JAVNO ZDRAVSTVO - sadašnja organizacija i budući izazovi

1. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci NASTUPNO PREDAVANJE ZA IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA JAVNO ZDRAVSTVO- sadašnja organizacija i budući izazovi dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med.

2. JAVNO ZDRAVSTVO • “Javno zdravstvo je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života, unapređenja (mentalnog) i fizičkog zdravlja putem ORGANIZIRANIH NAPORA ZAJEDNICE (u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji zdravstvene službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja).” C-E. A. Winslow, 1923. godine, Odbor stručnjaka SZO, 1952. godine

3. FOKUS DJELOVANJA • zdravlje i prevencija bolesti ostvaruje se putem: • sprečavanja širenja bolesti i prevencije epidemija, • zaštite od štetnih čimbenika okoliša, • prevencija nesreća, • promocije i zagovaranja zdravih stilova življenja, • odgovora na prirodne i društvene nesreće, • osiguranja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite.

4. IMPLEMENTACIJA Kako primjeniti? STRATEGIJAJAVNOGZDRAVSTVA I N T E R V E N C I J A E V A L U A C I J A Što je učinkovito? IDENTIFIKACIJA RIZIČNIH ČIMBENIKA Koji je uzrok? N A D Z O R Što je problem? PROBLEM ODGOVOR

5. Najčešća podjela: • Epidemiologija zaraznih bolesti, • Zdravstvena ekologija, • Socijalna medicina, • Zdravstvena statistika.

6. JAVNOZDRAVSTVENA DJELATNOST • Prema Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) uključuje aktivnosti usmjerene unapređenju zdravstvenog stanja populacije za razliku od kurativne zaštite usmjerene bolesti. • Akcije koje provodi javnozdravstvena djelatnost nazivaju se INTERVENCIJE (npr. kampanje cjepljenja, preventivni programi). • Svrha je prevencija bolesti putem sustava stalnog nadzora i praćenja rizika i slučajeva bolesti i promocija zdravih stilova življenja.

7. TRI KLJUČNE FUNKCIJE • PROCJENA • RAZVOJ JAVNOZDRAVSTVENE POLITIKE • OSIGURANJE

8. M A T R I C A F U N K C I J A • FUNKCIJA PROCJENE • procjena zdravlja i zdravstvenih potreba • provođenje epidemioloških istraživanja • analiza odrednica zdravlja • FUNKCIJA RAZVOJA JAVNOZDRAVSTVENE POLITIKE • izgradnja baze za djelovanje • odabir i postavljanje prioriteta • razvoj planova, strategije i politike zdravlja

9. FUNKCIJA OSIGURANJA • rukovođenje resursima • implementacija programa • provođenje evaluacije i kontrole kvalitete • edukacija i informiranje javnosti

10. RAZINE DJELOVANJA • Populacija obuhvaćena javnozdravstvenom intervencijom može biti mala grupa ljudi (obitelj ili lokalna zajednica) ili tako velika kao stanovništvo nekoliko kontinenata (npr. u slučaju pandemije). • Razine djelovanja mogu biti slijedeće: • lokalna, • regionalna (od temeljne važnosti – “čuvari ulaza” za bolesti koje bi se mogle proširiti preko granica pojedinih zemalja), • nacionalna (SAD, US Public Health Services, Agencija odhgovorna za javno zdravstvo stanovištva, upravlja brojnim značajnim zdravstvenim agencijama: Food and Drug Administration, Centres for Disease Control, National Institute of Health; Finish National Public Health Institute – KTL je klasificirana među najvažnije javnozdravstverne institucije s velikim utjecajem diljem svijeta , npr. program intervencije u suzbijanju nezaraznih bolesti – Countrywide Integrated Non-communicable Diseases Intervention - CINDI), • internacionalna i • globalna (World Health Organization – WHO, Center for Disease Prevention and Control – CDC, European Center for Disease Prevention and Control – ECDC).

11. JAVNO ZDRAVLJE U EUROPI DANAS - IZAZOV ZA JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOST • Društvene promjene u prošlim dekadama – pad nataliteta, visoka stopa divorcijaliteta, rast urbanizacije, starenje stanovništva. • Promjene u morbiditetu i zahtjevu za zdravstvenom zaštitom, stalno preispitivanje ravnoteže između primarne zdravstvene zaštite i bolničke skrbi. • Postojeća iskustva pokazuju težinu uspostave ravnoteže između odabira prioriteta i zahtjeva za djelotvornosti zdravstvenog sustava i jednakosti u ostvarenju prava korisnika.

12. ODGOVORI NA POSTOJEĆI PRITISAK DEMOGRAFSKI TRENDOVI • kruta natalitetna stopa u većini europskih zemalja je približno 13 na 1 000 stanovnika godišnje, jednaka je ili niža od mortalitetne stope (relativno stabilna populacija), • stalni porast starijih dobnih skupina uz stalni pad mlađih dobnih skupina (nastavak niske stope fertiliteta, rast trenda obitelji s malim brojem djece), • udio mladih opada ali raste broj problema s kojima se mladi suočavaju (nesreće, zloporaba opojnih sredstava, neželjene trudnoće i psihološki negativni efekti nezaposlenosti, samoće i migracija), • stalno rastući problem starijih dobnih skupina (kronicitet bolesti, veći zahtjevi za zdravstvenom zaštitom, povećana potrošnja lijekova, veća potreba za kućnim liječenjem i njegom). Važne odrednice za kreiranje socijalne i zdravstvene politike što će zahtijevati i promjenu u alokaciji resursa u skoroj budućnosti.

13. SREDNJE OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA PRI ROĐENJU • u Europi varira od 65,8 godina (Rusija) do 81,6 (Island), • u našem okruženju: Izvor: Očekivano trajanje života pri rođenju, 2005. (Health for All Data-Base, WHO)

14. VODEĆI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI KRONIČNE BOLESTI ZARAZNE BOLESTI NENAMJERNE OZLJEDE A I D S MENTALNI POREMEĆAJI S A R S . . . . . .

15. DETERMINANTE ZDRAVLJAIZVAN ZDRAVSTVENOG SUSTAVA ŽIVOTNO I RADNO OKRUŽENJE PREHRANA STIL ŽIVLJENJA...

16. DRUŠTVENI I EKONOMSKI RAZVOJ RAZVOJ ZDRAVLJA OSTALE GENETSKE ODREDNICE ZDRAVLJA DRUŠTVENE EKONOMSKE

17. Postoje ozbiljni problemi u mobiliziranju stručnjaka u zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike. • U međuvremenu uloga vlada pojedinih zemalja i resora zdravstva uglavnom su sužene na kontrolu troškova, osiguranje jednakosti i pravičnosti u distribuciji resursa i razvoju lokalne zdravstvene skrbi. • Malo je dokaza da se napori usmjeravaju ostvarenju zdravstvenih ciljeva. • Troškovi zdravstvene zaštite – stalno rastući troškovi u većini europskih zemalja uz istovremena ograničenja u mogućnosti financiranja.

18. INTERSEKTORSKI NAPORI ZAUNAPREĐENJE ZDRAVLJA • U diskusiji o “javnom zdravlju”, generalno je zaključeno da su važne one politike, akcije i ishodi koji proizlaze iz javnog sektora, aktivnosti zdravstvenih odjela, znanstvenih i istraživačkih institucija i zakonske regulative. • Važno je kreirati djelotvorne organizacije na primarnoj, sekundarnoj, i tercijarnoj razini zdravstvenog sustava uključujući socijalne resurse (postojeće socijalno i mirovinsko osiguranje, školovanje, standarde rada i politike zapošljavanja, komunikacije i transporta, industriju i gospodarstvo).

19. NAJVEĆI IZAZOV - PROMOCIJA ZDRAVLJA • WHO – novi temelji aktualnoj zdravstvenoj politici, “Health 21” – The Health for All policy frameworks for the WHO European Region for the 21st century. • OSNOVNI PRINCIPI: • zdravlje jest temeljno ljudsko pravo, • za postizanje ciljeva nužna je pravičnost i solidarnost unutar i između zemalja, • ostvarivanje ciljeva zahtijeva aktivno učešće kao i odgovornost prema stalnom razvoju zdravlja.

20. Četiri ključne strategije za akciju: • međuresorski pristup, • odabir učinkovitih programa, • integrirana primarna zdravstvena zaštita i prilagodljiv sustav bolničke zaštite, • uključivanje partnera relevantnih za zdravlje.

21. JAVNO ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ Povijesni pregled Organizirane preventivne aktivnosti u Hrvatkoj imaju dugu tradiciju: • Osnivanje javnozdravstvenih institucija (1924-1930.), međunarodni značaj dr. Andrije Štampara. • Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, sa stoljetnom tradicijom neprekinutog rada, sljedbenik Kraljevske stanice za kemijska ispitivanja hrane, osnovane 1900. (Ugarsko Ministarstvo poljoprivrede).

22. Sadašnja organizacijska shema javnozdravstvenih institucija u Hrvatskoj Zakonska regulativa - Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) • Nacionalni, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i • Županijski Zavodi Organizacija javno zdravstvene djelatnosti na regionalnoj razini prati administrativo-teritorijalni ustroj Republike Hrvatske (Slika 2).

23. MATRICA FUNKCIJA ORGANIZACIJA JAVNOG ZDRAVSTVA DRŽAVA ŽUPANIJA

24. Prema Zakonu, javnozdravstvena djelatnost obuhvaća: • epidemiološke mjere nadzora i intervencije, praćenja i analize zaraznih i nezaraznih bolesti, • nadzor nad zdravstvenom ispravnošću namirnica, vode i predmeta opće uporabe, kontinuirani monitoring kvalitete zraka, • prikupljanje i analizu zdravstvenih pokazatelja i rada u zdravstvu, • preventivne i specifične mjere zdravstvene zaštite školske djece i studenata, • javnozdravstvenu mikrobiološku djelatnost, • primarnu prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti.

25. Promocija zdravlja – najveći izazov i za hrvatsku javnozdravstvenu djelatnost Postoji potreba stvaranja nove socijalne mreže (društvene povezanosti) za primjenu strategije promicanja zdravlja. Prednosti Zavoda za javno zdravstvo, kao promotora implementacije promicanja zdravlja su: • bogate veze s različitim društvenim podsustavima i njihovim organizacijama, • varijabilitet komunikacijskih vještina, • različitost profesija, zadataka i metoda rada i stoga otvorenost prema uspješnom uvođenjunovih oblika rada i djelovanja, • svjesnost i razumijevanje važnosti i mogućnosti promocije zdravlja.

26. lokalna zajednica mediji škole Ministarstvo zdravstva civilne udruge ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO poslovni partneri N V O međunarodne organizacije zdravstvene organizacije hrvatski zavod za javno zdravstvo vlada županijski odjel za zdravstvo Različite veze i povezanosti koje održavaju županijski Zavodi za javno zdravstvo

27. ZAKLJUČAK • svrha javnog zdravstva znatno je ekspandirala • porastao je broj rizika po zdravlja ali i strategija za njihovo zbrinjavanje • većina je zaraznih bolesti pod kontrolom • buduća nastojanja treba usmjeriti na kontrolu kroničnih bolesti, mentalno zdravlje, zdravo okruženje i promociju zdravog stila življenja

28. NOVI IZAZOVI • PROMOCIJA ZDRAVLJA PRISTUPOM INVESTIRANJA U ZDRAVLJE • PREVENCIJA NASILJA I NENAMJERNIH OZLJEDA • ZDRAVO OKRUŽENJE • PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA U CILJU OSIGURANJA KVALITETNIH INFORMACIJA O ZDRAVLJU • ZAŠTITA OD NOVIH ZARAZNIH BOLESTI