim ličnostima kao što su Isus Hrist, Napoleon, veliki naučnici , istraživači, sportisti, medijske zvezde itd i to verbalno izražavaju

  20. Neuroze i jezički poremećaj Frojdovo shvatanje neuroze Sigmund Frojd- tvorac psihoanalize • Neuroza je poremećaj u funkcionisanju ličnosti koji nastaje usled nesvesnog konflikta pretežno unutrašnjeg (intrapsihičkog) ali i spoljašnjeg (interpsihičkog ).Slabljenje funkcija Ega i pojava impulsa i osećanja koji remete normalno mišljenje i ponašanje ( anksioznost, strah,depresija,bes) • Govorni i jezički poremećaj npr. mucanje,tretira se kao neuroza ili jedan od neurotskih ili psihopatoloških simptoma

  21. Frojdova distinkcija neuroza i psihoza (1914) • “Neuroza ne poriče stvarnost, psihoza poriče stvarnost, ona neće ništa da zna u vezi sa njom, i teži da je zameni” • Citat iz Frojdovog dela:” Gubljenje veze sa stvarnošću u neurozama i psihozama” gde opisuje mehanizam psihološkog poricanja koji upućuje na gubitak veze sa stvarnošću.

  22. Alfred Apelt- neurotični jezički poremećaji • Bavio se primenom individualne psihologije (Adler) u terapiji govornih poremećaja • Glavne tačke psihoterapije: 1. Otkrivanje neurotičnog životnog plana pacijenta, 2. na mesto negativnog sadržaja (zamišljanje opasnosti od teškoća u govoru) upućivanje na socijalne kontakte i saradnju sa ljudima

  23. Adler, Apelt i Frojd • Smatraju da govorni poremećaj kao simptom nestaje tek kad se razreši unutrašnja neurotična smetnja koja je njegov uzrok • U psihoterapiji je vrlo korisna autosugestija • Posebno značajno Adlerovo učenje o osećanju manje vrednosti i stremljenju ka kompenzaciji i nadkompenzaciji

  24. Jezički poremećaji koji su mogući kod neuroza • Mucanje • Mutizam • Elektivni mutizam • Prozodijski poremećaji • Psihogene afonije , disfonije ( spastičke)

  25. Konverzivna neuroza • Konverzivnim mehanizmom se simbolički manifestuje potisnuti konflikt ili drugi potisnuti psihički sadržaji. Ako dete ili odrasli ne može da reši psihički problem na drugi način on ga konvertuje (prebacuje) i prerušava u telesni ili emocionalni simptom. Telo ili njegov deo može da postane cilj nesvesnih sadržaja i na taj način služi oslobađanju od napetosti i anksioznosti.

  26. Svaki deo tela • Može postati lokacija konvertiranja psihičke energije i pri tome manifestovati na simboličan način nesvesni konflikt kod neurotične ličnosti • Tako se javljaju konverzivni poremećaji na nivou govornih organa, glavobolje, stomačnih bolova, poremećaja sluha i vida, motorike itd.

  27. Konverzivne govorno poremećajne reakcije i stanja • Mogu biti akutne ili kratkotrajne (konverzivne krize) ali ako traju duže postepeno mogu prerasti u psihopatološki obrazac konverzivne neuroze. Može doći do spazma mišića govornih organa čime se simbolički označava da je opasno govoriti- (mutizam ili mucanje)

  28. Konverzivne neuroze,stanja i reakcije • Mogu zahvatiti motoriku,čula,telesne poremećaje ili pojedine unutrašnje organe • Mogu zahvatiti glasovni aparat (afonija) i biti praćene inhibicijom usana i jezika, proširiti se na smetnje gutanja i povraćanja • Konverzivni poremećaj govora dešava se kod dece koja u napetim, zastrašujućim i konfliktnim situacijama (npr. reaguju mutizmom).

  29. Konverzivni poremećaj govora kod dece i omladine • Dešava se da deca u zastrašujućim ili napetim situacijama reaguju ćutanjem –zaneme ili pak zamucaju • Kod omladine se ovo može dogoditi u stanju uzbuđenja i velike treme na usmenom ispitu • Ovo su trenutne reakcije ili stanja međutim ako traju duže i učvrste se one simbolički izražavaju intenzivan strah od govorenja • Dete ili adolescent može izvlačiti sekundarnu dobit iz poremećaja (npr.ne odgovara u školi)

  30. Psihoanaliza i mucanje • Sigmund Freud: mucanje može nastati kao posledica psihičke traume i konstituisati se kao neuroza straha (slučaj Emi fon N.) i konverzivna histerija • Oto Fenichel: mucanje je pregenitalna konverzija koja u osnovi ima konflikt između nesvesnih impulsivnih težnji ID-a na jednoj strani i svesnih težnji Ega na drugoj

  31. Konverzivna neuroza-motorički spazam šake kod pisanja • Frankl je dao primer pacijenta koji je bio knjigovođa a patio je zbog grča ruke pri pisanju više godina. Pretila mu je opasnost otpuštanja sa posla. Franklova terapija polazila je od principa suprotstavljanja. Pacijent je dobio instrukciju da piše što nakaznije može: ”Pokazaću ja njima kakvo sam ja škrabalo”,trebalo je da pokaže što neurednije pisanje • Posle 48 sati grč je oslabio, pacijent je mogao da piše

  32. Depresija • Usporen i proređen govor do mutizma • Redukovan, monoton, praćen osećanjem tuge i melanholije • Pesimizam • Disfluentna pažnja i pamćenje • Suicidne ideje • Redukcija

  33. Komunikacija kod neuroza i blažih emocionalnih poremećaja • Komunikaconi poremećaji i poremećaji u interakcijama sa okolinom su mnogo blaži kod neuroza ili pak nisu prisutni. • Komunikacioni poremećaji i poremećaji u socijalnom funkcionisanju su vrlo karakteristični za psihoze.

More Related