Basel III – utjecaj nove regulative na financijska tržišta, banke i njihove korporativne klijente

1. Basel III – utjecaj nove regulative na financijska tržišta, banke i njihove korporativne klijente Matija Birov, rujan 2011

2. Povijesni razvoj regulative: Basel 1 • Cilj regulative: osigurati stabilnost financijskog sustava kroz njegovu adekvatnu kapitaliziranost u odnosu na rizike kojima je izložen (kapital kao absorbent rizika) • Objavljen kao standard 1988. godine, a u primjeni uglavnom od 1992. godine (G10) • Kapitalni zahtjevi obuhvaćaju: • kreditni rizik (krediti, financijski instrumenti, potraživanja po repo transakcijama i derivatima) • tržišne rizike (pozicije u knjizi trgovanja, otvorena devizna pozicija) • Minimalna stopa adekvatnosti kapitala: 8% (u Hrvatskoj 10%) • Težinski faktori (ponderi): • država: 0%, u nekim slučajevima 20-50% • banke: 20-50% • krediti poduzećima: 100% • krediti stanovništvu (osigurani stambenim nekretninama): 50% kapital ≥ 8% ponderirana aktiva

3. Povijesni razvoj regulative: Basel 2 • Kapitalni zahtjevi obuhvaćaju: • kreditni rizik • tržišne rizike • operativni rizik (rizik pogrešaka u procesima i IT sustavima, pogrešaka u dizajnu proizvoda i usluga, internih i eksternih prijevara, značajnih eksternih događaja, itd.) • Osim uvođenja kapitalnih zahtjeva za operativni rizik, najvažnije promjene su na strani kreditnog rizika gdje su dopušteni "napredni" pristupi izračunu kapitalnih zahtjeva temeljeni na internim rejting sustavima koje banke razvijaju i koriste (eng. internal ratings based – IRB) • Minimalna stopa adekvatnosti kapitala: 8% (u Hrvatskoj 12% kao indirektna posljedica uočenog valutno induciranog kreditnog rizika i općenito konzervativnog stava regulatora) • Osim obuhvata i promjena u načinu izračuna adekvatnosti kapitala, propisuje i strože supervizijske procese te obvezu javnog objavljivanja bonitetnih informacija za kreditne institucije • U primjeni (EU) od 2008. godine, u Hrvatskoj od ožujka 2010. godine • Donio mnoge promjene u samim Bankama, prvenstveno kroz jačanje unutarnjih funkcija upravljanja rizicima, razvoj naprednim metodologija mjerenja rizika poput internih rejting sustava koji svojom implementacijom u ključne procese izravno utječu na donošenje kreditnih odluka, cjenovnu politiku, efikasnost unutarnjih procesa i sl..... ali na makro razini konačni učinci na financijsku stabilnost ostaju upitni ... i prije stvarne globalne primjene, Basel II je preduhitren financijskom krizom 2007-2010 koja je pokazala neke njegove slabosti...

4. Financijska kriza 2007 – 2010.... • Počeci krize američkog hipotekarnog tržišta (2007) kao posljedica neodgovornog kreditiranja i prikrivanja rizika kroz sekuritizaciju hipotekarnih portfelja • Razotkrivanje i realizacija gubitaka (2007-2008)... • Northern Rock (2007)... • Lehman Brothers (2008)... • ...panika i nepovjerenje na financijskim tržištima. kriza likvidnosti. • Spašavanje ostalih velikih financijskih institucija injekcijama državnog kapitala (2008 – 2009) • Puno priče i javne rasprave oko kompenzacija i bonusa menadžmenta (2008, 2009) • Prelijevanje krize u realni sektor... globalna recesija (2009)... • ... naznake dužničke krize nekoliko europskih država (2010)...

5. ... rezultira novim regulatornim okvirom: Basel III • Promjena definicije kapitala (naglasak na "kvalitetniji" kapital, tj. kapital sa većim kapacitetom apsorpcije rizika) • Kapitalni zahtjevi se i dalje računaju za: • kreditni rizik (promjene u sekuritizacijskom okviru) • tržišni rizici (konzervativniji izračun, stresni scenariji) • operativni rizici • Minimalna stopa adekvatnosti kapitala ostaje 8% (i za Hrvatsku nakon pristupanja EU), ali se uvode dodatni kapitalni zahtjevi: • dodatni zaštitni sloj kapitala • protuciklički sloj kapitala • dodatni kapitalni zahtjevi za sistemski rizik (sistemski značajne institucije) • Novi okvir za upravljanje rizikom likvidnosti • osiguranje kratkoročne likvidnost • osiguranje strukturne likvidnosti • Ostali elementi nove regulative: • remuneracijske politike (plaće i bonusi); • leverage ratio; • rejting agencije. • Primjena: postupna prilagodba između 2013 i 2019 godine...

6. Minimalna stopa adekvatnosti kapitala • CommonEquityTier 1 • dionički kapital • dionička premija • pričuve i zadržana dobit 2% • Tier 2 • hibridni instrumenti podređeni depozitima i ostalim vjerovnicima • AdditionalTier 1 • hibridni instrumenti, bez roka dospijeća i uz pravo banke da obustavi svaka daljnja plaćanja kupona 1,5% 8% minimalna stopa adekvatnosti kapitala 4,5% 6% Tier 1 • prije Basel III standarda, kreditne institucije mogle su imati samo 2% najkvalitetnijeg kapitala

7. Protuciklički mehanizmi... • Procikličnost postojeće regulative (Basel 2): • postoji tendencija smanjenja kapitalnih zahtjeva u predkriznim vremenima (vrh pozitivnog dijela ekonomskog ciklusa) • postoji tendencija povećanja kapitalnih zahtjeva u kriznim razdobljima što može dovesti do produbljenja krize (prestanak kreditnih aktivnosti u slučaju nemogućnosti dokapitalizacije) • Postoji očita potreba za mehanizmom koji će osigurati dodatnu kapitalizaciju sustava prije nastupa krize (recesije), te spriječiti potrebu za prevelikim dokapitalizacijama tijekom krize. Stoga, Basel III uvodi dodatne kapitalne zahtjeve: • zaštitni sloj kapitala • protuciklički sloj kapitala

8. Zaštitni i protuciklički sloj kapitala • Common Equity Tier 1 (CET1) • mora biti prisutan u mjeri da nadopuni ukupan kapital na minimalno 8% • Tier 2 2% • AdditionalTier 1 1,5% • Protuciklički sloj • iste kvalitete kao i CET1 0-2,5% • diskrecijsko pravo regulatora, 0-2,5%, ovisno o fazi ekonomskog ciklusa • fiksno 2,5% • ukoliko "zeleni" sloj nije prisutan u propisanoj mjeri, banka nije u formalnom prekršaju (uz adekvatnost ukupnog kapitala iznad 8%), ali joj je zabranjena odnosno ograničena isplata dividendi – banka je prisiljena na jačanje kapitaliziranosti kroz zadržavanje dobiti • Zaštitni sloj • iste kvalitete kao i CET1 2,5% 7 – 9,5% kapitala kvalitete CET1 4,5%

9. Aktivacija protucikličkog sloja • Diskrecijsko pravo regulatora, 0 – 2,5% • Preporuke za aktivaciju vezane su uz odnos kredita i GDP-a • sloj se aktivira kada vrijednost pokazatelja naraste 2 postotna boda iznad svog dugotočnog trenda (svojevrsna mjera "uzavrelosti" ekonomije") • Bez obzira na preporuke, aktivacija sloja ostaje diskrecijsko pravo regulatora (u Hrvatskoj predložena mjera ne bi imala željeni učinak kada se promatra razdoblje od zadnjih 10 godina)

10. Procjena utjecaja promjena u izračunu stope adekvatnosti kapitala • Po svim relevantnim studijama postoji globalni nedostatak redovnog osnovnog kapitala (CET1) • BCBS (263 banke iz 23 države): do 2019. godine nedostaje 602 milijarde EUR kapitala • CEBS (246 banaka iz 21 države): do 2019. godine nedostaje 291 milijarda EUR kapitala • Hrvatski bankarski sustav trenutno je u nešto drugačijoj situaciji: odlikuje se visokom kapitaliziranošću pri čemu se većina kapitala nalazi u najkvalitetnijoj formi – redovni osnovni kapital (CET1) • Bilten o bankama, HNB, kolovoz 2011 • Ne očekuje se značajniji utjecaj na domaći bankarski sustav niti domaće korporativne klijente, ali treba razumjeti način primjene unutar EU • Banka iz zemlje članice koja daje kredit poduzeću sa sjedištem u RH, primjenjivat će pravila o adekvatnosti kapitala koja propiše HNB (npr. iznos protucikličnog sloja) čime se onemogućava izbjegavanje regulatornog troška zaduživanjem u inozemstvu

11. Procjena utjecaja – simulacije Hrvatske udruge banaka • HUB analize, broj 27, listopad 2010

12. Nova regulacija upravljanja rizikom likvidnosti • Unutar Basel 1 & 2 okvira, rizik likvidnosti bio je uglavnom zanemaren (dijelom i zbog činjenice da nekoliko desetljeća unatrag nije zabilježeno sistemsko zaustavljanje globalnih tokova novca... što se nakon Lehman Brothersa u stvari i desilo) • Stoga, Basel III se snažno vraća na ovu problematiku i definira minimalne standarde upravljanja likvidnošću kroz slijedeća dva indikatora: • Liquidity Coverage Ratio (LCR) koji uspostavlja standard upravljanja kratkoročnom likvidnošću • Net Stable Funding Ratio (NFSR) koji uspostavlja standard upravljanja strukturnom odnosno dugoročnom likvidnošću • Dostupni stabilni izvori (kapital, uzeti dugoročni krediti, stabilni depoziti) moraju biti veći od potrebnih stabilnih izvora koji se procjenjuju temeljem ročnosti i kvalitete danih kredita. Nije održiva niti dopuštena situacija gdje bi se banka financirala kratkoročnim nestabilnim izvorima (npr. interbank), a davala dugoročne kredite (npr. stambene) visoko likvidna imovina Dostupni stabilni izvori ≥ 1 ≥ 1 neto odljevi novca u 30 dana (stesni uvjeti) Potrebni stabilni izvori

13. Analiza utjecaja regulacije upravljanja sustavom likvidnosti • Po svim relevantnim studijama postoji globalni nedostatak kratkoročne likvidnosti (likvidnih instrumenata) • BCBS (263 banke iz 23 države): do 2019. godine nedostaje 1730 milijardi EUR • CEBS (246 banaka iz 21 države): do 2019. godine nedostaje 1000 milijardi EUR • Također, postoji i globalni nedostatak dugoročne likvidnosti (izvora financiranja) • BCBS (263 banke iz 23 države): do 2019. godine nedostaje 2890 milijardi EUR • CEBS (246 banaka iz 21 države): do 2019. godine nedostaje 1800 milijardi EUR • Unutar Hrvatskog bankarskog sustava ne očekuju se problemi sa ispunjavanjem novih regulatornih standarda upravljanja likvidnosti, a kao posljedica: • visoke obvezne pričuve (povećanje sa 13% na 14% u rujnu 2011) • ostale mjere i likvidnosna ograničenja nametnuta od strane HNB-a (minimalni koeficijent likvidnosti, pokriće obveza u valuti sa likvidnim sredstvima u valuti u iznosu od 17%)

14. Makroekonomski efekti i troškovi reforme – mehanizam djelovanja • Potrebna usklađenja: • prikupljanje kapitala • povećanje kratkoročne i dugoročne likvidnosti • Oboje utječu na profitabilnost banaka • Prelijevanje u cijenu kredita

15. Makroekonomski efekti i troškovi reforme - sažetak • IFF • u razdoblju 2011-2015 reforma uzrokuje smanjenje prosječne godišnje stope rasta BDP-a za 0,6% • u razdoblju 2011-2020 reforma uzrokuje smanjenje prosječne godišnje stope rasta BDP-a za 0,3% • Kumulativni pad BDP-a je 3,1% - TROŠAK REFORME • OECD • u razdoblju do 2019. reforma uzrokuje prosječni godišnji pad BDP-a između 0,05% i 0,15% • u razdoblju do 2015. porast aktivnih kamatnih stopa (spreada) za 15% (relativno) • u razdoblju do 2019. porast aktivnih kamatnih stopa (spreada) za 50% (relativno) • BSCS • kratkoročni utjecaj je negativan zbog sporijeg rasta kredita, ali dugoročno će ti učinci biti poništeni zbog manje rizičnog poslovanja banaka (sprječavanje financiranja bankovnih kriza) • ukupni dugoročni efekti na BDP zanemarivi • opći učinak u dugom roku je pozitivan

16. Makroekonomski efekti i troškovi reforme - IFF • Eurozona • potrebne najveće prilagodbe • najveća ovisnost o bankarskom sektoru

17. Makroekonomski efekti i troškovi reforme – IFFPorast kamatnih stopa...

18. Makroekonomski efekti i troškovi reforme – IFFPad BDP-a...

19. Makroekonomski efekti i troškovi reforme – IFFPad BDP-a...