1 / 31

Strategije useljeničke politike RH 2008: okvir i usporedbe

Strategije useljeničke politike RH 2008: okvir i usporedbe. Silva Mežnarić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb. Demo-stanje i privredno prestruktuiranje (migracije). Odnos između dva kompleksna sistema: privrednog i populacijskog.

Télécharger la présentation

Strategije useljeničke politike RH 2008: okvir i usporedbe

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Strategije useljeničke politike RH 2008: okvir i usporedbe Silva Mežnarić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

  2. Demo-stanje i privredno prestruktuiranje (migracije) Odnos između dva kompleksna sistema: privrednog i populacijskog. Populacijski se ne može poimati kao samo zavisna varijabla spram ekonomskog. Starenje i TFR smanjenje djeluju i kao samostalne nezavisne varijable; One su “background” sistemi, ali INERTNI; “long-term feedback” u ek.

  3. Migracije – suprotno tome - Mogu imati nezavisnu ulogu u populacijskom sistemu, Učinci: kratkoročni ili kumulativno dugoročni kod ekonomski prouzročenih imigracija. Zato: migriranje treba uzeti kao ključni vanjski element populacijskog sistema (slobodni radikal)

  4. Mjere opreza u analizi odnosa:Demo + Ekonomija + LM Miješaju se kratki, srednji i dugoročni ciklusi odvijanja procesa promjena; Postulira se uzrok-posljedica paradigma što je nedopustivo; Asimetričnost ili simetričnost odnosa u migracijskim prostorima uzima se “prema ideološkoj” potrebi;

  5. Usporedba sa Slovenijom, Irskom, Poljskom, Španjolskom usporedjujemo: migracijsku prošlost migracijsku tradiciju dinamiku pridruživanja EC odnosno EU dinamiku prilagođavanja migr. politike polja prilagodbe EU - regulaciju mig. politike

  6. Horizontalne usporedbe prošlost: prekooc. migracije 1900-1913 politička, prisilna emigracija 1938-1948 katolicizam zakašnjela nacionalna modernizacija tijekom pregovora s EC/EU povećana imigracija

  7. Usporedbe - nastavak članstvo u EU prioritet političke agende rubni položaj - vanjske granice EU znatno viša razina prosperiteta od ostalih kandidata u vrijeme pregovora visoke stope nezaposlenosti; ali - sve veća potražnja NK inozemne radne snage

  8. Hrvatska iznimka Tranzicija, kao Slovenija –ali, rat “black box” prisilnih migracija, raseljavanja, imigracija, povratka 1990 do 2003 posebne politike (migracije) za posebna područja “problemska” enklava; izuzeta iz analize

  9. Figuracija tipičnih europskih (hrvatskih, irskih, španjolskih, poljskih, slovenskih) migracija 1905 -1913 iseljavanje 1939 - 1949 prisilna emigracija 1960 - 1975 ekonomska emigracija 1980 - 1990 povratak 1991 - 2007 porast imigracije prije i nakon ulaska u EU

  10. Koraci u migracijskoj politici - usporedbe Faza 1 - legalizam; “uštimavanje” procedura Faza 2 - reguliranje, harmonizacija Faza 3 - izgradnja “normalne” imigracijske zemlje

  11. Faza 1- “uštimavanje”; usporedbe prije ulaska u EU, tijekom pregovora liberalizacija azila 1980; restrikcija 1986 institucionalizacija: odlučujući - policija, advokati, ombudsman, NGO-I faza 1 završava: ulaskom u EC

  12. Faza 2 (1990 – 1999): reguliranje i harmonizacija regulacija, administriranje procedure ulaska, ostajanja, odbacivanja vize uvodjenje stalnih radnih dozvola uvodjenje radnih kvota harmonizacija azila reguliranje nedokument. imigracije

  13. Faza 2 nastavak rezultat: migracijska politika se diferencira, specificira, konsolidira administracija se specijalizira prvi koraci u politici integracije; dozvole stalnog boravka; objedinjavanje obitelji

  14. Faza 3: 2000. do danas izgradnja “normalne” imigracijske zemlje imigracija postaje strukturalna konstanta društva migracijski management imigracija postaje “frontman” u političkim kombinacijama

  15. Slovenija 2008: strategije ekonomske migracije - ciljevi Osigurati stalnost politike priseljavanja Poticati priseljavanje Osigurati stjecanje radnih iskustava slovenskih građana u inozemstvu Poticati kruženje – cirkulaciju stručnjaka

  16. Strategije – Slovenija 2008 Poticati priseljavanje za smanjivanje neusklađenosti na LM-u Promovirati poduzetništvo imigranata Priznati inozemne kvalifikacije Poticati internu-eksternu mobilnost istraživača Poticati vraćanje iseljenika Promocija (Slovenije) kao pull-područja

  17. Irska: ugriz keltskog tigra - 2008 2007 – stopa imigracije per capita 2x veća od SAD Dvostruki “image”: HS imigracija vs jeftina radna snaga; u stvarnosti, pretežno potonje Diskriminativna politika poslodavaca – pod povećalom (Dundon, T. et alt., 2007 http://www.sagepub.com/

  18. Kritika irske migracijske politike Rigidnost – institucionalna: sistem radnih dozvola Nejednakost i diskriminacija u standardima rada Strategije poslodavaca – korištenje ne-irske rada Uloga sindikata i NGOa Eksploatacija i degradacija: zlouporaba moći poslodavaca; Potpora toj moći: država, zakonodavac

  19. “Normalnost” imigracije izbjeći rascijepljenost: slobodni tokovi ljudi, ideja versus policijska ograničenja i diskriminacija zakonodavstvo: odluke o strancima odluke o socijalnoj integraciji naglasci na opcijama legalne imigracije izbjegavati “amandmaniranje” odluka o strancima svake tri godine (smjena vlada) izbjeći - novija odluka, restriktivnija odluka.

  20. Preporuke Izbjeći da migracijska politika bude: Nekoherentan slijed Fragmentiranih Improviziranih Ad hoc regulacija. Ostvarenje – upitno. Evo zašto.

  21. Kontekst regulacije: EU, regija, domaći LM+Demo EU regulacija migracija: “a cluster of contradictions” (Morris, 1997) Regija: izvjesni pritisci emigracijskih potencijala. Potražnja, plus “skilled and businness” migranti. LM + Demo. Hrvatska.

  22. EU: kontradikcije u reguliranju migracija (cluster of…) Logika tržišta nasuprot “welfare” protekcionizma; “Welfare” i LM regulacija nasuprot potražnje za jeftinim radom; Briga za nacionalne ljudske resurse nasuprot transnacionalnih prava (imigranata).

  23. Posljedice kontradiktorne regulacije imigracija Sve kompleksniji sistem unutarnje stratifikacije, uvodi daljnje kontradikcije: Diskriminacijsko isključivanje nasuprot tvrdnjama o jednakosti;

  24. “Danski model” – flexibility and security as job policy Fleksibilnost i sigurnost - regulacija tržišta LM kojoj je središte posloprimac a ne posao (worker, not job). EU time ublažava navedene kontradikcije: nagovoriti (i moguće članstvo) da se primi posla i slijedi „dobru praksu“ europskih (danskog) modela. Kako bi se povećali kontingenti zaposlivih i podigla kvaliteta “job-a”. Ali, nazire se povećana eksploatacije u sve većeg broja radnika i migranata.

  25. Fleksibilnost LM Hrvatska i useljenička politika “Dušu dala” za useljavanje, kratkoročno i bez naročite kontrole; u okviru kontradiktornih EU regulacija. Dimenzije fleksibilnosti hrvatskog LMa koje to omogućuju (prema: Matković, Šošić 2007) nalaze se u proizvodnji, nadnicama i ponudi radne snage.

  26. Fleksibilnost u produkcijskoj funkciji; fleksi zapošljavanje i useljavanje Zapošljavanje na određeno vrijeme Ugovor za određeni posao Sezonsko zapošljavanje Sve prisutno na hrvatskom LMu i pogoduje useljavanju Brojke za 2005 pokazuju da smo na nivou Grčke i Njemačke (EU medijana 9.9% mi 12.5% )

  27. Interegionalna mobilnost poslova i zaposlenika Slaba: regionalna mobilnost je niska, 3.5% poslova realocirano između županija 1994-2004 . Samo 0.75% hrvatskih žitelja migrira godišnje između županija; Time hrvatska populacija spada među najslabije mobilne populacije – i radnu snagu – u cijeloj Europi.

  28. Posljedice iz fleksibilnosti LM za useljavanje Hrvatska slabo stoji baš na onim dimenzijama fleksibilnosti koje bi mogle usmjeravati imigracijske tokove; To su: “part-time” rad, fleksibilnost u stjecanju kvalifikacija i prekvalifikacija, interna mobilnost poslova i zaposlenika;

  29. Regulacija, harmonizacija, normalizacija tih područja! Bez toga, može se očekivati na useljeničkom području: Ostavljanje “postrani” svih rigidnih sektora zapošljavanje i popunjavanje pošto-poto imigracijom; Kako u sferi niskih nadnica (rigidnih, pod kontrolom), tako i u sferi viših (HS); Regionalnu distribuciju “popunjavanja” potreba uslijed niske interne mobilnosti.

  30. Predviđanja, 2008 – 2020: “glokalizacija” rada, kompresija vremena i prostora Povećanje HS migracija: biznis, menedžeri, istraživači; transnacionalni profesionalci Povećana apsorpcija domaćeg HS Povećana globalna mobilnost rada – posljedice u reguliranju radnih odnosa, posvuda Migriranje – organizirano; uloga velikih poduzetnika i kriminalnih mreža

  31. Predviđanja - nastavak Neoliberalna LM politika – podupire poslodavce Država “gatekeeper” migracijske politike; podupire lokalnog poslodavca; kontrola! Stoga ciljevi i strategije moraju biti: jednakost, raznolikost i kulturna integracija.

More Related