1 / 18

Posljednja zdravstvena reforma: potraga za dodatnim sredstvima ili još nešto? Sandra Švaljek

Posljednja zdravstvena reforma: potraga za dodatnim sredstvima ili još nešto? Sandra Švaljek Ekonomski institut, Zagreb Okrugli stol u organizaciji časopisa Banka Krvna slika zdravstvenog sustava 6. veljače 2012., Zagreb. Sadržaj. Hrvatski zdravstveni sustav prije reforme 2008. godine

aideen
Télécharger la présentation

Posljednja zdravstvena reforma: potraga za dodatnim sredstvima ili još nešto? Sandra Švaljek

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Posljednja zdravstvena reforma: potraga za dodatnim sredstvimaili još nešto? Sandra Švaljek Ekonomski institut, Zagreb Okrugli stol u organizaciji časopisa Banka Krvna slika zdravstvenog sustava 6. veljače 2012., Zagreb

  2. Sadržaj • Hrvatski zdravstveni sustav prije reforme 2008. godine • Ciljevi i osnovni elementi reforme zdravstva • Učinci reforme • Ocjena rezultata reforme • Preporuke za daljnje reformske korake

  3. Hrvatski zdravstveni sustav prije reforme 2008. godine 1 • Prema zdravstvenim ishodima, hrvatski je zdravstveni sustav bio učinkovit s obzirom na visinu dohotka i izdataka za zdravstvo po stanovniku [Jafarov, Gunnarson, 2008; Slijepčević, 2009] • Ipak, mnogi elementi zdravstvenog sustava upućivali su na postojanje neučinkovitosti [Jafarov, Gunnarson, 2008; Mihaljek, 2007; Svjetska banka, 2008] 1. Javni izvori financiranja nisu bili dovoljno visoki da pokriju troškove financiranja zdravstvenog sustava • Zdravstveni sustav u cjelini generirao je veće rashode od prihoda – stalni deficiti • I HZZP i javne zdravstvene ustanove imali su visoke neplaćene dospjele obveze 2. Na porast potrošnje zdravstvenih usluga i javnih izdataka za zdravstvo utjecali su: • Gotovo besplatne usluge javnog zdravstvenog sustava (niska participacija, širok obuhvat oslobođenja) → problem moralnog hazarda [Nestić, Vukina, 2008] • Porast udjela starijih u ukupnoj populaciji • Naglašeni zdravstveni rizici (visoka incidencija potrošnje duhana i alkohola, visok udio osoba povišene tjelesne težine, nedovoljna pozornost posvećena sprečavanju bolesti) • Dugotrajna bolovanja

  4. Hrvatski zdravstveni sustav prije reforme 2008. godine 2 3. Neučinkovitost na strani ponude • Velik broj zdravstvenih ustanova • Decentralizirana nabava lijekova i medicinske opreme • Sustav financiranja koji ne potiče primarnu zdravstvenu zaštitu da igra ulogu “čuvara sustava” • Neprimjeren sustav financiranja bolničke zaštite → dugotrajan boravak pacijenata u bolnicama • Iako je sustav stalno doživljavao promjene i reforme, još jedna reforma zdravstvenog sustava bila je neophodna • Reforma je započela 2008. godine, upravo u vrijeme izbijanja gospodarske krize

  5. Ciljevi i osnovni elementi reforme zdravstva • Zdravstvena reforma obuhvatila je financijsku stabilizaciju sustava... • Uvođenje novih odnosno dodatnih izvora prihoda • Proširenje osnovice plaćanja obveznih doprinosa za zdravstvo (umirovljenici čija je mirovina viša od određenog iznosa) • Promjena sustava participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja • Uvođenje novih nameta (naknada na osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti) • Viši iznosi financiranja iz ostalih poreza (trošarine i ostali opći porezi) • Povećanje učinkovitosti u različitim područjima • Javni natječaji za nabavu lijekova • Centralizirana nabava medicinske opreme • Bolji nadzor nad transferima kućanstvima (naknade za bolovanje) • Intenzivnije oslanjanje na plaćanje prema dijagnostičko-terapijskim skupinama (DTS) • … kao i različita organizacijska unapređenja • Reforma usluga hitne medicinske pomoći • Informatizacija primarne zdravstvene zaštite • Uvođenje nacionalne liste čekanja

  6. Učinci reformi: ukupni rashodi i prihodi 1 Tablica 1: Ukupni rashodi središnje države za zdravstvo Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku. 2009./2008.: rast rashoda za zdravstvo: 6.1% rast ukupnih proračunskih rashoda: 1.5% Slika 1: Aktivni radnici Izvor: HZZO.

  7. Učinci reforme: ukupni rashodi i prihodi 2 Slika 2: Prihodi, rashodi i saldo HZZO-a, u mlrd HRK Slika 3: Osnovne vrste prihoda HZZO-a, u % Izvor: HZZO; izračun autora.

  8. Učinci reforme: struktura rashoda 3 Slika 4: Struktura ukupnih rashoda HZZO-a Slika 5: Struktura rashoda za zdravstvenu zaštitu Izvor: HZZO.

  9. Učinci reforme: izdaci kućanstava za zdravstvo 4 Slika 6: Ukupni izdaci kućanstava i izdaci za zdravstvo u 000 kuna, po cijenama iz 2005. Slika 7: Izdaci kućanstava za zdravstvo po decilnim skupinama, u % od ukupnih izdataka Izvor: Državni zavod za statistiku. • prosječni udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava porasli su na 3.24 posto u 2010. u usporedbi s 2.55 posto (prosjek razdoblja 2005. – 2008.)

  10. Učinci reforme: prihodi i rashodi dopunskog zdravstvenog osiguranja 5 Slika 8: Prihodi, rashodi i saldo dopunskog zdravstvenog osiguranja • značajan porast broja osoba osiguranih u dopunskom zdravstvenom osiguranju pridonio osjetnom povećanju prihoda dopunskog zdravstvenog osiguranja • ipak, čini se da je ulazak velikog dijela stanovništva u sustav dopunskog osiguranja uvećao problem nepovoljnog odabira i moralnog hazarda Izvor: HZZO.

  11. Učinci reformi: bolovanja 6 Tablica 2: Bolovanja Izvor: HZZO. 2010./2007.: -23% 2010./2007.: -17%

  12. Učinci reformi: bolovanja 7 Slika 9: Ukupni troškovi naknada za bolovanje i rodiljnih naknada, u % od BDP-a Izvor: HZZO, izračun autorice.

  13. Učinci reformi: lijekovi 8 Tablica 3: Recepti za lijekove Source: HZZO. 2010./2007.: izdaci za lijekove: +1.4% ukupni javni izdaci za zdravstvo: +22.7%

  14. Učinci reformi: kvaliteta usluge i korupcija 9 • Kako građani ocjenjuju promjene u zdravstvenom sustavu i jesu li promjene pridonijeli njihovom zadovoljstvu sustavom? • građani su svjesni činjenice da je zdravstveni sustav izdašno financiran: za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, građani misle da bi se u slučaju dodatnih ulaganja u javnom sektoru prioritet trebalo dati obrazovanju, a ne zdravstvenoj zaštiti [EBRD, 2011] • 70 posto ispitanika zadovoljno je kvalitetom i učinkovitošću u pružanju javnih usluga u zdravstvu – građani su zadovoljniji samo osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem te izdavanjem dokumenata • 2010. godine razina zadovoljstva bila je veća nego 2006., ali je taj rast nizak u usporedbi s ostalim tranzicijskim državama • istraživanje Banke, Hendala i Allianza Nacionalni indeks sreće pokazuje da su građani daleko zadovoljniji dostupnošću zdravstvenih usluga nego uslugama države općenito (srpanj 2011.: 63.6 naspram 46.3) [www.bankamagazine.hr]

  15. Učinci reformi: kvaliteta usluge i korupcija 10 • Reforma nije bila uspješna u suzbijanju korucije u zdravstvenom sustavu • Istraživanje iskustava građana s administrativnom korupcijom pokazuje da je najviše građana s korupcijskim iskustvom mito dalo liječnicima (56 posto građana s nedavnim korupcijskim iskustvom) i medicinskim sestrama (36 posto) [UNODC, Ekonomski institut, Zagreb, 2011] • ovaj je nalaz potvrdio izvještaj Life in Transition – štoviše, prema ovom izvještaju, broj ispitanika koji vjeruju da se u javnom zdravstvenom sustavu događaju neregularna plaćanja u 2010. je porastao u odnosu na 2006. [EBRD, 2011]

  16. Ocjena rezultata reforme 1 • Pozitivni rezultati: • financijska stabilizacija zdravstvenog sustava • prihodi HZZO-a pokrivaju rashode • osjetno smanjen iznos neplaćenih dospjelih obveza [Svjetska banka, 2008] • diverzifikacija izvora prihoda – prvi korak prema rasterećenju plaća • zaustavljen rast određenih kategorija rashoda za zdravstvenu zaštitu • izdaci za bolničku zdravstvenu zaštitu • izdaci za lijekove; zahvaljujući jačoj kontroli nad nabavom lijekova • smanjeno prosječno trajanje bolovanja i broj osoba na bolovanju → zaustavljen rast naknada za bolovanje • organizacijska unapređenja (nabava, informatizacija, plaćanje prema dijagnostičko-terapijskim skupinama, ...) • povećano zadovoljstvo građana zdravstvenim uslugama • Nepovoljno: • novi prihodi prelili se u osjetan rast izdataka za zdravstvo u jeku gospodarske krize • zdravstvene ustanove i dalje generiraju neplaćene dospjele obveze • zbog prebacivanje dijela tereta financiranja na građane povećan udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava

  17. Ocjena rezultata reforme 2 • Upitno: • dopunsko zdravstveno osiguranje pridonijelo porastu prihoda, ali sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja ostvaruje deficit – je li visina premije dopunskog zdravstvenog osiguranja dovela do nepovoljnog odabira (adverse selection)? • nakon reforme došlo je do ujednačavanja udjela izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava – je li doista teret financiranja jednako dostupnih zdravstvenih usluga ravnomjernije raspoređen, ili manje imućni građani odustaju od zadovoljavanja potrebe za zdravstvenim uslugama zbog porasta njihove cijene? • Neriješeno: • problem korupcije u zdravstvu • efikasnost u poslovanju zdravstvenih ustanova • unatoč određenim unapređenjima, financijski podaci o zdravstvenom sustavu i dalje oskudni i nedovoljno dostupni

  18. Preporuke za daljnje reformske korake • unatoč činjenici da je nedavna reforma polučila određene pozitivne rezultate, sustav zdravstva mora se nastaviti reformirati, a daljnji reformski koraci prije svega trebali bi se odnositi na stranu ponude • transformacija sadašnjeg zdravstvenog sustava u suvremen i učinkovit zdravstveni sustav morala bi se temeljiti na sveobuhvatnim strateškim dokumentima poduprtim solidnim istraživačkim podlogama, i morala bi započeti razvojem jakih zdravstvenih ustanova • nužan preduvjet za reformu zasnovanu na uvidima su pouzdani i javno dostupni relevantni podaci o sustavu zdravstva • strateški planovi trebali bi ponuditi načine uklanjanja slabosti vezanih uz financiranje sustava, učinkovitost ponude zdravstvenih usluga i kvalitetu zdravstvenih usluga • osim toga, nužno je pripremiti konzistentan skup mjera zdravstvene i drugih javnih politika usmjerenih ublažavanju nepovoljnih dugoročnih učinaka starenja stanovništva • posebnu pozornost treba posvetiti dostupnosti zdravstvenih usluga najranjivijim društvenim skupinama

More Related