1 / 35

TRŽIŠTE RADA

TRŽIŠTE RADA. PONUDA i POTRAŽNJA - temeljne komponente tržišta rada SPECIFIČNOSTI tržišta rada Hrvatsko tržište rada Međunarodne usporedbe. POTRAŽNJA ZA RADOM.

adia
Télécharger la présentation

TRŽIŠTE RADA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. TRŽIŠTE RADA

  2. PONUDA i POTRAŽNJA - temeljne komponente tržišta rada • SPECIFIČNOSTI tržišta rada • Hrvatsko tržište rada • Međunarodne usporedbe GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  3. POTRAŽNJA ZA RADOM • FUNKCIJA POTRAŽNJE ZA RADOM pokazuje poslodavčevu želju za angažiranjem određene količine rada po danoj cijeni, pri nepromijenjenim ostalim uvjetima Čimbenici koji determiniraju potražnju za radom: 1. CIJENA RADNE SNAGE 2. PROMJENE TEHNOLOGIJE 3. PROMJENE U CIJENI OSTALIH FAKTORA 4. OČEKIVANJA 5. PREFERENCIJE POTROŠAĆA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  4. rast nadnice rezultira padom broja zaposlenih i obrnuto • krivulja potražnje za radom ima opadajući smjer 1. funkcija potražnje za radom je IZVEDENA FUNKCIJA - izvodi se iz potražnje za robom poslodavca 2. SUPSTITUTIVNOST RADA I KAPITALA - povećanje cijene jednog faktora, uz nepromijenjene cijene drugih faktora, rezultira smanjenjem potražnje za prvim faktorom i povećanje potražnje za drugim faktorom PROMJENA KOLIČINE POTRAŽNJE - promjena cijene rada - kretanje duž krivulje potražnje PROMJENA POTRAŽNJE - nepromijenjena cijena, a na promjenu potražnje utječu drugi faktori - pomicanje krivulje potražnje GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  5. PONUDA RADA • izbor između aktivnosti koje generiraju dohodak i aktivnosti koje ne generiraju dohodak • funkcija izbora pojedinca između različitih profesija pri čemu visina nadnice ponuđene izoliranom pojedincu (kućanstvu) nije uvijek jedini kriterij po kojem se formira ponuda GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  6. ... količina ponude rada Radno i neradno vrijeme kućanstva • raspodjela ukupno raspoloživog vremena na proizvodne i neproizvodne aktivnosti • preferencije kućanstva mogu se prikazati mapom krivulja indiferencija GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  7. determinante ponude radne snage 1. CIJENE 2. PROMJENE U CIJENI RADA NA OSTALIM TRŽIŠTIMA 3. VRIJEME KVALIFIKACIJE 4. OČEKIVANJA 5. PREFERENCIJE • rastuća funkcija ponude u kojoj viša ponuđena cijena rezultira većom ponuđenom količinom rada PROMJENA PONUĐENE KOLIČINE RADA - promjena cijene rada - kretanje uzduž krivulje ponude PROMJENA PONUDE RADA - nepromijenjena cijena, a na promjenu ponude rada utječu drugi faktori - pomak krivulje ponude GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  8. ... unatrag zakrivljena krivulja ponude • "zaokret unatrag"- povećanje cijene rada nakon određene razine sati rada ili nadnice rezultira manjom ponudom rada EFEKT SUPSTITUCIJE EFEKT DOHODKA - rast cijene rada rezultira rastom ponuđene količine rada -rast oportunitetnih troškova dokolice rezultira željom za njihovim smanjenjem - "planirana-ciljana" razina dohodka - SLABOST: ljudske potrebe kontinuirano elastične GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  9. Unatrag zakrivljena krivulja ponude GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  10. RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU RADA • samo jedna ravnotežna veličina zaposlenosti • u uvjetima savršene konkurencije ravnoteža se na tržištu rada uspostavlja automatski Ravnotežna zaposlenost GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  11. SPECIFIČNOSTI TRŽIŠTA RADA • nepostojanje jedinstvenog tržišta rada • standardne tržišne institucije: javni (državni) biroi za zapošljavanje i privatne agencije za zapošljavanje • vaninstitucionalno- spontano reguliranje zapošljavanja Specifičnosti koncentrirane na strani ponude - inferiorna pregovaračka pozicija radnika - individualno podređena uloga radnika pokušava se korigirati sindikalnim udruživanjem radnika GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  12. ... tržište rada i Država blagostanja • važnost sindikata proizlazi iz teorije Države blagostanja • upravljanje agregatnom potražnjom SINDIKALNA POLITIKA 1. Visoka cijena rada utječe na kontinuirani rast efikasnosti poslovanja 2. Poticanje anticiklične funkcije potražnje Ekonomija visokih nadnica pod utjecajem sindikata dominirala je 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  13. ... tržište rada i model stabilizacije -stabilizacijski program - realna cijena kapitala znatno je porasla - usporavanje ekonomske aktivnosti - rast nezaposlenosti sindikati prihvaćaju niže nadnice - prebacivanje dijela socijalnih troškova na zaposlenike galopirajuća inflacija 70-ih godina promjena tehnološke paradigme - marginalizirana uloga živog rada - slabi kolektivna tržišna pregovaračka pozicija - "atipičan rad"- isključeni troškovi socijalnih davanja INDIVIDUALIZACIJA RADA I POJEDINIH PROFESIJA - visoke investicije u obrazovanje supspecijalista podižu barijere ulaska u pojedinu profesiju i tako jačaju individualne pregovaračke pozicije GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  14. Samo četvrtina radnika EU su članovi sindikata. Štoviše u svim državama osim skandinavskih i Belgije članstvo je statično ili nastavlja opadati. Federacija poslodavaca očekuje iza 2010 ispod petine učlanjenih radnika. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  15. HRVATSKO TRŽIŠTE RADA • procesa globalizacije i razvojne pozicije hrvatske ekonomije na svjetskom tržištu • dugoročnih demografskih trendova reducirana ponuda radne snage • razvojno gospodarskih procesa koji su 90-ih reducirali potražnju za radnom snagom HRVATSKO TRŽIŠTE RADA JE POD UTJECAJEM: GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  16. FAKTORI VANJSKOG OKRUŽENJA HRVATSKOG TRŽIŠTA RADA... strukturna tranzicijska ograničenja • gospodarska struktura tranzicijskih ekonomija • struktura teške i prerađivačke industrije • tržišno restrukturiranje dovodi do rasta nezaposlenosti • početak tranzicije u Europi- dvostruka gospodarska struktura • zastarjela postrojenja Istočne Europe pružaju višestruke troškovne pogodnosti • preuzimanje istočnih poduzeća od strane zapadnih kompanija GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  17. ... interna inkompatibilnost tranzicijskih gospodarstava teška industrija, crna i obojena metalurgija • slični planovi industrijalizacije u svim planskim ekonomijama Istočne Europe • nestanak golemog tržišta bivšeg SSSR-a • - "previše kupaca jurilo premalo robe" • u novom tranzicijskom okruženju dolazi do porasta ulaznih troškova • POTREBA ZA RESTRUKTURIRANJEM I RACIONALIZACIJOM U UVIJETIMA MANJKA POTREBNIH INVESTICIJA - u tranzicijskim zemljama tržište rada suženo za prosječno 30% do 40% - visoke stope nezaposlenosti prelaze 10% - velik dio radne snage (cca. 20%)odlazi u prijevremenu mirovinu - strukturna nezaposlenost GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  18. ... transparentna tržišna ograničena • dio tranzicijskih gospodarstava je na putu da ostvari međusobno usklađenu politiku te da se pojavi kao respektabilni ekonomski entitet u odnosu na EU • Srednjoeuropska asocijacija slobodne trgovine (CEFTA) • prilagodba gospodarskog sustava i ekonomske politike uz što manje troškove • ekonomija obujma • veća konkurentnost • razvitak proizvodnji koje ne bi mogle opstati na malim nacionalnim tržištima GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  19. ENDOGENI ČINITELJI HRVATSKOG TRŽIŠTA RADA... potražnja za radom • rast zaposlenih kontinuirano je rastao do 1987. godine • tijekom 90-ih broj zaposlenih kontinuirano pada • smanjena veličina tržišta rada za cca. 20% • nakon 90-ih sve promjene u definiciji broja zaposlenih idu prema "proširenju" te definicije prepolovljen broj zaposlenih u industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, te u turizmu IZVOR: SKUPINA AUTORA: UVOD U HRVATSKO GOSPODARSTVO, GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  20. ... ponuda rada • za vrijeme tržišne transformacije 90-ih godina, nezaposlenost je udvostručena • u istom razdoblju udvostručen broj umirovljenika • demografski faktori ne pogoršavaju stanje na tržištu rada • nezaposlenost nije povećala ni dobna struktura - preko 50% nezaposlenih čine osobe do 35 godina • u strukturi ukupno zaposlenih dominiraju: -OSOBE BEZ RADNOG ISKUSTVA - OSOBE S 10 I VIŠE GODINA RADNOG STAŽA • 1/3 nezaposlenih čine KV i VKV radnici • 1/4 nezaposlenih čine djelatnici sa SSS zatvaranje postojećih radnih mjesta - apsolutni pad industrijske proizvodnje - nerazvijenost uslužnog sektora GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  21. Nezaposlenost u Hrvatskoj iz dva izvora: 1988.-2003. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  22. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  23. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  24. MEĐUNARODNA USPOREDBA Najveća stopa zaposlenosti je u nordijskim zemljama i Nizozemskoj, a najmanja u Turskoj i Poljskoj. Hrvatska (55%) se po visini stope zaposlenosti nalazila između Bugarske i Malte. Po visini stope zaposlenosti stanovništva srednje dobi (25-40) predvodili su Island 88%, Danska 85%, Švedska 84%, i Slovenija 84%. Na dnu ljestvice nalazili su se Turska, Malta i Poljska, a odmah iznad njih Hrvatska 72%. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  25. UKUPNA STOPA NEZAPOSLENOSTI U 2004. GODINI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  26. Daleko najveći udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom zabilježen je u Nizozemskoj 46% (čak 75% žena radi nepuno radno vrijeme), nakon koje su slijedili Norveška 28%, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska. Na dnu ljestvice Bugarska 2%, Slovačka i Mađarska, dok je Hrvatska 10% zauzimala mjesto između Poljske i Rumunjske s jedne strane, te Malte i Cipra s druge strane. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  27. Anketirani poslodavci u Hrvatskoj - 31% novozaposlenih zaposleno na neodređeno vrijeme, 46% na određeno vrijeme nesezonski, a 23% na određeno vrijeme sezonski. Daleko najveći udio zaposlenih na određeno vrijeme - jedna trećina - zabilježen je u Španjolskoj, nakon koje su slijedili Poljska i Portugal. Na dnu ljestvice nalazili su se Irska 4%, Estonija 3% i Rumunjska 2%. Hrvatska 12% je zauzimala mjesto između Francuske i Italije. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  28. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  29. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  30. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  31. opterećenje porezima i doprinosima na plaću je 46%, što ipak ne odudara bitno od prosjeka istočnoeuropskih zemalja i nije razlog nezaposlenosti GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  32. U zapadnoj Europi najviše bruto plaće su u Danskoj, Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, a na dnu liste su Španjolska, Grčka, Malta i Portugal koji ima samo 28% Njemačkih plaća. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  33. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  34. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

  35. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 21. 03. 2007.

More Related